Pomakonline - Magazin za društveni razvitak

Val nezaposlenosti potapa Hrvatsku

„Kriza je doprinijela sve većoj prisutnosti pojma socijalno poduzetništvo u Hrvatskoj. Socijalno poduzetništvo je novi sustav koji bi trepao ponuditi odgovor na sve loše posljedice neoliberalnog kapitalizma: pravedniji u socijalnom, a održiviji u gospodarskom smislu“, kazala je Sonja Vuković, predsjednica Udruge za kreativni razvoj Slap koja u svojim programima i projektima koje provodi poseban naglasak stavlja upravo na socijalno poduzetništvo, koje u Hrvatskoj, zapravo i nije novitet. „Jedna od poglavlja strategije razvoja civilnog društva je i socijalno poduzetništvo. No, unatoč postojanju ciljeva i vrlo konkretnih mjera, nije se napravilo dovoljno da bi se osjetio napredak“, dodaje Vuković.

Baranjci imaju dobre ideje 

Socijalno poduzetništvo u praksi nailazi na velike zapreke i svaki pokušaj da se sustavno radi na zapošljavanju teže zapošljivih kategorija društva nailazi na probleme. Jedan od problema je i registrirati zadrugu koja će se zvati Socijalno poduzetnička zadruga. Kako su oni krenuli u tu avanturu ispričala je Jasna Petrović iz Udruženja Baranja iz Bilja.

„Zadruga Ruke proizašla kao rezultat Pilot projekta osnaživanja žena ruralni područja. Održano je 2 puta po 40 sati edukacije o plasteničkom uzgoju. Dva puta po 4 poludnevne radionice i 3 cjelodnevne radionice o poduzetništvu, organizirana 2 studijska posjeta postojećim proizvođačima. Održano 5 radnih sastanaka, održano strateško planiranje te nabavljeno 25 plastenika. Od 50 žena koje su se javile, kroz projekt je prošlo 25.

Zadovoljni projektom odlučili smo krenuti u osnivanje zadruge kroz koju bi zaposlili sve te korisnike. Odradili smo strateško planiranje gdje smo prošli kroz sve situacije, te dobili realnu sliku o ulasku u poduzetništvo kako bi u budućnosti mogli računati na jasne partnerske odnose. Oni koji su na planiranju saznali što to znači ući u poduzetništvo i kakve to obveze nosi, a nisu se bili spremni s njima nositi – odustali su od ulaska u zadrugu“, objasnila je Jasna Petrović
Osnovana je zatim i registrirana Socijalno poduzetnička zadruga Ruke s 11 zadrugara osnivača i 5 kooperanata. Osnivački ulog iznosio je 500 kuna. Izrađeni su svi dokumenti zadruge /statut, pravila poslovanja, ugovor o korištenju plastenika između zadruge i zadrugara…) i zadruga je upisana u poljoprivredni upisnik. Plastenici koji su nabavljeni kroz projekt postali su kapital zadruge, a ne pojedinačnih zadrugara.

„Cilj zadruge nije stvaranje profita, nego stvaranje uvjeta da neki novi ljudi u potrebi dobiju priliku da započnu svoj posao. Zbog toga smo i ostavili puno mogućnosti za to, registriravši se za brojne druge djelatnosti“, napominje Petrović, te dodaje kako zadrugare i kooperante čeka daljnja edukacija, priprema projekata (suradnja udruge i zadruge), te rad na ujednačavanju kvalitete proizvoda.

Jedni od onih koji nisu ni znali da se bave socijalnim poduzetništvom, a na taj su način pomagali zajednici su i članovi Mirovne grupe Oaza iz Belog Manasitra. „Oaza je čovjeka zaposlila u svom Internet klubu. Klub ima 15 računala, do 40 korisnika dnevno. sat vremena naplaćuje se 1 kunu. Zaposlen je inženjer informatike, koji usput održava svu tehniku. Profita nema, a ako ga bude usmjerava se u plaćanje telefonskog računa. Drugo poduzetništvo su rukotvorine, a planiraju pokrenuti proizvodnju proizvoda od filcane vune, gdje žele zaposliti žene koje sada sudjeluju u radionicama“, ispričala je Vesna Nedić iz Oaze.

Socijalno zapošljavanje ima kapacitet zapošljavanja velikog broja isključenih kategorija 

Načine na koji poduzetnici mogu pomoći djelovanju humanitarnih udruga, ali i načine na koje njena udruga pomaže i poduzetnicima i organizacijama civilnog društva prezentirala je Darija Kristić iz osječkog Centra za poduzetništvo.

„U socijalnom poduzetništvu HZZ vidi rješenje koje može pomoći zapošljavanju osoba koje se poslodavci rijeđe odlučuju zaposliti. Upravo je zbog toga HZZ i odabran da provodi programe predpristupnih fondova iz područja zapošljavanja i socijalne isključenosti“, rekla je Marija Koški iz HZZ-a Osijek, a njezin kolega Miroslav Vanek predstavio je program sufinanciranja i financiranja zapošljavanja u području javnih radova, kroz koje udruge mogu ostvariti poticaje za zapošljavanje.

Sudionici okruglog stola usuglasili su se oko mogućih područja intervencije. Treba raditi na stvaranju zakonodavnog okvira, infrastrukture pomoći, osigurati financijska sredstva, poticati poslovni sektor da se aktivnije uključi u programe socijalnog zapošljavanja, poticati zajedničke programe socijalnog zapošljavanja, putem medija promicati primjere dobre prakse i sustavno raditi na edukaciji javnosti o mogućnostima socijalnog poduzetništva, te poticati umrežavanje

Forum socijalnih poduzetnika - korak do rješenja 

„Jedan od načina na koji sve to postići je i osnivanje neformalne mreže Foruma socijalnih poduzetnika u koji je već uključeno oko 30ak organizacija i predstavnika drugih organizacija, ali i JLS-a. Zajednička platforma djelovanja foruma bit će stvaranje pravnog okvira, te rad na stvaranju pretpostavki za formiranje potpornih centara. Slijedi ustrojavanje nacionalne mreže s regionalnim centrima u Osijeku, Zagrebu, Rijeci i Splitu. Mreža će biti ta koja će provoditi ciljeve, ali i raditi na etičkom poslovanju socijalnog poduzetništva, jačanju kapaciteta, marketing uslugama, pokretanju godišnje nagrade za socijalno poduzetništvo, te praćenje provedbe strategije i primjera dobre prakse putem www.pomakonline.com“, zaključila je Sonja Vuković.

Darija Kristić i Sonja Vuković

Beba Madunović iz HZZ-a otvorila je skup

Komentari (0)

RSS feed Comments

Prikaži/Sakrij komentare

Ime

Komentar

smaller | bigger

Upišite prikazane znakove

Dodaj komentar