Pomakonline - Magazin za društveni razvitak

Arhitektica Kelly Hart

Uspješan mentor arhitekture je onaj/ona čiji studenti će prvo usvojiti, a zatim se razvijati na njegovim lekcijama, sve dok na koncu izvorno učenje ne zamijene novim znanjima. Dakako, to vrijedi za Kelly Hart, studenticu iranskog arhitekta Nadera Khalilija, koja se udružila s NASA-om kako bi stvorili zemaljsku arhitekturu s lunarnim i prostornim primjenama.

Ona stoji iza tzv. earthbag zgrada (prirodna i jeftina izgradnja, snažnih, ali i brzo izgradivih strukrura) i nositeljica je niza drugih dobro obaviještenih ekogradilišta, a svoje nasljeđe temelji na našem planetu. Ovo je prilagođen popis 13 načela za održivu arhitekturu, prema Kelly Hart.

1. Razmišljate "skučeno"

Kombinaciji problema osiromašenih prirodnih resursa i porasta stanovništva, toliko je ozbiljna da više nije prihvatljivo za svakoga da koristiti više od prosječnog udjela. I ne samo to, ima nešto posebno u stvaranju doma ili ureda koji govori o specifičnim potrebama upravo vaše obitelji. Mali domovi su pristupačniji, koristite manje resursa, imaju manje štetnog utjecaja na okoliš, ali i zahtijevaju manje energije za zagrijavanje i hlađenje.

2. Grijte se Suncem 

Nuklearna katastrofa u Fukushimi

Mnogo se pričalo o velikim političkim preokretima koji su se razmahali na Bliskom istoka 2011. godini – neki su bili dobri, a neki uzaludni - no malo je pozornosti posvećeno situaciji u našem okolišu. Portal "zeleni prorok" (Green Prophet) prikupio je deset prošlogodišnjih najpopularnijih ekoloških priča s Bliskog istoka, kako bi potaknuli javnost i čitatelje da se nastave boriti za dobrobit prirode.

1. Mesno ljepilo

Tisuće ljudi dijele „male“ prljave tajne mesne industrije sa svojim prijateljima i obitelji, i to s dobrim razlogom. Ovo kobno usitnjeno ljepilo načinjeno je od otpadaka govedine, piletine i drugog mesa kako bi bilo što pikantnije za potrošače, a kada su tako umiješani, čak ni profesionalni mesari ne mogu uočiti razliku. Većina kuhara koristiti Activa RM, koji je transglutaminaza pomiješana s maltodextrinom i natrijevim kazeinatom - mliječnom bjelančevinom. Europski parlament zabranio je "mesno ljepilo" 2010. jer uzrokuju stvaranje krvnih ugrušaka.

2. Tisuću golih Izraelaca i Mrtvo more

Nitko nije bio više iznenađen od znatiželjnih međunarodnih čitatelja kada su vidjeli fotografije golih Izraelaca, no prema izboru Green Propheta to je druga najpopularnija priča 2011. Tisuću se Izraelaca okupilo, razodjenulo i stalo pred objektiv fotografa Spencera Tunicka, kako bi podigli svijest o sve krhkijem ekološkom stanju Mrtvog mora. Razne su rasprave uslijedile nakon što je snimka iz blizine procurila, a kritike su bile upućene umjetnikovoj metodologiji. No ipak, uz svu pozornost koju je ova mala fotografija dobila, Mrtvo je more urezano u svijest mnogih ljudi - a to je i bio cilj.

Novinarka i aktivistica Faranak Farid

Ako još niste čuli za ove ljude, vrijeme je da ih upoznate. Oni su junaci iz Izraela, Turske i Iraka. Prošla je godina bila kao nijedna druga na Bliskom istoku. Gledali smo prosvjede protiv korupcije, ljude koji su se na ulicama borili za spašavanje slanih jezera, promicanje ekološki prihvatljivog prijevoza, zahtjeve za ozbiljnijim shvaćanjem obnovljivih izvora energije...
 
Kako bi proslavili rad ekojunaka iz ove regije, posjetitelji portala Green Prophet nominirali su osobe za koje smatraju da su otišli dalje u borbi za okoliš u 2011.  

Faranak Farid – Iran

Novinarka i aktivistica Faranak Farid pokazala je ogromnu hrabrost tijekom kampanje za zaštitu slanog jezera Urmayah u Iranu. Zbog sudjelovanja u prosvjedima provela je 42 dana u zatvoru i bila mučena. Njezina je hrabrost - osobito u zemlji poznatoj po razbijanju disidenata bilo koje vrste – uzorna, istaknuli su čitatelji portala koji su ju nominirali! 

Ilana Meallem (Izrael)

Aktivistica Ilana Meallem utjelovljenje je zelenog načina života i nadahnuće za brojne istomišljenike. Top studentica na Institutu Arava u Izraelu, radila je na projektu biološkog plina s beduinima i sudjelovala u raznim projektima zaštite okoliša u regiji. Godinama je živjela u malom kombiju, gdje je vodila i osnovala ECO-ME, ekološku zajednicu sjeverno od Mrtvog mora, gdje nalaze Izraelci, Palestinci i Jordanci kako bi zajedno učili. Ilana također vodi sjednice mladog vodstva u Wadi Rum.

Reciklirajte sve što možete

Na stranici Njegujte planet (Nourishing the Planet) ljudi su sastavili zvjezdani popis vrlo jednostavnih dvanaest koraka koje svaka osoba može poduzeti kako bi svoj život učinila zelenijim. Iako prilagođen američkoj publici, svaki od prijedloga jako je rudimentaran, no toliko mnogo daje zauzvrat, da ga svakako vrijedi podijeliti. Reciklirajte sve što možete, isključite svjetla kada niste u prostoriji, za piće koristite vodu iz slavine… to su prijedlozi koji će značiti tek manje prilagodbe u vašem životu koje štede ne samo energiju, nego i vaš teško zarađen novac. Poduzmete li taj korak, dobit ćete ideje koje mogu trajno promijeniti vaš svakodnevni život.

1. Reciklirajte

Programi recikliranja, kojima štede energiju i štite okoliš, postoje u gradovima i mjestima diljem SAD-a. U 2009. San Francisco je postao prvi grad u SAD-u koji je od svih kućanstava i poslovnih subjekata zahtijevao recikliranje i kompostiranje. Kao rezultat toga, više od 75 posto svih prikupljeni materijala je reciklirano, što je preusmjerilo čak 1,6 milijuna tona otpada s odlagališta godišnje – to je dvostruka težina Golden Gate mosta.

Prema podatcima Američke agencije za zaštitu okoliša (US Environmental Protection Agency), za svaki prikupljeni kilogram aluminija, Amerikanci su spasili toliko energije koliko je potrebne za proizvodnju otprilike 7,5 kilovat-sati električne energije, što je dovoljno za napajanje grada veličine Pittsburgh čak šest godina!

Ekološki osviješten razvoj i poduzetništvo

Dok nafta financira 'zeleno obrazovanje' u Jordanu, a glavne izraelske tvrtke zagađivači plaćaju osnivanje škole za održivi razvoj, 'zeleno obrazovanje' izgleda više kao tek svakodnevno jutarnje 'zeleno umivanje'. Nedavno se pojavila vijest da će Israel Chemicals d.o.o. i Oil Refineries d.o.o osnivati i financirati Školu održivost u Interdisciplinarnom centru Herzliya.

Ove dvije tvrtke poznate su po svojim ekološki štetnim aktivnostima i iskorištavanju neobnovljivih izvora kao što su nafta i fosfati, koji su veliki zagađivači.

Prema izvješću izraelskog medija Haaretz, škola će biti usredotočena na važnost ekološki osviještenog poslovnog razvoja i poduzetništva. Prvi će se studenti upisati u rujnu ove godine, za stupanj prvostupnika. Naglasak će biti na održivim i dugoročnim razvojnim rješenjima za vodu i izvora energije.

Spomenute tvrtke u svojim priopćenjima ističu da je taj potez dio šire strategije kako bi se proširila znanja o pitanjima okoliša i poboljšali odnosi između akademske zajednice i industrije. Interdisciplinarni centar Herzliya naglašava kako je financijska potpora tvrtki za osnivanje akademske ustanove uobičajena praksa među vodećim svjetskim sveučilištima. Škola održivosti koštat će oko 7,5 milijuna izraelskih šekela.