Pomakonline - Magazin za društveni razvitak

Friday
Feb 24th
  • Prijava
  • Registracija
    Registracija
    Polja označena asteriskom (*) su obavezna.
    Ime: *
    Korisničko ime: *
    E-mail: *
    Šifra: *
    Potvrda Šifre: *
  • Traži
Veličina teksta
  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size
Naslovnica arrow Društvena odgovornost
Društvena odgovornost
Ogromna zarada, bolesni radnici i uništen okoliš rezultat su masovne proizvodnje banana
Tea Plenar   
Petak, 17 Veljača 2017
Image
Podržite organizaciju Banana Link

Uzgoj banana, jednog od proizvoda na kojem vlasnici trgovačkih lanaca najviše zarađuju, uz pamuk troši više agrokemikalija od bilo koje druge kulture. Osim zatrovanog i monokulturnim uzgojem osiromašenog okoliša, bananizacija Ekvadora, Hondurasa, Kostarike ili afričkih zemalja često donosi i kršenje radničkih prava. No, potrošači u EU imaju moć promijeniti stvari, ističe Jacqui Mackay iz organizacije Banana Link, piše portal civilnodruštvo.hr.

U zemljama u kojima se proizvode banane su toliko jeftine da ih se ne isplati prodavati, ali se zato izvoze u nevjerojatnim količinama. Primjerice, u Ekvadoru je prihod od izvoza banana na drugom mjestu, odmah nakon nafte. Proizvodnja banana u toj južnoameričkoj zemlji zapošljava 220 tisuća ljudi na plantažama koje zauzimaju više od 162 tisuće hektara. 

 
Kako je priča iz davnina riješila problem odbačene ovčje vune na otoku Cresu
Tea Plenar   
Ponedjeljak, 23 Siječanj 2017
Image
Izvor: Udruga Ruta

U posljednjih tridesetak godina otok Cres, a vrlo vjerojatno i mnogi drugi otoci, muku muče s vunom koja se nakon šišanja ovaca ostavlja odbačena u prirodi. Nekada se ona nosila na preradu u tvornice tekstila, a još davnije su je mještani sami prerađivali i od nje izrađivali odjevne predmete.

Danas je vuna velik ekološki problem jer nije razgradiva, ne gori pa je se ne može uništiti spaljivanjem, a na mjestima gdje je ostavljena ne raste ništa pa dolazi i do smanjenja pašnjačkih površina na otocima.
 
Zamislite samo kolike su to količine ako se šišanjem svake ovce dobije oko kilogram vune, a procjenjuje se da samo na Cresu ima oko 15 tisuća ovaca. Uvidjevši veličinu problema, grupa mještana je smislila kreativan način kako iskoristiti svu tu vunu ostavljenu u prirodi, te konkretnim i sadržajnim akcijama uljepšati i obogatiti život na otoku.
 
 
Tri godine konzultacija urodilo sa 17 ciljeva održivog razvoja i rokom do 2030. godine
Tea Plenar   
Subota, 31 Prosinac 2016
Image
Izvor: ODRAZ

U New Yorku je još 25. rujna 2015. godine usvojen Program globalnog razvoja za 2030. (Agenda 2030) kojim je određeno ukupno 17 ciljeva održivog razvoja za razdoblje do 2030. godine univerzalnih za sve zemlje svijeta i sve ljude. Novi globalni ciljevi se nadovezuju na osam razvojnih ciljeva koji su obilježili razdoblje do 2015. godine.

Svaka pojedina država treba sagledati i prepoznati svoja vlastita prioritetna područja djelovanja i mogućnosti kako doprinijela održivom razvoju. U Hrvatskoj tako od 2000. godine djeluje ODRAZ – Održivi razvoj zajednice koji potiče na akciju i pruža potporu promjenama koje vode ka održivom razvoju, educira dionike iz različitih sektora o mogućnostima njihove praktične primjene, te potiče na okupljanje i zajedničko djelovanje u promišljanju i provedbi održivog razvoja u svojim zajednicama.

 
Obnavljajuća poljoprivreda imitiranjem prirode donosi plodove od veljače do studenog
Tea Plenar   
Nedjelja, 03 Travanj 2016
Image
Mark Shepard i Cvjeta iz Zmaga

Novinarski zadatak u subotu ujutro ne pada teško kada znaš da ćeš ponovno čuti dobre priče, ideje koje će te zadiviti i sresti zanimljive ljude okupljene na posljednjem, trećem danu Konferencije o dobroj ekonomiji. Osim izlaganja predavača u dvorani Matice obrtnika u zagrebačkoj Ilici u pasažu te iste zgrade bio je organiziran Sajam dobre ekonomije na kojem su svoje proizvode, između ostalih, izložili Socijalna zadruga Humana Nova, Hedona d.o.o., Paukova mreža - udruga za izradu rukotvorina, Deša Pro d.o.o. i brojna obiteljska poljoprivredna gospodarstva.

Osim spomenutog sajma u sklopu ovogodišnje konferencije bila je predstavljena i knjiga "Odrast - pojmovnik za novu eru" (''Degrowth: A Vocabulary for a New Era'') u kojoj autori odbacuju iluzije o rastu kao putu do prosperiteta u budućnosti i pozivaju na promišljanje proizvodnje i potrošnje potrebne za dostojan život u granicama ekološke održivosti planeta. Ako ste pak željeli zasukati rukave i naučiti nešto novo o obnavljajućoj poljoprivredi mogli ste sudjelovati na radionici koju je na Recikliranom imanju udruge ZMAG u Vukomeriću vodio gost Mark Shepard iz Sjedinjenih američkih država. 

 
Primjera dobre ekonomije nema samo tamo negdje daleko, ima ih i kod nas
Tea Plenar   
Subota, 02 Travanj 2016
Image
Ander Etxeberria s jednim od moderatora

Tijekom prvog dana Konferencije o dobroj ekonomiji moglo se čuti i naučiti mnogo zanimljivih činjenica o Plavoj ekonomiji, društvenom poduzetništvu i uključivanju građana u financiranje društvenih poduzeća, dok se drugog dana konferencije moglo čuti izlaganje o Mondragonu, ulozi građana u određivanju cijene vode u francuskom gradu Grenobleu, te o primjerima dobre ekonomije u metalskoj industriji u Hrvatskoj.

Krenimo redom. U petak, 1. travnja 2016. godine konferenciju je otvorio gost iz Baskije, direktor odjela za komunikaciju u Mondragonu, Ander Etxeberria.
 
Mondragon, najveća svjetska zadruga po broju zaposlenih (njih otprilike 74 tisuća radi u ukupno 103 zadruge i još više poduzeća op.a.) od samog osnutka poštuje dostojanstvo čovjeka, solidarnost, obrazovanje i pravo na rad. 
 
 
Prilagodba je nužna, tradicionalnim modelom ekonomije nećemo daleko stići
Tea Plenar   
Petak, 01 Travanj 2016
Image
Christian Hi˛ i Sanja Ostroški u ulozi prevoditeljice

Po dozu pozitive, svježe ideje, zanimljive informacije i nova poznanstva, koja mogu i ne moraju uroditi poslovnom suradnjom, već se treću godinu zaredom dolazi na Konferenciju o dobroj ekonomiji koja je, kao trodnevno događanje, startala u četvrtak, 31. ožujka 2016. godine. Kao i prošle godine, spomenuta se konferencija održava u velikoj dvorani Matice hrvatskih obrtnika u Ilici 49 u Zagrebu.

Tijekom tri dana sudionici konferencije imaju priliku čuti primjere dobre prakse iz prve ruke jer su gosti ove godine, kao i protekle dvije, izuzetno zanimljivi. Prvog dana konferencije svoje izlaganje su imali Gunter Pauli, vodeći svjetski inovator održivih projekata i tehnologija, Christian Hiβ, predsjednik uprave poduzeća Regionalwert AG, te Katarina Ivanković Knežević, zamjenica ministrice pri Ministarstvu rada i mirovinskog sustava i Sonja Vuković, predsjednice Udruge za kreativni razvoj Slap i CEDRA-e – Clustera za eko-društvene inovacije i razvoj.

 
«« Početak « Prethodna 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Sljedeća » Kraj »»

Stranice 1 - 6 od 167
Ured za udruge Vlade RH Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva Udruga Linux korisnika Osijek Hrvatski energetski web portal Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj Portal civilnoga društva Zajednica za društveno odgovorno poslovanje Socijalna uključenost Nacionalna mreža za DOP Vaš link ovdje Vaš link ovdje Vaš link ovdje Vaš link ovdje Vaš link ovdje Your ad here Your ad here Your ad here

Forum socijalnog poduzetništva IPA Razvoj ljudskih potencijalaThis project is funded by the European Union