Istraživanjem UNDP o stanju DOP-a u Hrvatskoj došlo se do podatka da je oko 200, uglavnom velikih tvrtki, ugradilo društveno odgovorno poslovanje u svoje vrijednosti i stratešku orijentaciju, što je premalo. Egzaktnih podataka o tome, za sada, nema jer vrlo malo gospodarstvenika deklarira primjenu DOP-a i pristaje o njoj govoriti. Istovremeno, prošlogodišnje istraživanje agencije Puls pokazalo je da 80 posto građana podržava društvenu odgovornost tvrtki, ali ih je tek deset posto na upit koji su im glavni kriteriji pri kupnji odgovorilo da na izbor proizvoda utječe odgovorno poslovanje. Iznijela je to u nedavnom razgovoru za jedan dnevni list Mirjana Matešić, ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (HR PSOR), neprofitne organizacije poslovnoga sektora koja je sredinom ovoga mjeseca zajedno s Hrvatskom gospodarskom komorom na adrese oko 1500 tvrtki proslijedila upitnik na temelju kojega će se prvi puta valorizirati društveno odgovorno poslovanje u Hrvatskoj.
Hrvatski menadžer ne zna što je DOP i kako ga integrirati u tvrtku
Podsjetilo se pri tome kako je DOP način upravljanja u kojem se odluke donose uvažavajući financijske i nefinancijske, odnosno društvene i okolišne posljedice odluka, a njihova ugradnja u strukturu tvrtki rezultira višestrukom koristi. Kako je navela Matešić, pomaže to jačanju reputacije tvrtke, upravljanju rizicima, smanjenju troškova zbog loše donesenih odluka dok se pozitivni učinici DOP-a pripisuju većem povjerenju i lojalnosti zaposlenika, ali i kupaca, financijskih institucija, kao i samih potrošača. Hrvatski menadžeri, prema njezinim riječima, još nisu upoznati što je točno DOP i kako ga integrirati u tvrtku, ali se u posljednje vrijeme počela prepoznavati razlika između filantropije i DOP-a.
Ima pozitivnih primjera
Najčešće kao dokaz svoje društvene odgovornosti tvrtke ističu donacije kao najvidljiviji segment društveno odgovornih aktivnosti dok, primjerice, ulaganja u nove tehnologije koje bitno smanjuju ispuštanje ugljičnog dioksida, nisu prepoznate kao DOP. Između ostaloga, kao pozitivne primjere društveno odgovornog ponašanja, istaknula je Vetropack Stražu koja ulaže u lokalnu zajednicu, Ericsson Nikolu Teslu koji kontrolira kvalitetu dobavljačkog lanca i educira dobavljače te ambalažera Hartmanna koji kao sirovinu koristi isključivo otpad.
|