Pomakonline - Magazin za društveni razvitak

Thursday
Apr 24th
  • Prijava
  • Registracija
    Registracija
    Polja označena asteriskom (*) su obavezna.
    Ime: *
    Korisničko ime: *
    E-mail: *
    Šifra: *
    Potvrda Šifre: *
  • Traži
Veličina teksta
  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size
Naslovnica
POMAKOV SERIJAL | Socijalnim zadrugarstvom do radnih mjesta (2.dio)
Neda Wiesler   
Ponedjeljak, 23 Siječanj 2012

Image
Italija, zemlja domovina zadruga
Zašto su se pojavili različiti oblici zadruga? Pitanje je s kojim nastavljamo ovaj serijal tekstova o socijalnim zadrugama, otkrivajući njihovu povijest kroz koju prepoznajemo i odgovore za današnji trenutak. Povijest otkriva veliku razliku, ideološku, a koja je bila glavnim razlogom formiranja dvaju potpuno različitih oblika zadruga.

One na sjeveru Italije bile su bazirane na laičkom liberalizmu, dok su na jugu prevladavale zadruge katoličke, konzervativne orijentacije. Dolaskom fašizma i jedne i druge su doživjele istu sudbinu. Ne samo što su bile ukinute, već su proganjani i organizatori, pa čak i oni koji su se htjeli prikloniti fašističkim idejama. Nakon završenog perioda dvaju svjetskih ratova, ponovno je trebalo riješiti slične dvojbe ideološke naravi; veliku razliku između ideja socijalista koji su još zadržali strogo revolucionarni duh, od onih katolički konzervativno orijentiranih.

Ipak je privrženost socijalnoj osjetljivosti, koja seže u daleku tradiciju i nasljeđe vlastitih očeva, utemeljitelja, i ovog puta nadišla neslogu i pronašla put svog ostvarenja. Pobijedilo je čvrsto uvjerenje utkano u talijanku kulturnu povijest, da osnova za poštivanje etičnih vrijednosti kao što su poštenje, transparentnost socijalnu odgovornost, te briga i skrb za bližnjega leži u partnerskom odnosu između zadrugara. 

Kako su talijanske vrijednosti definirale i zadrugarstvo

U tom je smislu jednako hvale vrijedan rad na širenju fenomena socijalne osjetljivosti u praksi, s jedne strane kao i s druge strane prepoznavanje, definiranje, te propagiranje etičkih i moralnih vrijednosti na kojima se asocijacije trebaju bazirati. 

Na tragu tih razmišljanja devedesetih se godina Udruga katoličke inspiracije ujedinila i upisala u Konfederaciju Kooperative Italije i obznanila da želi redefiniciju vlastitih karakteristika, kako bi se uskladila sa Internacionalnim savezom kooperativa. U nacrtu preciznog normativnog okvira, koji bi bio moralna vertikala cijelog pokreta, naglašava se kvaliteta socijalnog poduzetništva za razliku od svih ostalih vrsta poduzetništva.

Ističe se kako je njegovanje socijalnih vrijednosti u Italiji konstanta koja je u svojoj biti zacrtana u talijanskom Ustavu, iz kojeg proizlazi obaveza poštivanja socijalnih prava i istaknuta uloga raznovrsnih radničkih skupina u političkom i socijalnom životu nacije. U tom smislu članak 1. kaže da je Italija republika osnovana na radu, pa to podrazumijeva prepoznavanje vrijednosti socijalne zadruge, i  u skladu je s člankom 45. koji kaže: Republika Italija  prepoznaje socijalnu funkciju zadruge i njen karakter uzajamnosti a bez privatnih špekulacija, pa će u tom smislu biti doneseni i svi zakoni i pod zakonski akti.

Zadruga - neovisno udruženje pojedinaca dobrovoljaca 

U deklaraciji koja je usklađena sa Internacionalnim savezom udruga, a potvrđena 1995. na Kongresu u Manchesteru, stoji da je zadruga neovisno udruženje pojedinaca koji se dobrovoljno udružuju da bi zadovoljili vlastite ekonomske, socijalne i kulturne želje i potrebe. To ostvaruju putem kreiranja zajedničkog vlasništva demokratski kontroliranog. Prihvaćeni principi osnova su koja se usklađuje sa onima nacionalnog i regionalnog karaktera, i moraju biti ugrađene u jasan normativni okvir kao svojevrsna lista vrijednosti, a to su kako slijedi:

  • princip uzajamnosti  ( zadruga je ona koja usmjerava aktivnosti, za razliku od borbe za moći i kontrole koje prevladavaju u svijetu kapitala)
  • princip samodostatnost (  zadruga radi za sebe, bazirana na vlastitoj odgovornosti, jednakosti, pravičnosti i solidarnosti svojih članova).
  • princip apolitičnost ( radi se o poštivanju principa apolitičnosti, otvorenosti u punom smislu te riječi što znači pravo svakoga da se udružuje prema vlastitoj želji, poštujući statutarna pravila po principu svaka osoba jedan glas, što znači jedan glas svakom partneru bez obzira koliko je socijalnog kapitala uložio)
  • princip  obrazovanje (zadruga, poduzeće ima obavezu obrazovati i informirati sve članove, izabrane predstavnike, menadžere i osoblje, kako bi svi mogli doprinositi razvoju vlastite zadruge. 
  • Zadruge kao instrumenti solidarnosti i demokratske prakse

    Također postoji obaveza informiranja javnosti o radu zadruge. Kako bi se okolinu što bolje upoznalo sa djelatnošću, prednostima i namjerama, rad zadruge treba predočiti na jednostavan, dostupan način, pa s time u vezi povremeno organizirati informativne kampanje. Ovi elementi gledano u cjelini najdjelotvorniji su faktori koji su u stanju suprotstaviti se ponašanju privatnog sektora. Moglo bi se ustvrditi kako zadruga koja slijedi navedena načela ima sve predispozicije da funkcionira kao vjerodostojan instrument solidarnosti, a njeni članovi ili predstavnici mogu participirati u demokratskoj praksi. Tako ustrojena zadruga moći će u potpunosti biti štit protiv podčinjavanja i iskorištavanje narodnih masa. Takvo je poduzeće sposobno neprestano se prilagođavati  i preoblikovati i dati u kratkom roku odgovor svakoj vrsti promjene ekonomskog okvira. (NASTAVLJA SE)

    Hits: 1300
    Komentari (0)Add Comment

    Napišite komentar
    quote
    bold
    italicize
    underline
    strike
    url
    image
    quote
    quote
    smaller | bigger

    security code
    Upišite prikazane znakove


    busy
     
    « Prethodna   Sljedeća »