Pomakonline - Magazin za društveni razvitak

Poslovni i civilni sektor zajedničkim naporima kreću u borbu protiv korupcije. Zajednička inicijativa odvija se pod motom "Ne bojimo se prijaviti korupciju i znamo kome", a nastala je kao pokušaj odgovora na sve intenzivniju pojavu različitih oblika koruptivnih ponašanja u hrvatskom društvu, kao što su rad na crno, korupcija i neodgovorno poslovno ponašanje. Vrijednost cjelokupnog projekta je 350.000 kuna, a u njega je uključeno sedam nevladinih udruga, od Drave do Jadrana.

Prema riječima Žarka Horvata, direktora industrijske ekologije u Holcimu, ova se tvrtka odlučila na pokretanje ovakve akcije jer i sama, u svojim svakodnevnim poslovnim aktivnostima, sve češće nailazi na probleme i prepreke izazvane upravo koruptivnim ponašanjem.

"Holcim se, kao potpisnik UN-ovog svjetskog sporazuma Global Compact, obvezao na etičko i društveno odgovorno poslovanje te se nadamo da će ova naša akcija i ostale čimbenike iz korporativnog sektora u Hrvatskoj potaknuti da krenu ovim putem", rekao je Horvat. Naglasio je i kako je borba protiv korupcije vrlo specifična vrsta borbe u kojoj se ne treba oslanjati na političke mjere i zakone, već krenuti od samoga sebe i uključivati ljude iz svoje najbliže okoline.

U projekt Bijelo uključena je lokalna zajednica, gospodarski subjekti, državne institucije, znanstvene ustanove, poznavatelji starih, odumirućih zanata, državne tvrtke poput Hrvatskih šuma - pokriveni su svi sektori. Ova je priča uistinu pravi primjer što to je i kakve rezultate može polučiti međusektorska suradnja

Kada je osnovana udruga Dupinov san, a to je bilo 2001. godine, njezini članovi nisu niti sanjali da će ih snovi odvesti uistinu daleko – pa čak i u prošlost. Priča koja slijedi priča je o Bijelom, trećem modulu velikog, dugogodišnjega projekta udruge Dupinov san koja je fokusirana na očuvanje naše prirodne i kulturne baštine u najširem smislu tih pojmova.

Počet ćemo od Projekta Bijelo, a njegov je cilj očuvanje prirodnog i kulturnog nasljeđa, osobito očuvanje hrvatske pomorske baštine i njezine tradicionalne brodogradnje.

Suradnja tvrtke (čiji je glavni cilj profit) i neprofitne organizacije, s namjerom promoviranja proizvoda ili usluga kompanije i prikupljanje novca za neprofitnu organizaciju naziva se marketing za društvene ciljeve (cause-related marketing – CRM). Ovaj oblik jačanja branda pokušava doprijeti do korisnika na način koji pomalo izlazi iz okvira tradicionalne kupovine, pri tom stvarajući dugoročnu i gotovo emocionalnu vezu s korisnicima.

Termin „marketing za društvene ciljeve“ prvi je put upotrijebio American Express 1983. godine, u kampanji kojom su prikupljali novac za obnovu Kipa slobode. American Express donirao je za Kip slobode svaki put kad bi netko plaćao njihovom karticom. Broj novih korisnika American Express kartice vrlo je brzo porastao za 45%, a uporaba kartice za 28%.

Otvara se Internet kafe u Jagodnjaku. Rezultat je to ankete koju je na svojim Internet stranicama provela istoimena baranjska općina. Na pitanje kako bi se trebao iskoristiti prostor u prizemlju mjesnoga Doma kulture i općinske zgrade, najviše glasova stiglo je za ovaj prijedlog. Jagodnjačani su se odlučivali između restorana, općinskih ureda, prostora za druženje ili iznajmljivanja.

Suradnja Općine i Udruge mladih UM 

Sam Internet kafe trebao bi se urediti i otvoriti kroz dva mjeseca, a za to će se zajedničkim snagama pobrinuti Općina Jagodnjak i Udruga mladih Jagodnjaka UM. Kafić, prema najavama, ne bi trebao biti isključivo komercijalnoga tipa, već namijenjen druženju mladih koji do sada nisu imali nikakvoga prostora za svoja okupljanja. U njemu će volonterski raditi članovi Udruge mladih UM kojima će pripasti i vlasništvo nad Internet kafeom zajedno s projektom Mreža.

Kvalitetna suradnja svih sektora civilnog društva rezultirala je sjajnim projektom i već vidljivim rezultatima u mjestu Rude. Novcem iz europskih fondova, međusektorskom suradnjom i sjajnom “pogonskom” energijom koju imaju samo istinski entuzijasti, stari rudnik - napušten i zapušten, dobiva sasvim novu dimenziju. Bit će to muzej, mjesto posjeta, susreta, turistička atrakcija ovog malog mjesta i uvijek simbol kako suradnja osigurava korake prema naprijed, prema kvalitetnijem življenju.

No, prije nego što vam ispričamo tu uspješnu priču, poviješću vezanu uz rudarstvo, a budućnošću uz turizam - reći ćemo vam prvo gdje su Rude. Smještene su nedaleko Samobora, a kao naselje nastale su još u srednjem vijeku. Kopala se tamo bakrena ruda još i u antici. Kako u piše Vladimir Abramović, samoborske Rude imale su posebnu važnost za eksploataciju ponajprije bakrene, a zatim i željezne rude. Veliki su rudnici radili tijekom nekoliko stoljeća - i nije teško zaključiti odakle ovom mjestu ime Rude. To je prošlost. Kako je vrijeme odmicalo, rudarstvu su dolazili i teški dani, te i vrijeme zatvaranja rudnika. Njihova okna 2002. godine nisu, pak, otkopali rudari – već članovi Kulturno umjetničkoga društva Oštrc iz Ruda. I tada su pozvali rudare da krenu na posao, no ne po rudače - već da na tom mjestu urede Rudarski muzej po uzoru na slične u Austriji i Njemačkoj gdje su prava turistička atrakcija. Prema općoj ocjeni, to bi mogao postati i rudnik u Rudama, jer se nalazi u blizini ceste Samobor - Rude - Braslovje, što znači da je blizina Samobora i Zagreba velika prednost.