Pomakonline - Magazin za društveni razvitak

Tuesday
Mar 28th
  • Prijava
  • Registracija
    Registracija
    Polja označena asteriskom (*) su obavezna.
    Ime: *
    Korisničko ime: *
    E-mail: *
    Šifra: *
    Potvrda Šifre: *
  • Traži
Veličina teksta
  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size
Naslovnica arrow Insider arrow Goran Jeras: Cilj etične banke je povećati kvalitetu života ljudi u zajednici
Goran Jeras: Cilj etične banke je povećati kvalitetu života ljudi u zajednici
Tea Plenar   
Srijeda, 07 Svibanj 2014
Image
Goran Jeras

S obzirom da se tijekom posljednjih nekoliko tjedana sve više govori i piše o pokretanju etične banke u našoj zemlji odlučili smo porazgovarati s gospodinom Goranom Jerasom, voditeljem tog zanimljivog projekta kojeg zovu financijskom kičmom solidarne razvojne ekonomije.  

1. Za početak, recite nam malo više o tome tko je Goran Jeras.

Nakon studija fizike u Zagrebu spletom okolnosti preselio sam se u Nizozemsku gdje sam počeo raditi za malu konzalting firmu koja je radila za financijske institucije, većinom za velike međunarodne banke i osiguravajuća društva. Isprva sam radio kao poslovni konzultant i software arhitekt na dizajnu i osmišljavanju programskih rješenja, da bih s početkom financijske krize počeo raditi na evaluaciji poslovnih procesa unutar financijskih institucija, posebno procesa vezanih uz metodologije evaluacije i upravljanja rizicima. Paralelno s tim firma je na temelju moje ideje pokrenula jednu start-up firmu koja je nudila sustav online fakturiranja za kompleksne procese naplate pa sam neko vrijeme radio i kao direktor zadužen za razvoj proizvoda. Nakon sedam godina provedenih u Nizozemskoj, vratio sam se u Hrvatsku raditi na projektu etične banke.

2. Kada ste i gdje prvi put čuli za etičku banku? 

Za etično bankarstvo kao pojam sam čuo prije otprilike četiri godine u trenutku kad sam počeo detaljnije istraživati alternativne financijske modele. Međutim, i prije toga sam znao za primjere banaka koje su se pokušavale pozicionirati kao ''dobre'', poput primjerice Triodos banke u Nizozemskoj.

3. Navedite po čemu se razlikuju uobičajene banke od etične banke


Etična banka u svoj fokus stavlja kvalitetno upravljanje resursima zajednice s ciljem povećanja kvalitete života ljudi u toj zajednici. Da bi banka bila etična, mora zadovoljavati cijeli niz kriterija etičnog bankarstva. Najvažniji kriteriji su transparentnost, solidarnost, participacija korisnika i zaposlenika banke u upravljanju bankom, reinvestiranje profita nazad u zajednicu, fleksibilniji odnos prema instrumentima osiguranja kredita, usmjerenost na financiranje projekata realne ekonomije i neprofitnih organizacija, evaluacija projekata iz aspekata financijske održivosti, ekologije i društvenog učinka. Kriteriji moraju biti pozitivni da bi investicija bila odobrena. Zbog svega navedenog etične banke su u svom odnosu prema klijentima mnogo bliskije klijentima od komercijalnih banaka, odnos je partnerski i dugoročan i sve to zajedno rezultira većom stabilnošću etičnih banaka i manjoj izloženosti tržišnim rizicima.

4. Što Vas je potaklo da pokrenete etičku banku u Hrvatskoj? 

Radeći za komercijalne banke primijetio sam sve veću otuđenost takvog bankarskog modela u odnosu na potrebe poduzeća i građana. Banke su se u svom poslovanju sve više počele okretati financijskim tržištima koje su nudile kratkoročno veće mogućnosti zarade, a sve manje su ulagale u projekte realne ekonomije koji stvaraju konkretnu dodanu vrijednost. Također, neke osnovne postavke ekonomskog modela koji se nalazi u pozadini financijskih modela koji banke provode mi nikako nisu imale smisla. Primjerice, koncepti poput modela neograničenog ekonomskog rasta u uvjetima resursa koji nisu neograničeni, definiranja duga kao ''proizvoda'' koji se može prodati i čitav niz drugih mi jednostavno nisu imali apsolutno nikakvog smisla. Frustriranost takvim sustavom i spoznaja da alternative postoje, potaknuli su me da svoje znanje i ideje pokušam upotrijebiti za razvoj nekog modela koji mi se činio mnogo smislenijim. Razmišljajući o lokaciji gdje bih radio na razvoju takvog koncepta temeljenog na načelima etičnog bankarstva, prirodno se nameće okruženje koje najbolje poznajem i u kojem je potreba za takvim konceptom puno veća nego u zemljama gdje etične banke već postoje pa sam se tako vratio u Hrvatsku.


5. Kakve će promjene takva banka donijeti Hrvatsko
j?

Mislim da ne treba očekivati neke velike promjene na nacionalnoj razini u nekom kratkom roku. Cijela ideja ebanke je povezati pojedince, organizacije i institucije koje su nezadovoljne postojećim bankarskim sustavom i funkcioniranjem ekonomije i ponuditi im alternativu u otvorenom, transparentom, inkluzivnom i solidarnom ekonomskom sustavu koji pravu vrijednost ne vidi isključivo u profitu, nego primarno u zadovoljavanju potreba zajednice i povećanju kvalitete života pojedinaca koji u toj zajednici žive. Možda će taj sustav na početku činiti samo mali mali dio ekonomije, međutim cilj je da on bude kvalitetan i da kroz uspješne primjere sve više ljudi i organizacija prepozna prednosti koje nudi i odluči se uključiti, te da se na taj način nekom prirodnom evolucijom i proširi.


6. Kako će banka funkcionirati, kakav će biti njezin ustroj? 

Ustroj banke je jasno propisan Zakonom o kreditnim institucijama tako da tu nema puno prostora za manevriranje. Bankom, koja će morati biti registrirana i ustrojena kao dioničko društvo, će upravljati Upravni odbor banke sastavljena od najmanje tri člana čiji će rad nadzirati Nadzorni odbor sastavljen od također najmanje tri člana. Interese vlasnika predstavlja Upravitelj zadruge kao jedini član skupštine dioničkog društva koji banci prenosi odluke Zadruge donesene od strane Skupštine Zadruge. Osim toga, banka će morati imati jasno definirane sve ostale operativne i funkcionalne vertikale kako je to propisano regulatornim uvjetima, poput odjela za upravljanje rizicima, odjela za IT sustave, internu reviziju, odjela riznice, odjela za komunikaciju s poslovnom mrežom, korporativnu sigurnost i drugo. Sve operativne poslove banke, uključujući i odobravanje kredita, raditi će stručne službe banke i nadzirati Zadruga, odnosno vlasnik banke, koja će moći intervenirati u bilo kojem trenutku ukoliko ne bude zadovoljna radom Uprave i zaposlenika banke.

7. Zadružni ulog iznosi 2.500 kn + dopunski ulog ovisno o vrsti klijenta koji pristupa banci. 

Mislite li da će činjenica da moraju uplatiti novac odbiti velik broj mogućih klijenata?
Ono što se primarno želi postići obavezom uplate zadružnog uloga je poticanje ljudi da priključenje ebanci bude svjesna i promišljena odluka, a ne samo potraga za najjeftinijim kreditima ili uštedom u financijskim transakcijama. Svakako, jasno nam je da u trenutnoj financijskoj situaciji taj iznos zadružnog uloga mnogim pojedincima i organizacijama nedostižan iznos. Kako bismo izbjegli da iznos zadružnog uloga bude financijska prepreka pridruživanju ebanci članski ulog je moguće otplatiti u dužem vremenskom periodu (do dvije godine). Međutim, svejedno smatramo da će ulaganje u Zadrugu potaknuti ljude da dobro promisle zašto se zapravo žele priključiti Zadruzi, odnosno ebanci, i da tek nakon toga donesu odluku.

8. Klijenti banke će biti i njezini suvlasnici. Koja su prava i obveze klijenata/suvlasnika?

Svi klijenti banke su svojim članstvom u Zadruzi zapravo i de facto suvlasnici ebanke koja je u vlasništvu Zadruge kao pravne osobe. To znači da su članovi Zadruge ti koji kroz tijela upravljanja Zadruge odlučuju o svim bitnim stvarima vezanima uz poslovanje ebanke – izbor i potvrda povjerenja članovima uprave i nadzornog odbora, prihvaćanje godišnjeg izvještaja i plana rada ebanke, definiranje strateških smjernica i svih ostalih odluka važnih za strateško poslovanje ebanke. Osim toga, klijenti banke će morati aktivno sudjelovati u solidarnom ekonomskom sustavu ebanke što znači da će morati svojim kapacitetima, pod unaprijed definiranim uvjetima i opsegu, sudjelovati u procesima koji su važni za funkcioniranje banke – ekspertna evaluacija projekata, suradnja na projektima od zajedničkog interesa, obavljanje nekih drugih poslova iz domene ekspertize klijenta, važnih i korisnih za funkcioniranje Zadruge i banke.

9. Ukoliko zadrugar želi istupiti iz zadruge/banke, na koji će to način moći učiniti?

Prema Zakonu o zadrugama, članstvo u zadruzi je dobrovoljno, što znači da zadrugar može u bilo kojem trenu istupiti iz banke. U tom slučaju zadruga mu je dužna vratiti zadružni ulog, no ukoliko je taj ulog toliko visok da bi mogao ugroziti poslovanje Zadruge, tj. banke, Zadruga može donijeti odluku o produženju vremenskog roka za povrat zadružnog uloga do maksimalno dvije godine.

10. Koliko će koštati osnivanje etičke banke? Od kuda novac?

Na ovo pitanje je dosta teško odgovoriti. Ukoliko govorimo isključivo o cijeni koja se mjeri novcem, na sve pripremne akcije koje smo do sada odradili u posljednjih godinu i pol dana, koliko intenzivno radimo na ovom projektu, tu se radi o iznosu od oko 200 tisuća kuna vlastitih sredstava koje su članovi tima do sada utrošili na aktivnosti vezane uz osnivanje ebanke. Taj iznos ne uključuje desetak tisuća sati uloženih u razradu projekta i njegovu implementaciju. Osim tog iznosa za osnivanje banke je potrebno skupiti zakonski predviđen minimalan iznos temeljnog kapitala koji iznosi 40 milijuna kuna. Prema našem poslovnom planu za uspješno poslovanje banke za početak bi bilo idealno prikupiti oko 150 milijuna kuna. Taj iznos se namjerava prikupiti od suosnivača banke – nekoliko stotina poduzeća, zadruga, udruga, jedinica lokalne samouprave i pojedinaca. Iznos možda djeluje velik, no ako pogledamo koliki iznos građani i poduzeća drže u obliku štednje na računima komercijalnih banaka jasno nam je da je samo vrlo malen dio toga već dovoljan za ostvarivanje našeg cilja.

Ono bez čega je cijeli ovaj koncept potpuno neprovediv je odnos povjerenja i socijalni kapital koji može uvjeriti ljude da se priključe ovoj ideji i inicijativi. To je ono najvažnije, a ne količina raspoloživog novca.

11. Kome je namijenjena banka? 

Banka je namijenjena svima onima koji nisu zadovoljni trenutnim bankarskim sustavom i željeli bi sudjelovati u solidarnom ekonomskom sustavu čiji cilj je održivi razvoj zajednice. To mogu biti fizičke i pravne osobe poput organizacija civilnog društva, zadruga, obrtnika, OPG-ova, malih i srednjih poduzeća, jedinica lokalne samouprave i drugih.

12. Po Vašem mišljenju, kojim će klijentima etička banka biti najzanimljivija?


Mislim da će etična banka biti najzanimljivija organizacijama koje nisu mogle dobiti zadovoljavajuću uslugu kod komercijalnih banaka. To su najčešće organizacije koje ne ostvaruju visoku razinu profita, manje firme, poduzeća koja se bave nekim djelatnostima koje zahtijevaju puno inovacija i imaju neuobičajene poslovne procese i potrebe, poljoprivrednici i svi oni za čije poslovanje nisu potrebni objekti i strojevi koji bi inače komercijalnim bankama mogli poslužiti kao instrumenti osiguranja. Osim njih, banka će biti zanimljiva svima kojima je primarni cilj investiranje u održivi razvoj lokalnih zajednica i to u najširem spektru – od građana, preko zadruga i LAG-ova pa do razvojnih agencija i jedinica lokalne samouprave.

13. Tko će i na koji način moći podići kredit u etičkoj banci? 


Kredit će moći podići bilo koji klijent ebanke koji zadovolji određenu proceduru i procjenu rizika. Međutim, važno je napomenuti da će se krediti ebanke koristiti primarno u svrhe razvoja i stvaranja nove vrijednosti što znači da neće biti nenamjenskih potrošačkih kredita. Iznimka će biti jedino krediti građanima za ostvarivanje osnovnih životnih potreba – kupnju nekretnine za život, kupnju prijevoznog sredstva, osnovnih uređaja za kućanstvo, obrazovanje, liječenje i slično.

14. Poznato je da su udruge morale jamčiti imovinom prilikom dizanja kredita. Kakva će biti praksa etičke banke? 

Ebanka ima fleksibilniji pristup instrumentima garancije i teži izgrađivati dugoročne odnose. Neprofitnim organizacijama će banka također pristupati na neprofitan način bez pritiska stvaranja maksimalne dobiti. U slučaju kvalitetnih projekata za koje banka procijeni da su izvedivi, razumijevanja rada organizacije te određene socijalne garancije, ebanka će biti spremna kreditirati bez upisivanja uobičajenih instrumenata osiguranja.

15. Na konferenciji o Dobroj ekonomiji je rečeno kako banka neće imati poslovnice i bankomate zbog prevelikog troška osiguranja novca. Da li to znači da će banka imati samo svoje središte i da će se sve obavljati putem interneta?


Da, banka neće imati klasične poslovnice već će se težiti tome da se najveći dio poslovanja s bankom može obaviti putem interneta. Za stvari koje se ipak neće moći obaviti tim putem, banka će kroz mrežu svojih partnera (zadrugara koji za to imaju volju i kapacitete) biti prisutna u skoro cijeloj Hrvatskoj te će se tamo moći organizirati i sastanak s osobom educiranom od strane banke za pružanje osnovnih bankarskih usluga, ili uz najavu, s osobnim bankarom (zaposlenikom ebanke) koji će u dogovorenom terminu doći u taj ured. Osim toga, banka će također surađivati s cijelim nizom udruga i institucija koje rade sa starima i nemoćnima i osobama s posebnim potrebama pa će se bankarske usluge od strane ovlaštene osobe moći pružiti i prilikom posjeta klijentu.

Sjedište ebanke bismo voljeli registrirati negdje izvan Zagreba kako bismo i simbolički uspjeli pokazati usmjerenost na lokalni decentralizirani razvoj, međutim još ne znamo koja će to biti lokacija. Jedino što znamo je da ćemo i tu odluku donijeti na transparentan način i prema jasnim kriterijima.

16. Što slijedi nakon nedavno održane osnivačke skuptšine?

Nakon osnivačke skupštine na kojoj je bilo preko 150 ljudi, od toga 101 punopravni osnivač i član zadruge, 13. svibnja 2014. godine Zadruga će biti primljena u Federaciju europskih etičnih i alternativnih banaka. Nakon toga se kreće u pripremu i dovršetak svih dokumenata potrebnih za pokretanje procesa licenciranja kod HNB-a te se očekuje da će se do kraja lipnja podnijeti zahtijev za dobivanje bankarske licence. Naravno, paralelno s time će Zadruga morati raditi i na jačanju svojih kapaciteta, promoviranju i uključivanju novih članova te izgradnju kompletnog sustava koji će kasnije moći preuzeti funkcije banke.

Hits: 4560
Komentari (0)Add Comment

Napišite komentar
quote
bold
italicize
underline
strike
url
image
quote
quote
smaller | bigger

security code
Upišite prikazane znakove


busy
 
Sljedeća »
Ured za udruge Vlade RH Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva Udruga Linux korisnika Osijek Hrvatski energetski web portal Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj Portal civilnoga društva Zajednica za društveno odgovorno poslovanje Socijalna uključenost Nacionalna mreža za DOP Vaš link ovdje Vaš link ovdje Vaš link ovdje Vaš link ovdje Vaš link ovdje Your ad here Your ad here Your ad here

Forum socijalnog poduzetništva IPA Razvoj ljudskih potencijalaThis project is funded by the European Union