|
Kako i zašto biti socijalni poduzetnik? |
|
Narcisa Bošnjak
|
|
Ponedjeljak, 21 Prosinac 2009 |
Pojam socijalnog poduzetništva sve češće susrećemo u medijima, svakodnevno se spominje na sveučilištima, sve je više dobrih primjera i prakse, poput istaknutih organizacija koje potiču socijalni napredak (kao zaklade Ashoka, Schwab i Skoll) pa ne čudi da je i sve više literature na tu temu. Iako nevelik, među korisne svakako spada i publikacija «Socijalno poduzetništvo» Rogera L. Martina i Sally Osberg, priručnik džepnog formata, koji je u prijevodu Jasmine Kartalović i Tea Petričevića objavio čakovečki Autonomni centar. Socijalno je poduzetništvo atraktivno i sve popularnije iz više razloga, a jedan od važnijih svakako je odgovor na pitanje: kako i zašto rade to što rade? Socijalni poduzetnici unatoč svim preprekama uspijevaju realizirati vlastite briljantne ideje i osmisliti novi proizvod i usluge koje drastično poboljšavaju živote svih nas.
No zanimanje za socijalno poduzetništvo «nadilazi sam fenomen popularnosti i fascinacije tim ljudima», tvrde Martin i Osberg. Socijalno poduzetništvo ukazuje na važnost poticanja društvenih promjena, a upravo ta potencijalna korist, uz dugotrajnu dobit za društvo, ono je što izdvaja djelokrug aktivnosti od njegovih sudionika. No stvarna je definicija onoga što socijalni poduzetnici trebaju učiniti kako bi postigli značajan povrat na uložena sredstva nije toliko jasna. Stoga se pod socijalno poduzetništvo «guraju» sve društveno korisne aktivnosti.
Ta sveobuhvatnost ima i dobru stranu ako se zbog toga velika sredstva slijevaju u društveni sektor i ako projekti i programi koji inače ne bi dobilo dovoljno novca za provedbu, dobivaju potporu samo zato što se smatraju dijelom sektora socijalnog poduzetništva.
Pozitivno gledište promatranja socijalnog poduzetništva svakako je to što povezuje posebne sposobnosti osjetiti i reagirati na prilike, kombinirajući razmišljanje izvan okvira s jasnom namjerom stvarati ili svijetu dati nešto novo. Negativan je aspekt vezan uz činjenicu da je poduzetništvo ex-post (naknadni) pojam jer poduzetničke aktivnosti zahtijevaju vrijeme kako bi njihov stvarni utjecaj bio vidljiv.
Onoga koga rese tipične poduzetničke karakteristike – prepoznaje priliku, razmišlja izvan ustaljenih okvira i odlučan je - no drastično je pogriješio u ostvarivanju dobiti, nećemo zvati poduzetnikom, nego gubitnikom. Što onda čini poduzetnika? To i još mnogošto zanimljivo o socijalnom poduzetništvu nudi ovo praktično i priručno izdanje.
|