Pomakonline - Magazin za društveni razvitak

Socijalni dućan

U četvrtak, 17. prosinca 2009., u Zagrebu je u sklopu zajedničkog projekta Caritasa Zagrebačke nadbiskupije i tvrtke Lidl Hrvatska d.o.o., pod nazivom "Socijalna košarica – podjela pomoći u naravi" službeno otvoren prostor za podjelu pomoći u "naravi". Prostor za 'prodavaonicu' Caritas je dobio na korištenje od Grada Zagreba, dok je Lidl Hrvatska vlastitom je investicijom omogućio uređenje tog prostora i jamčit će za svakodnevnu opskrbu 'socijalnog dućana' najkvalitetnijim prehrambenim proizvodima. Djelatnici i volonteri Caritasa brinut će se da korisnici, siromašni građani i građanke Zagreba koji se nalaze u evidenciji Caritasa, besplatno dobiju sve proizvode koje trebaju, a Lidl će omogućiti da 2000 potrebitih osoba dobije pakete pomoći sukladno kategorijama razine svojih potreba. Uz Lidl, u ovaj projekt uključili su se MIP Ljudevit Posavski donacijom kruha, te Pivac donacijom mesa u vrijednosti 10.000,00 kuna.

Idemo u rikverc

Hrvatska u 2010. godinu ulazi u još težem stanju nego što je bila prije deset godina. Vanjski dug četiri je puta veći nego 1999. godine, a pad BDP-a tri puta je veći. Već u veljači broj nezaposlenih trebao bi premašiti brojku od 320.000, a uz otkaze koje i dalje najavljuju poslodavci kraj godine mogli bi dočekati preko brojke od 350.000 prijavljenih na burzi. Gospodarski pad već je zaustavio investicije i potaknuo novi val nelikvidnosti, a potrošnja pada. Vraćamo se u 2007. godinu Ovu ćemo godinu, sudeći prema procjenama analitičara, zaključiti s padom gospodarske aktivnosti između 5 i 6,5 posto. Usporedbe radi, taj je pad 1999. iznosio 1,5 posto, a bio je potaknut tadašnjim ratom na Kosovu, koji je ugrozio jednu od najvažnijih hrvatskih gospodarskih grana - turizam. Kako sada stvari stoje, Hrvatska se po visini roba i usluga proizvedenih unutar vlastitih granica vraća na razinu iz 2007., iako je potrošnja znatno veća. Drugi najveći uteg u odnosu na krizu s kraja prošlog desetljeća je visoka razina zaduženosti. Kada je koalicijska vlada 2000. preuzela vlast, vanjski je dug iznosio nešto više od deset milijardi eura, a stanovništvo je bilo razmjerno malo zaduženo. Danas vanjski dug doseže 42 milijarde eura, a svaki Hrvat inozemstvu duguje oko 10.000 eura.

Kiva.org

Ustobobo Boltuev je stanovnik Kostakoza u Tadžikistanu. Ima 39 godina, oženjen je i otac troje djece. Radio je na gradilištu, ali taj posao nije volio: bilo ga je samo tijekm ljeta, kada je prevruće, a zimi se morao snalaziti na razne načine. Pokretanjem vlastitog biznisa odlučio je zaključiti građevinsku karijeru. Okrenuo se prodaji čokolade i drugih slatkiša na lokalnoj tržnici. Prodaja ide dobro i uz pomoć 500 dolara zajma pokušat će povećati promet. Zajam je potražio na web servisu Kiva.org - stranici specijaliziranoj za davanje mikrozajmova malim poduzetnicima u svakom, pa i najsiromašnijem kutku svijeta. Ustobobo je samo jedan od tisuća koji su se odlučili uzeti zajam od stranice Kiva.org. Novac za davanje zajmova osiguravaju posjetitelji - registrirani korisnici stranice. Pregledom profila poduzetnika sami odlučuju koji će iznos pozajmiti i nakon pozajmice redovito mogu pratiti kako se biznis razvija i očekivati povrat uloženog novca. Mnogi su prepoznali snagu mikrokreditiranja u borbi protiv siromaštva, pa je Kiva.org postala iznimno popularna. Na žalost, u Hrvatskoj nije moguće dobiti njihov mikrozajam, jer ne postoji organizacija na terenu s kojom bi surađivali, ali zato je tako nešto moguće u susjednoj Bosni i Hercegovini, gdje je nekoliko poduzetnički nastrojenih pojedinaca, zahvaljujući Kiva.org već pokrenulo vlastite poduzetničke poduhvate. Posjetite ih, pa kreditirajte i sami.