Pomakonline - Magazin za društveni razvitak

Johann Heep - good.bee

Slična je situacija na području čitave središnje i jugoistočne Europe, a sustavnim pristupom nastoji ju riješiti Erste fondacija kroz svoj projekt 'financijske inkluzije' good.bee. Riječ je o organizaciji koja putem mreže Erste banaka u zemljama u kojima djeluje potiče razvitak socijalnog poduzetništva nudeći pristup (mikro)kreditima, vrijeme, know-how i iskustvo vlastitih stručnjaka. Ona pokušava djelovati kao posrednik i poveznica, koristiti prednosti vlastite mreže, ugleda i iskustva i na taj način (uz pristup kapitalu) dodatno razvijati socijalna poduzetništva.

good.bee okupio sve dionike razvitka socijalnog poduzetništva u Hrvatskoj 

'Dobra pčela' svoje je košnice svila u većini zemalja srednje i jugoistočne Europe, a najviše uspjeha za sad ima u Rumunjskoj gdje su kopirajući južnoafrički pristup, putem mobitela bankarske usluge doveli do 'nebankabilnih'. Stanovnicima zabačenih ruralnih krajeva tako su omogućili pristup kapitalu, kreditima, štednji i ostalim prednostima poslovanja s bankom. Još je nekoliko uspješnih priča koje je good.bee svojim kreditom i mentorskim praćenjem uspjela razviti.

Poučnim stazama upoznati Cres

Iako su najprepoznatljiviji i nadaleko poznati po aktivnoj zaštiti bjeloglavih supova. No, ta ideja zaštite razvila se u jedan holistički pristup zaštiti prirode, a koji se provodi kroz štićenje bjeloglavih supova, bioraznolikosti Cresa i kulturno-povijesnog nasljeđa Tramuntane. Udruga provodi edukacijske programe, ekoturističke, razvija ekovolonterski centar kao i interpretacijski centar o bioraznolikosti i bjeloglavim supovima. Na svjetsko su priznanje svi ponosni, a taj program vodi magistrica biologije, Vesna Radek.

Nagradu za ekoturistički program mr. Radek primila je u Turku (Finska) gje je održan međunarodni kongres udruženja Skal International; zajedno sa svojim kolegom iz Centra, dr. sc. Goranom Sušićem. Konkurencija je bila jaka, natjecali su se mnogi svjetski nacionalni parkovi i svjetske turističke agencije.

Mantala-tradicionalna božićna slastica

A udruga DEŠA iz Dubrovnika ulaže trud u očuvanje tradicije. Organiziraju natjecanje za najbolju mantalu ili kotonjatu i to kroz „Slati tjedan ususret Božiću“.  Donesite komadić mantale ili kontonjate, a ocjenjivački će sud za najbolje uručiti i vrijedne nagrade – „izaziva“ dubrovačke domaćice, ali i sve sklone pravljenju ovih tradicionalnih slastica, Jeny Hansal, predsjednica DEŠE.

No, za one koji nisu s juga, koji ne prepoznaju što se krije iza imena mantala, kontonjata otkrijmo u nekoliko rečenica o čemu se tu radi! Kontonjata je sir od dunja, tako se naziva, a priprema se sastoji u kuhanju dunja sa začinima, poput klinčića. Smjesi se dodaju i nasjeckani orasi, a potom se sve izljeva u posebne kalupe. Pojednostavili smo ovdje prikaz pravljenja kontonjate (ako imate želju, pogledajte ovdje kako se pravi), tek da bi pojasnili o čemu se radi. 

Pomoć socijalno ugroženima

Naziv organizacije – BANKA hrane - mnogima je u najmanju ruku čudan jer uz pojam banke najčešće vežemo odbojnost, posebice posljednjih godina jer su zbog njihovih nerijetko „lihvarskih“ kamata na kredite građana, kamatnu stopu koja se neprestano mijenja i uglavnom raste i ostalih „sitnica“ koje svima nama život znače, mnogi došli na rub opstanka, a neki na žalost ostali i bez svojih domova. No ovoj human(itarn)oj banci ime je dala Europska unija, iz koje i potječe prva. I Banka hrane Hrvatska brzo se širi, a dogodine bi – nakon riječke i čakovečke - mogla dobiti i osječku adresu, ispuni li Grad Osijek obećanje i osigura skladište.

Siromaštvom su prvenstveno pogođeni ljudi niskog stupnja obrazovanja, nezaposleni, stanovnici ruralnog područja, djeca, stariji, invalidi, izbjegle i raseljene osobe, samohrane majke, pripadnici nekih nacionalnih manjina (poput Roma)…

Edukacijom protiv nezaposlenosti

„Prema istraživanju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), osobe s invaliditetom ponekad imaju i negativan stav prema traženju posla, a nerijetko je prisutan i strah od gubitka prava iz sustava socijalne skrbi. S druge strane, razumljivo je da poslodavci žele zaposliti osobu koja je fleksibilna i može obavljati poslove na više različitih mjesta. Ono od čega oni strahuju je činjenica da osobe s invaliditetom ne će postići isti radni učinak kao ostali te da će imati problema u komunikaciji s ostalim zaposlenicima. I jedni i drugi imaju i nešto zajedničko - ni poslodavci ni osobe s invaliditetom u Hrvatskoj nisu dovoljno informirani o mogućnostima obrazovanja/zapošljavanja osoba s invaliditetom“, ističe Teo Petričević, voditelj projekta.