Pomakonline - Magazin za društveni razvitak

Wednesday
Nov 22nd
  • Prijava
  • Registracija
    Registracija
    Polja označena asteriskom (*) su obavezna.
    Ime: *
    Korisničko ime: *
    E-mail: *
    Šifra: *
    Potvrda Šifre: *
  • Traži
Veličina teksta
  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size
Naslovnica
Socijalno poduzetništvo diže organsku poljoprivredu
Željka Mandić   
Ponedjeljak, 12 Listopad 2009

Image
Organski uzgoj socijalne zadruge
Prosječan belgijski poljoprivrednik član je zadružne burze u koju dovozi kompletnu proizvodnju. Dok on isporučuje robu koja se skladišti u optimalnim uvjetima, burza organizira aukciju na kojoj sudjeluje više od 400 kupaca, koji se nadmeću za kupnju voća i povrća standardizirane kvalitete. Najbolja ponuda računalno se šalje vozaču utovarnog vozila, koji zatim kupljenu količinu pretovara u kamion kupca parkiran na jednom od 120 utovarnih vrata skladišta burze. Svježe voće i povrće isti je, ili sljedeći dan već na policama prodavaonica. Jednu takvu burzu i njeno skladište na 6 hektara posjetili su u sklopu studijskog posjeta Belgiji slavonski ekoproizvođači koji sudjeluju u projektu EcoCompetitive kojega provodi Udruga Slap, s Regionalnom razvojnom agencijom Slavonije i Baranje te belgijskim Eurappel VZW.

Konkretno, riječ je o burzi REO Veiling, smještenoj u Reselareu, srcu Belgijskog povrćarskog kraja. Burza je ustvari zadruga čiji su članovi više od 3000 proizvođača voća i povrća, koji zajedno proizvode i prodaju više od 60 različitih vrsta voća i povrća, te na taj način ostvare godišnji promet od 150 milijuna eura, a više od polovice tog iznosa u izvozu. Ta je burza samo jedna od 10 koliko ih funkcionira u Belgiji. "Uspješno funkcioniranje takvog sustava svjedoči o tome da poljoprivrednik može uspješno živjeti od vlastitog rada i imati siguran plasman vlastitog proizvoda. Pitanje je zašto tako nešto u Hrvatskoj još ne postoji, kada su u svijetu shvatili i uživaju u blagodatima takvog načina prodaje poljoprivrednih proizvoda?", komentar je Slavka Bertosija, pčelara i vinara iz Kutjeva, jednog od korisnika Slapovog projekta.

Kupovinom u susjedstvu unose ravnotežu u poljoprivrednu proizvodnju 

Image
Kako funkcionira burza
Osim burze u sklopu četverodnevnog studijskog posjeta, deseteročlana slavonska skupina u četiri je dana obišla još nekoliko ustanova, organizacija i pojedinaca koji su podijelili svoja iskustva, te odgovarajući na pitanja gostiju otvorili neke nove vidike, pojasnili probleme s kojima se susreću u Europskoj uniji, te pružili drugačiji uvid u trendove na tržištu hrane. Jedan takav trend u doslovnom prijevodu s flamanskog nosi naziv Timovi za hranu. Zasićeni voćem i povrćem loše kvalitete, sumnjivog porijekla i visokih cijena, europski su se potrošači počeli udruživati u male skupine, koji kupuju od poznatog proizvođača, obično lokalnog malog poljoprivrednika. Skupine čine otprilike po dvadesetak obitelji, koji jednom tjedno od poljoprivrednika dobivaju naručeno sezonsko voće i povrće u prostoriju koju odaberu kao skladište grupe. O distribuciji se brine organizacija koja se financira članarinom od 10 eura koju plaćaju obitelji, te iznosom od 3% prihoda koji poljoprivrednik ostvari prodajom timovima.

"Ovakvom filozofijom želimo postići nekoliko ciljeva. Prije svega, ako sredimo vlastito tržište hrane, pomognemo vlastitim proizvođačima da prosperiraju, nećemo remetiti ravnotežu uzimajući hranu iz drugih, siromašnih zemalja. Isto tako, u bliskom kontaktu s proizvođačem hrane koju konzumiramo moći ćemo biti sigurni u zdravstvenu vrijednost te hrane, a ono što je također bitno ovakvim načinom kupnje hrane odbijamo biti dio ekonomskog sustava koji ne podržavamo, koji nam ne čini dobro", objasnio je Wim Merckx, jedan od vodećih ljudi organizacije koja se bavi opskrbom timova za hranu na području srednje Belgije i trenutno brine o gotovo 2500 obitelji.

Zajedničko djelovanje i inovativni pristup 

Image
Sastanak u uredu RRA
Dio trenda su i socijalne zadruge, a studijska je grupa obišla dvije takve. Jedna se bavi proizvodnjom sira, mliječnih proizvoda i kruha, smještena je u Ghentu, dok druga proizvodi povrće i kruh, distribuira ih putem internetske prodavaonice, a od 10 zaposlenih većina ih spada u teže zapošljive socijalne skupine. Primarni cilj takvih zadruga nije profit, nego ostvarenje misije - zapošljavanje svojih članova i generiranje dovoljno prihoda za pristojan život. "U Hrvatskoj zadruge su još uvijek u glavama poljoprivrednika dio negativnog nasljeđa iz nekih davnih vremena, ali nužnost udruživanja u takav vid zajedničkog djelovanja u Europi je već mnoge izvela na put uspješnosti", istaknula je Sonja Vuković, predsjednica Udruge Slap.

Skupina se osim u socijalnim zadrugama zaustavila i na nekoliko imanja organskih proizvođača, prodavaonica organske hrane, centru za istraživanje, odjelu za poljoprivredu Europske komisije, uniji burzi u Leuvenu, a u uredu Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje u Bruxellesu sudionike projekta dočekali su predstavnici Grada Osijeka, Osječko-baranjske županije, veleposlanik Hrvatske u Belgiji, te predstavnici Flamanske vlade, financijera projekta EcoCompetitive vrijednog oko 150.000 eura.

Hits: 3463
Komentari (0)Add Comment

Napišite komentar
quote
bold
italicize
underline
strike
url
image
quote
quote
smaller | bigger

security code
Upišite prikazane znakove


busy
 
« Prethodna   Sljedeća »