|
Socijalno zapošljavanje odgovor na rekordnu nezaposlenost |
|
Ante Vekić
|
|
Srijeda, 31 Oľujak 2010 |
|
 Val nezaposlenosti potapa Hrvatsku Rekordna nezaposlenost i općenito loše stanje u gospodarstvu polako tjeraju i državne institucije da razmisle o alternativnim načinima zapošljavanja. Jedan od tih načina je i socijalno zapošljavanje. Kako bi što bolje upoznao dionike tržišta rada s pojmom socijalnog zapošljavanja i socijalne ekonomije Hrvatski je zavod za zapošljavanje u sklopu 3. Sajma poslova u Osijeku održao okrugli stol na tu temu.
„Kriza je doprinijela sve većoj prisutnosti pojma socijalno poduzetništvo u Hrvatskoj. Socijalno poduzetništvo je novi sustav koji bi trepao ponuditi odgovor na sve loše posljedice neoliberalnog kapitalizma: pravedniji u socijalnom, a održiviji u gospodarskom smislu“, kazala je Sonja Vuković, predsjednica Udruge za kreativni razvoj Slap koja u svojim programima i projektima koje provodi poseban naglasak stavlja upravo na socijalno poduzetništvo, koje u Hrvatskoj, zapravo i nije novitet. „Jedna od poglavlja strategije razvoja civilnog društva je i socijalno poduzetništvo. No, unatoč postojanju ciljeva i vrlo konkretnih mjera, nije se napravilo dovoljno da bi se osjetio napredak“, dodaje Vuković.
|
|
|
Poljoprivrednom proizvodnjom pokrivaju troškove ekskurzija |
|
Narcisa Bošnjak
|
|
Srijeda, 03 Veljača 2010 |
|
 Sadnja presadnica Više od dva desetljeća Srednja škola Dalj razvija i njeguje učeničko poduzetništvo. Od osamostaljenja Hrvatske pa sve do prije nekoliko godina njihov ‘junior achievement’ program imao je stalnog donatora. No i nakon gubitka financijske potpore daljski srednjoškolci nastavili su s radom, odnedavno kombinirajući učeničko poduzetništvo s učeničkim zadrugarstvom. Tako pod imenom Dalya (što je staro ime Dalja) danas u ovoj školi djeluje učenička zadruga, čije se područje djelovanja poklapa sa zanimanjima koja se u toj školi obrazuju, tj. poljoprivrednoga i ekonomskoga usmjerenja.
Učeničko poduzetništvo svojevrstan je trening, tj. priprema za ono što ih čeka u životu po završetku obrazovanja, jer ima gotovo sve elemente pravog poduzetništva. U simuliranoj situaciju tijekom godine dana učenici moraju utemeljiti svoju tvrtku, biti zaposleni, imati ideju s kojom će se predstaviti na tržištu, razvijati ljudske odnose u tvrtki i istodobno ostvariti minimalnu dobit. U konačnici, svoju malu tvrtku moraju uspješno - zatvoriti.
|
|
|
Osobe s invaliditetom vlastitim radom skrbe o sebi |
|
Narcisa Bošnjak
|
|
Nedjelja, 27 Prosinac 2009 |
|
Vratiti povjerenje u vlastite radne sposobnosti, ostvarujući tako važnu društvenu i ljudsku zadaću osoba umanjenih sposobnosti važna je zadaća svake civilizirane zajednice. Time se kontinuirano u Hrvatskoj više od šest desetljeća bavi Ustanova za rehabilitaciju hendikepiranih osoba profesionalnim rehabilitacijom i zapošljavanjem (URIHO Zagreb), koja pod ovim imenom djeluje od 1996. godine. Njihova specifična djelatnost - profesionalna rehabilitacija i zapošljavanje osoba s invaliditetom različitih kategorija i profila od posebnog je društvenog značaja ne samo za grad Zagreb, nego za društvo u cjelini.
Zapošljavajući osobe s invaliditetom u djelatnostima tekstila, metala, keramike, ortopedije, kitničarstva, kartonaže i tiska, ustanova URIHO ispunjava svoju misiju. U sklopu svoje osnovne djelatnosti URIHO (čiji su osnivači Grad Zagreb i Hrvatski savez gluhih i nagluhih osoba), u suradnji sa srednjoškolskim obrazovnim centrima „Slava Raškaj“ Zagreb i Obrazovnim centrom Zagreb, obavlja i osposobljavanje djece i mladeži s teškoćama u razvoju za različite struke i zanimanja.
U njihovim su se proizvodnim pogonima i na programima osposobile za život i rad na tisuće osoba s invaliditetom, a danas je u ovoj ustanovi zaposleno 487 radnika, od čega 51 posto čine osobe s invaliditetom, a zdrave osobe su logistika, podrška u radu osobama s invaliditetom.
|
|
|
Socijalno poduzetništvo: kako to rade odlikaši iz Međimurja |
|
Narcisa Bošnjak
|
|
Srijeda, 23 Prosinac 2009 |
 Čakovec: odlični socijalni poduzetnici Istra i Međimurje spadaju među naše najrazvijenije krajeve. Stoga ne čudi da upravo iz Međimurske županije, točnije Čakovca dolazi Autonomni centar, udruga kojoj je jedan od strateških ciljeva razvitak i poticanje socijalnog poduzetništva. Samofinancirajućim, tj. poduzetničkim aktivnostima od samih početaka i osnutka 2004., ova udruga godišnje ostvaruje oko 10% svojih prihoda. Sve je kulminiralo kada su na dobili sredstva USAID-a kroz AED-ov (Academy for Educational Development) Program financijske održivosti. Nekoliko mjeseci prije toga, pokrenuli su ideju grafičkog studija za neprofitne organizacije pa im je ovaj novac bila prva financijska injekcija koja je omogućila pokretanje pravog poduzeća. „Sredinom 2007. godine osnovali smo svoje prvo poduzeće ACT PRINTLAB d.o.o. za grafičke djelatnosti koje nudi gotovo sav marketing i promotivna rješenja za neprofitne organizacije (koje čine polovicu klijenata), ali i preostala dva sektora, tj. razvojne agencije i uprava, a čak 30-ak posto privatni poslovni sektor“, ističe Teo Petričević. PRINTLAB – pod sloganom „neprofitnim poduzetništvom za razvoj civilnog društva“ od početka funkcionira podjednako kao i njegov osnivač Autonomni centar, tj. preko kolektiva. Trenutačno osmero ljudi vodi poduzeće, ravnopravno donoseći sve odluke.
|
|
|
Učenička zadruga Eko-Ernest ostavlja dubok trag u zajednici |
|
Narcisa Bošnjak
|
|
Srijeda, 23 Prosinac 2009 |
|
 Vrcanje meda u OŠ Ernestinovo Da, ipak, Istra i Međimurje nisu u svemu najbolji u Hrvatskoj, nego da sjajnih i svijetlih primjera posebice kada je praksa socijalnog poduzetništva u pitanju ima posvuda pa tako i u Slavoniji, dokazuje Osnovna škola Ernestinovo i njihova učenička zadruga Eko-Ernest. Brojne i raznovrsne aktivnosti ono su čime se ernestinovačka škola, kojoj je na čelu ravnatelj Damir Škrlec, može podičiti unazad 6-7 godina. Iako su se gotovo svi djelatnici škole uvijek rado uključivali u projekte, donoseći nove, svježe ideje, nije sve i uvije išlo glatko i realiziralo se do kraja. Često su projekti – završavali u zraku. Nakon završetka projekta nije bilo učinaka, projekt se počeo „gubiti“ pa su Ernestinovčani odlučili učiniti nešto što će na njihovu zajednicu ostaviti dublji trag i dulje će trajati.
S druge strane, pojašnjava Škrlec, lokalna je zajednica, tj. općina bila zainteresirana za ono što škola radi i voljna surađivati. Škola je, pak, k njima odlazila isključivo po novac i to najčešće bez ideje. Potrajalo je to godinu-dvije, no onda su u školi odlučili okrenuti novu stranicu. Osnovali su radnu skupinu kojoj je zadatak bio „snimiti“ stanje u zajednici. Prvo što su ustanovili bilo je da je Ernestinovo područje od posebne državne skrbi, tj. zajednica s niskim socijalnim statusom stanovništva, kraj koji se uglavnom bavi poljoprivredom, ali i da ima svoju kulturnu tradiciju, ponajviše kroz Kiparsku koloniju, koja se u kontinuitetu održava gotovo četiri desetljeća. Upravo kulturna tradicija u mnogim je zajednicama zanemarena jer mladi sve manje znaju o povijesti svoga kraja pa Ernestinovčani s nekim udrugama i lokalnom zajednicom spremaju neke projekte kako bi sljedećih nekoliko godina proširili taj prostor.
|
|
|