 Konferencija Socijalno poduzetništvo - pokretač razvoja, održana 25. i 26. studenoga u Osijeku i Zlatnoj Gredi okupila je predstavnike institucija, nositelje provedbe Nacionalne strategije stvaranja poticajnog zakonodavnog okvira kao infrastrukture podrške, te nekolicinu socijalnih poduzetnika koji već sada uspješno implementiraju principe socijalnog poduzetništva i stvaraju vlastite modele poslovanja temeljenog na filozofiji socijalnog poduzetništva. Želja organizatora, Udruge za kreativni razvoj Slap bila je povezati sve ključne dionike, predstavnike javnog, poslovnog i civilnog sektora, koji će kroz interesna partnerstva, integriranim programima doprinositi ostvarenju zajedničke platforme socijalnog poduzetništva u Republici Hrvatskoj.
U javnosti je socijalno poduzetništvo još uvijek nepoznat pojam
"Socijalno poduzetništvo u Hrvatskoj je predviđeno kao cijelo jedno poglavlje u Nacionalnoj strategiji za razvoj civilnoga društva. Problem je što se većina mjera za sada nije provodila onako kako je predviđeno, iz nekoliko razloga. Jedani od glavnih su nerazumijevanje cijelog pojma socijalnog poduzetništva i onoga što bi ono trebalo predstavljati, nejasnoća oko nadležnosti za njegovo provođenje, zatim diferenciranje socijalnog poduzetništva od institucija koje se bave socijalnim slučajevima, te neprepoznavanje istog kao poduzetničke aktivnosti gdje se dio profita vraća natrag u zajednicu, a upravo je to ono što u ovim kriznim vremenima treba izuzetno poticati", naglasila je Marina Lochert iz Ureda za udruge vlade RH koja je sudjelovala u radu konferencije.
Pozitivni primjeri postoje
Predstavljeno je i nekoliko primjera dobre prakse socijalnog poduzetništva. Teo Petričević iz Čakovečkog Autonomnog centra ACT objasnio je kako je udruga osnovala čak dva trgovačka društva koja udrugama nude jeftinije usluge, a iz profita tih tvrtki pokrivaju do 20% programskih troškova udruge. Zanimljiv je bio i primjer Udruge Roda kojega je predstavila Ivana Zanze. Prodajom pamučnih pelena Rode uspjevaju namaknuti također do 20% iznosa godišnjeg proračuna. Aktivnosti Baranjskog CID-a iz Bilja predstavio je Krešimir Mazur, a kako radi turistička agencija koju je osnovalo ekološko društvo Zeleni Osijek objasnio je Dinko Pešić. Predstavljen je i primjer Osnovne škole Ernestinovo koja se okrenula pčelarstvu i plasteničkoj proizvodnji. Ono što je zajedničko svim ovim modelima jest suočavanje s brojnim zakonskim preprekama i nejasnoćama koje im otežavaju svakodnevno poslovanje, te uzrokuju probleme na koje niti oni koji bi trebali - nemaju odgovore.
Pokrenut Forum socijalnih poduzetnika
No, najkonkretniji rezultat osječko-baranjske socijalnopoduzetničke konferencije je osnivanje Foruma socijalnih poduzetnika, kao neformalnog tijela koje bi trebalo raditi na usuglašavanju potreba, predlaganju rješenja i lobiranju kod zakonodavca kako bi se donijele mjere kojima bi se omogućio razvoj socijalnog poduzetništva kao odgovora na trenutno gospodarsko i socijalno stanje. Unutar Foruma djelovat će tri akcijske skupine: prva će biti zadužena za donošenje prijedloga o edukaciji o socijalnom poduzetništvu, druga bi trebala raditi na zaknodavnom okviru, dok bi treća trebala raditi na strategiji i razgraničavanju pojmova. Konkretni rezultati akcijskih grupa očekuju se naredne godine, a novo bi okupljanje i kompliranje prijedloga trebalo uslijediti na proljeće 2010.
 |
Radionica 
RSS feed Comments
Prikaži/Sakrij komentare
