Pomakonline - Magazin za društveni razvitak

Tuesday
Jan 16th
  • Prijava
  • Registracija
    Registracija
    Polja označena asteriskom (*) su obavezna.
    Ime: *
    Korisničko ime: *
    E-mail: *
    Šifra: *
    Potvrda Šifre: *
  • Traži
Veličina teksta
  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size
Naslovnica arrow Projekt Pomak arrow Društveno poduzetništvo arrow Poljoprivrednom proizvodnjom pokrivaju troškove ekskurzija
Poljoprivrednom proizvodnjom pokrivaju troškove ekskurzija
Narcisa Bošnjak   
Srijeda, 03 Veljača 2010

Image
Sadnja presadnica
Više od dva desetljeća Srednja škola Dalj razvija i njeguje učeničko poduzetništvo. Od osamostaljenja Hrvatske pa sve do prije nekoliko godina njihov ‘junior achievement’ program imao je stalnog donatora. No i nakon gubitka financijske potpore daljski srednjoškolci nastavili su s radom, odnedavno kombinirajući učeničko poduzetništvo s učeničkim zadrugarstvom. Tako pod imenom Dalya (što je staro ime Dalja) danas u ovoj školi djeluje učenička zadruga, čije se područje djelovanja poklapa sa zanimanjima koja se u toj školi obrazuju, tj. poljoprivrednoga i ekonomskoga usmjerenja.

Učeničko poduzetništvo svojevrstan je trening, tj. priprema za ono što ih čeka u životu po završetku obrazovanja, jer ima gotovo sve elemente pravog poduzetništva. U simuliranoj situaciju tijekom godine dana učenici moraju utemeljiti svoju tvrtku, biti zaposleni, imati ideju s kojom će se predstaviti na tržištu, razvijati ljudske odnose u tvrtki i istodobno ostvariti minimalnu dobit. U konačnici, svoju malu tvrtku moraju uspješno - zatvoriti.

Učeničko zadrugarstvo, koje djeluje od 2007. godine, ponešto se razlikuje od poduzetništva. Zainteresirani se učenici dragovoljno prijavljuju za rad u zadruzi. Četrdesetak zadrugara radi s devet nastavnika, koji su najčešće u ulozi mentora, ali često i savjetnika i voditelja poljoprivrednog dobra.

Učenici direktori

Na čelu zadruge, kao svojevrstan vrh hijerarhijske piramide sedmeročlano je Predsjedništvo koje najčešće čine roditelji učenika, sami učenici i nastavnici. Izvršno tijelo je voditelj zadruge, a „ispod“ njega je kolegij direktora. Sljedeća su stepenica pojedinačno direktori svakog segmenta. Šef računovođa obračunava plaće, a dolazi iz poduzetničke učeničke tvrtke.

Zadruga je podijeljena na sedam segmenata, ovisno o poljoprivrednoj kulturi koju uzgajaju:

  • plastenik s jagodama,
  • vinski podrum, 
  • pčelarski odjel (s 24 košnice),
  • klijalište (rajčica, paprika... koje godišnje uzgoji oko 15.000 presadnica),
  • rasadnik (crnogorično drveće),
  • voćnjak (1000 sadnica),
  • ribnjak (u osnivanju zbog nedostatka novca; planiraju uzgoj koi šarana, koji se u Hrvatskoj trenutno nigdje ne uzgaja). 

Na čelu svakog dijela je učenik direktor, koji se bira na natječaju. Dobre ocjene i uzorno vladanje kriteriji su koje kandidat mora u prvom redu zadovoljiti. Nakon izbora potpisuje ‘ugovor’, koji mu donosi i mjesečnu plaću u simboličnom iznosu od 50,00 kuna, ali može dostići i 500,00 kuna mjesečno, ukoliko pokaže dobre rezultate u plasmanu proizvoda ili proizvodnji u plastenicima i poljoprivrednim dobrima. Direktor si može odabrati suradnike, tj. radnike, koji također primaju plaću. Uz obvezu 12 sati koje mora odraditi u zadruzi, direktor mora ispuniti i sve svoje redovne školske obveze.

Uskoro i agencija za marketing

Učenička zadruga zarađuje na nekoliko načina. U prvom redu prodajom alkoholnih pića koja sami proizvode - vino, liker, rakija (čak i od lavande!). Vino od daljskih jagoda njihov je brand (autentičan proizvod s geografskim podrijetlom), kao i sama daljska jagoda, od koje proizvode i pekmez, džem i slične prerađevine. Pekmez i ostale slatke proizvode i od ostalih voćki koje uzgajaju – jabuka, kajsija, krušaka... Neposrednom prodajom voća iz vlastitih voćnjaka učenička zadruga također ostvaruje dobit. Hrvatska udruga učeničkog zadrugarstva dodijelila im je nagradu za najproizvod (Vino od daljskih jagoda) nagrađeni na 21. smotri učeničkih zadruga održanoj u Puli u listopadu 2009.

Zaradu im donosi i klijalište u kojem uzgajaju presadnice. Ove su školske godine uveli novost - kućnu radinost, što uključuje oslikavanje stakla, tj. boca (za punjenje alkoholnih pića koja proizvode u školi), oslikavanje svile, izradu jastučića u koje pakiraju lavandu koju također proizvode… Planiraju i osnivanje agencije za marketing jer  proizvode treba distribuirati i osmisliti njihovu prodaju.

U podrumu škole uskoro će biti kušalište vina, u koje će također uložiti dio dobiti. Kušalište neće biti samo za potrebe škole, nego cijele općine. Već su ostvarili kontakte s erdutskom vinarijom, ali i privatnim proizvođačima vina koji su zainteresirani za izlaganje svojih vina u školskom kušalištu jer će na taj način pomoći i samoj školi.

Profitom proširuju poslovne kapacitet

Image
Učenici od kajsija izrađuju pekmez
Proširenje poslovnih kapaciteta ono je u što investiraju dio profita. Obnovi objekta u kojem se održava praktična nastava namijenjen je također dio dobiti. Uz pomoć radnika, učenici su sami sagradili garažu za traktor i opremili ju. Sami su napravili i novi plastenik, kao i klijalište i to s vrlo skromnim sredstvima. Dio sredstava namijenjen je i osnivanju budućeg ribnjaka, a dio i za učeničke ekskurzije. I učeničke plaće isplaćuju se iz dobiti, kao i novi projekti.

Za projekt „Moj povrtnjak“ treba im oko 38.000,00 kuna, za što još uvijek traže financijere. Na oranici su napravili 22 parcele na kojoj učenici uzgajaju povrtne kulture. Kada projekt bude realiziran do kraja, trima najboljim učenicima zadrugarima dodijelit će nagrade, koje će možda biti i stipendije. No s obzirom da škola prema zakonu ne može dodjeljivati stipendije, to planiraju realizirati u dogovoru s nekom tvrtkom.

Prirodni resursi - vodom bogato i plodno zemljište

Ovakva je škola krajnje neuobičajena slika za hrvatske prilike. I u njihovu su kraju ljudi, posebice mladi ostali bez mogućnosti. Stoga su u daljskoj školi odlučili iskoristiti blagodati koje im priroda daje - vodom bogato i plodno zemljište. Generacijama koje dolaze (a sve češće i odlaze) odrasli žele ponuditi rješenje.  „Bez mladih nemamo šanse za napredak. Oni su naša kapitalna investicija. Mi ćemo lako stvoriti sredstva, ali trebaju nam njihove mlade, svježe ideje“, upozorava ravnatelj Rajko Lukić. Od ideje sve kreće, davno su shvatili u Srednjoj školi Dalj. Ukoliko se netko od njihovih učenika po završetku obrazovnog procesa želi baviti primjerice uzgojem jagoda, škola mu pokloni određeni broj sadnica, kako bi ga „pogurali“ ako zapne u početku. Žele li se baviti pčelarstvom i proizvodnjom meda, od škole će dobiti košnice… Sve to škola čini s ciljem razvijanja ljubavi prema poslu i odvažnosti upustiti se u poslovni rizik. U tom mladima mnogo može pomoći sve ono što su naučili u školskoj zadruzi ili poduzetništvu. Iako su to mali, pionirski koraci, uvjereni su kako čine dobro, što će se u skoroj budućnosti i dokazati.

Ponekad su prisiljeni izmišljati toplu vodu

S obzirom da sličnih primjera u nas nema, moglo bi se reći da - izmišljaju toplu vodu. Metodom pokušaja i pogrešaka, često nailaze na probleme. Nisu to samo zakonske barijere (poput već spomenute nemogućnosti davanja stipendija učenicima od strane škole), većina se stvori - usput.

Problem je i pisanje projekata. Za taj je posao potrebno angažirati tim stručnjaka, što školu košta čak i ako projekt ne prođe i ne dobije novac za provedbu. Poznato je da entuzijazam kod većine traje samo prvih nekoliko godina i ne može se uvijek tražiti od ljudi da takve poslove obavljaju besplatno. Zato je nužno i dalje raditi na edukaciji o pisanju projekata i povećavati bazu ljudi koji to mogu uspješno činiti.

No, da se unatoč svim problemima dobro radi, stižu potvrde u raznim oblicima. Jedna od njih je i ponuda koju je Škola dobila da jednoj tvrtki isporuči čak milijun presadnicai tako ostvari promet od gotovo 200 tisuća kuna. Tu izvrsnu poslovnu ponudu morali su odbiti jer su škola, tj. obrazovna institucija, a ne profesionalna tvrtka. Nisu željeli zbog jagme za profitom skrenuti sa zacrtanog puta, a to je biti ogledni, edukacijski centar kojemu profit nije primarni i jedini cilj. Zato su i uvjereni da su njihove presadnice trenutačno najkvalitetnije na tržištu.

Hrvatski zakoni, još uvijek ne priznaju socijalno poduzetništvuo(za što je škola u Dalju školski, tj. udžbenički primjer) pa one hrabre i marljive onemogućavaju u uspješnosti, trpajući ih u isti „koš“ s onima koji su u poslu samo zbog zarade.

Pomoći učenicima koji na dobru poslovnu ideju dođu tijekom školovanja, te ju kasnije žele realizirati u posao od kojeg će moći dostojanstveno i pošteno živjeti, cilj je školskog poduzetništva i zadrugarstva. Za to im u školi nude sjajne preduvjete i tim vrhunskih stručnjaka iz svih segmenata neophodnih za ostvaraj poslovne ideje, poput pravog poduzetničkog inkubatora.

Hits: 4016
Komentari (0)Add Comment

Napišite komentar
quote
bold
italicize
underline
strike
url
image
quote
quote
smaller | bigger

security code
Upišite prikazane znakove


busy
 
« Prethodna   Sljedeća »

Forum socijalnog poduzetništva IPA Razvoj ljudskih potencijalaThis project is funded by the European Union