Pomakonline - Magazin za društveni razvitak

Saturday
Jan 20th
  • Prijava
  • Registracija
    Registracija
    Polja označena asteriskom (*) su obavezna.
    Ime: *
    Korisničko ime: *
    E-mail: *
    Šifra: *
    Potvrda Šifre: *
  • Traži
Veličina teksta
  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size
Rude zajednički do Rudarskog muzeja
Željka Mandić   
Četvrtak, 22 Siječanj 2009

Stari rudnik postaje turistička atrakcija - suradnjom sektoraKvalitetna suradnja svih sektora civilnog društva rezultirala je sjajnim projektom i već vidljivim rezultatima u mjestu Rude. Novcem iz europskih fondova, međusektorskom suradnjom i sjajnom “pogonskom” energijom koju imaju samo istinski entuzijasti, stari rudnik - napušten i zapušten, dobiva sasvim novu dimenziju. Bit će to muzej, mjesto posjeta, susreta, turistička atrakcija ovog malog mjesta i uvijek simbol kako suradnja osigurava korake prema naprijed, prema kvalitetnijem življenju.

No, prije nego što vam ispričamo tu uspješnu priču, poviješću vezanu uz rudarstvo, a budućnošću uz turizam - reći ćemo vam prvo gdje su Rude. Smještene su nedaleko Samobora, a kao naselje nastale su još u srednjem vijeku. Kopala se tamo bakrena ruda još i u antici. Kako u piše Vladimir Abramović, samoborske Rude imale su posebnu važnost za eksploataciju ponajprije bakrene, a zatim i željezne rude. Veliki su rudnici radili tijekom nekoliko stoljeća - i nije teško zaključiti odakle ovom mjestu ime Rude. To je prošlost. Kako je vrijeme odmicalo, rudarstvu su dolazili i teški dani, te i vrijeme zatvaranja rudnika. Njihova okna 2002. godine nisu, pak, otkopali rudari – već članovi Kulturno umjetničkoga društva Oštrc iz Ruda. I tada su pozvali rudare da krenu na posao, no ne po rudače - već da na tom mjestu urede Rudarski muzej po uzoru na slične u Austriji i Njemačkoj gdje su prava turistička atrakcija. Prema općoj ocjeni, to bi mogao postati i rudnik u Rudama, jer se nalazi u blizini ceste Samobor - Rude - Braslovje, što znači da je blizina Samobora i Zagreba velika prednost.

Turistički rudnik vrata otvara do ljeta 

Projekt obnove starog rudarskog okna Kokel i privođenje istog turističkoj svrsi inicirao je, osmislio i izradio KUD Oštrc. Grad Samobor prepoznao je kvalitetu i predao projekt na natječaj Europske komisije u okviru programa INTERREG III A, radi se o programu namijenjenom financiranju projekata prekogranične suradnje i to Slovenije, Mađarske i Hrvatske. I – uspjelo je! Europa je pristala financirati projekt koji danas vodi veliki zaljubljenik u ovo mjesto, uvelike zaslužan da će ovoga ljeta, takav je plan, vrata Rudarskoga muzeja bit i otvorena – Josip Lebenger s kojm smo ovih dana i razgovarali…

RUDARSKE GREBLICE
Pronašli za vas recept jedinstvenog rudarskog kolača. Ukoliko želite isprobati ovaj zagorski specijalitet zasučite rukave!
Sastojci
-Tijesto
-350 gr brašna
-2 dcl kiselog vrhnja
-3 žlice ulja
-1.5 dcl mlakog mlijeka
-1 žlica soli
-1 žutanjak
-1/2 žličice suhog kvasca
Nadjev
-500 gr svježeg sira
-1 jaje i preostali bjeljanjak
-50 gr mljevenih oraha
-malo soli
Priprema
1. Od navedenih sastojaka prvo zamijesimo tijesto. Ostavimo ga po strani dok pripremimo nadjev.
2. Sastojke za nadjev takodjer sve dobro pomiješamo.
3. Tijesto prebacimo na pobrašnjenu podlogu pa ga razvaljamo u dvostrukoj veličini tepsije .
4. Slažemo: tijesto, namažemo nadijev pa prebacimo drugu polovicu tijesta
5. Peći oko 20 min na 200 stupnjeva. Pred sami kraj pečenja izvadimo kolač i namažemo ga sa malo margarina pa vratimo još par minuta u pećnicu.
Posluživanje
Ovo je SLANI kolač, pa ako želite SLATKI umjesto soli u tijestu i nadjevu, dodajte šečer i još u nadjev 1 vanilin šećer. Ja sam pravila slatki koji sam kada je bio gotov posula s dosta šećera u prahu.

Kako ste se uopće sjetili zapušteni rudnik pretvoriti u mjesto privlačno za dolazak?
Ovako je krenulo. Mi iz KUD-a Oštrc inicirali smo stvar i pripremili veći dio projekta. Grad je prepoznao naš rad i sada je Grad Samobor i formalni nositelj projekta. Grad nas je i prijavio na natječaj. Da bi sve bolje “klapalo”, kao partneri su uključeni i Zagrebačka županija, Turistička zajednica Zagrebačke županije, OŠ Rude i Rudarsko geološko naftni fakultet iz Zagreba kao strateški partner. No, trebalo je uspostaviti i prekograničnu suradnju, mislim na Sloveniju, dakako! Da, točno - jedan od uvjeta za prijavu projekta bio je i da imamo partnere u Sloveniji. Idealnog partnera našli smo u Občini Senovo, koja je prijavitelj sličnog projekta revitalizacije rudarsko tehničke baštine – lokomotiva i vagona. I tako u proljeće  2002. godine članovi KUD-a Oštrc sami su otkopali ulaz u rudnik Kokel. Krenuli smo najprije sami, jer smo shvatili da bez vlastitog angažmana neće biti ništa. Sigurno vam je trebala i pomoć stručnjaka. Ova je priča uistinu pravi primjer udruživanja narazličitijih struka i kapaciteta. Treba, naime, znati gdje uopće kopati! Profesor Šinkovic, koji je idejni začetnik projekta, puno nam je pomogao u pregledima rovova. Kokel je tako odabran kao najpogodniji i najočuvaniji za otvaranje. Nakon što su naši volonteri otkopali ulaz, započelo se s uklanjanjem odrona na 22. metru od ulaza u rudnik. Za te radove angažirali smo i rudare s dugogodišnjim iskustvom. Nakon desetak dana aktivnog kopanja probijen je prvi odron, ali, nažalost, nekoliko metara iza njega postojalo je još jedno, srećom i posljednje urušenje, koje je probijeno 15.10.2004. godine. Uz iskusne rudare koje sam spomenuo, istaknuo bih da su svi drugi radnici koji su pomagali oko iskopa mještani Ruda.

Od rudnika će “profitirati” cijelo mjesto. Uz obnovu rudnika – došlo je i do obnove ceste.

Osim radova koje sam naveo, asfaltirano je i 250 metara ceste Rude - Kokli od fašničke nagrade koju je MO Rude osvojio 2004. godine, a ostalo nam je za asfaltirati još 200 metara. Sve daljnje radove na obnovi rudnika vodit će stručna ustanova koja će se izabrati na javnom natječaju. Ako prođemo na natječaju, sve će to brzo ići, jer mi sve imamo pripremljeno. Što će posjetitelji imati priliku vidjeti i doživjeti – interes je već popriličan, znatiželja raste… U ovoj fazi rudnik neće imati neke eksponate. Moći ćete uz stručno osposobljene vodiče razgledati 250 metara rudnika. Rudnik je i dio buduće Rudarsko - botaničke poučne staze od Ruda do Subanova botaničkog vrta u Manjoj Vasi. U rudniku Senovu, našem slovenskom partneru, moći ćete, na primjer, vidjeti i eksponate kao što su vagoni i slično, kojih mi, za sada, nemamo.

Tko će održavati obnovljeni rudnik?
Najvjerojatnije Samoborski muzej. Ovo što mi radimo i nosi naziv Rudarski muzej na otvorenom. Postoje opcije da to bude Rudarski muzej ili pak Geološki spomenik prirode. Za sada smo skloniji muzejskoj varijanti.

Naravno da sve ovo i košta, ali suradnja i taj dio olakšava – kakva je sturkutra ulaganja u ovaj projekt?
Vrijednost projekta je oko 277.000 eura. Samobor s partnerima treba osigurati 25% sredstava. Od toga će Zagrebačka županija i Turistička zajednica Zagrebačke županije osigurati 25.000 eura, a ostatak Grad Samobor i to kroz period od 3 godine. U ove radove o kojima smo do sada pričali utrošili smo oko 100.000 kuna kroz četiri godine, u što je uključeno i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, tako da je KUD Oštrc danas ujedno i vlasnik zemljišta na kojem se nalazi ulaz u rudnik Kokel.

Ove godine, rudnik bi mogao otvoriti vrata prvim znatiželjnicima?
Da, plan nam je otvorenje u ljetu ove godine i nadamo se da ćemo u tome i uspjeti…

Kada već govorimo o Rudama, rudarstvu – nikako ne smijemo izdvojiti rudarsku greblicu, sinonim za ovo mjesto..Postoje čak i dani rudarske greblice – o čemu se radi?
Kažu da su davnih, davnih dana, mještani Ruda koji su po cijele dane radili u rudniku ovaj kolač nosili sa sobom i da im je to znao biti jedini obrok tijekom cijelog dana napornog rada u rudniku. I danas je omiljen. Mi ovdje imamo i dane rudarske greblice i taj se slani kolač svima sviđa....Recept je već nadaleko poznat, vjerujem da ga neće biti teško pronaći.

Kolač koji ima svoj dan

Dani rudarske greblice su kulturno-zabavna manifestacija posvečna istoimenom slanom kolaču, najčšće od sira i oraha. Tradicija pravljenja greblice seže još u 19. stoljeće kada je mjetanima Ruda zaposlenim u rudnicima bakra, eljeza i kasnije gipsa ovaj kola esto bio jedino jelo tijekom cjelodnevnog napornog rada u rudnicima. Sam naziv kolaa potjee od drvenog pomagala za razgrtanje ara koji se nekad koristio u seoskim krušnim pećima. Rudarska greblica ima svoj dan od 1985. godine kada je Kulturno umjetniko drutvo Otrc organiziralo prve foklorne susrete u ast tog autohtonog rudarskog kolča. Od 1999. godine manifestacija traje dva dana.

Hits: 3408
Komentari (1)Add Comment
...
napisao sarnus1, Travanj 19, 2009
A šta rade Rudari?
report abuse
vote down
vote up
Votes: +0

Napišite komentar
quote
bold
italicize
underline
strike
url
image
quote
quote
smaller | bigger

security code
Upišite prikazane znakove


busy
 
« Prethodna   Sljedeća »