Pomakonline - Magazin za društveni razvitak

Sunday
Apr 20th
  • Prijava
  • Registracija
    Registracija
    Polja označena asteriskom (*) su obavezna.
    Ime: *
    Korisničko ime: *
    E-mail: *
    Šifra: *
    Potvrda Šifre: *
  • Traži
Veličina teksta
  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size
Naslovnica arrow Insider
Insider
Alfa Albona - Nagrada nam je donijela veću podršku lokalne zajednice
Tea Plenar   
Utorak, 09 Travanj 2013
Image
Alen Halilović, predsjednik Alfa Albone

Zgrada društvenog poduzetništva, koju je osmislila labinska Udruga za mlade Alfa Albona, ove je godine odnijela nagradu za najbolju socijalnopoduzetničku ideju. O čemu je točno riječ i kako su mladi Labinjani zamislili turizam iskoristiti u svrhu postizanja koristi za svoju društvenu zajednicu pojašnjava u razgovoru za Pomakonline Alen Halilović, predsjednik Udruge. 

Od kuda ideja da zapušteni objekt pretvorite u Zgradu društvenog poduzetništva?

Početkom prošle godine krenuli smo sa izradom Studije za mlade Grada Labina u kojom smo istražili potrebe mladih na području našeg grada. Nakon rezultata studije odradili smo nekoliko brainstorming sastanaka na kojem smo definirali nekoliko projekata za koje smo smatrali da ih je moguće realizirali, da bi korisnicima bili zanimljivi te usklađeni sa potrebama mladih. Za zadnjem sastanku smo se jednoglasno složili da je projekt Zgrade društvenog poduzetništva ima sve elemente koji su nam potrebni. Nakon kontaktiranja organizacija u EU, točnije u Sloveniji, Belgiji, Austriji, Portugalu i Poljskoj gdje postoje slični projekti, osiguravanja njihove podrške i ''know-how''-a odlučili smo krenuti u razradu projekta. 

 
ANA RAGUŽ | HUB će ove godine dobiti i prostor, a time i daljni razvojni zamah
Željka Mandić   
Ponedjeljak, 16 Siječanj 2012

Image
Ana Raguž, HUB Zagreb Inicijativa
Za one koji su uvjereni kako bi mogli napraviti "nešto", ali im stalno "nešto" nedostaje...možda je HUB odgovor, ili barem dio odgovora. HUB odnedavno postoji i u Zagrebu, vodi ga, možemo reći, ženski tim s iznimnim muškim "pojačanjem", Hermessom Arigom, a sama koncepcija HUB-ova nije domaća. Radi se o društveno-poduzetničkom pothvatu koji je krenuo prije desetak godina iz Velike Britanije i cilj mu je pružiti poduzetnicima onaj dio resusra koji im nedostaje. Ono njihovo "nešto". Bez obzira na to radi li se o prostoru, znanju, opremi i slično. HUB Zagreb Inicijativu, kako smo rekli, vodi većinski ženski tim u sastavu: Miljenka Plazonić Bogdan, Jasmina Lukačević, Jasenka Gojšić, Vesna Vrga Perović, Hermes Arriaga,(ženski dio ističe kako je često Hermes kreativni kotač zamašnjak!) Duška Jelić i Ana Raguž. U ime svojih suradnica, o HUB Zagreb Inicijativi razgovarali smo s Anom Raguž.    

Nećemo, uobičajeno, s pričom krenuti od početka, već od sredine prosinca 2011. I to stoga što je HUB Zagreb primljen u svjetsku HUB inicijativu. Što to konkretno znači za HUB Zagreb?

To je za nas još jedan važan korak naprijed jer je službeno uključivanje u HUB mrežu višeznačno. Prije svega, potrebno se kratko osvrnuti na činjenicu da je pokretanje HUB-a u bilo kojem gradu na svijetu isti proces gdje tim lokalnih pokretača svoj entuzijazam ponajprije ulaže u istraživanje lokalne realnosti i izradu studije izvedivosti HUB-a u njoj. HUB je ozbiljan, zahtjevan i kompleksan poslovni poduhvat. 

 
Marijana Ivanov: Monetarno-kreditni sustav maćeha je razvoju društvenog poduzetništva
Željka Mandić   
Subota, 26 Studeni 2011
Image
Dr. sc. Marijana Ivanov

Kako se postojeći financijski sustav odnosi prema društvenom poduzetništvu? To je jedno od pitanja koje se ne može preskočiti. Napori civilnog sektora, pojedinaca poduzetnika, entuzijasta...vrijedni su i poželjni. Ali mora postojati sustav - i to na svakoj razini - koji će omogućiti njegov razvoj. Jedna i zasigurno „nepreskočiva“ razina je ona financijska.

Stoga je naša sugovornica dr. sc. Marijana Ivanov, profesorica na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu. Monetarna politika, monetarna analiza, monetarne teorije, bankarski sustav, novac u međunarodnim plaćanjima njezini su istraživački interesi. Kada daje intervjue za medije, dr. sc. Ivanov nerijetko iznese svoje mišljenje kako u Hrvatskoj ima previše pohlepnih ljudi.

"Na različite načine kroz ovo razdoblje tranzicije i raslojavanja društva stvaraju se motivi za brzom i lakom zaradom, koji kad se ta zarada pojavi, ne rezultiraju postavljanjem granice i sposobnošću ljudi da kažu dosta, nego potraga za zaradom traje i dalje." No dodaje kako u krizama treba tražiti i nove mogućnosti, a šansu vidi i u razvoju društveno orijentiranog poduzetništva koje će naglasiti etiku i moralnu odgovorost, savjest i brigu o socijalno zakinutim članovima društva.

 
IGOR VIDAČAK: javna rasprava idući mjesec, završni nacrt do kraja godine
Željka Mandić   
Ponedjeljak, 26 Rujan 2011
Image
Igor Vidačak, predstojnik Ureda za udruge
Uloga civilnog društva u procesima odlučivanja samo je jedan segment u znanstveno – istraživačkom fokusu dr. Igora Vidačka, predstojnika Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.  „Pomaku“ i civilnom sektoru zasigurno i najvažnija, no dodajmo ovdje i širi spektar područja u kojima je Vidačak priznati stručnjak: interesna reprezentacija i lobiranje u Europskoj uniji, utjecaj pristupanja Uniji na strukture vladavine, paradigme kretanja javnih politika u tranzicijskim zemljama... Široki se spektar interesa, na neki način, prirodno nadograđuje i na široko obrazovanje: doktorirao je  na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, magistrirao europsku politiku i upravu na College of Europe Natolin u Brugesu, a diplomirao – romanistiku i indologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2007. godine predstojnik je Ureda Vlade RH za udruge. Taj je Ured nositelj izrade nove Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva – strategije za koju  postoji složna ocjena civilnog sektora da je prijeko potrebna i da joj je zadaća unaprijediti Nacionalnu strategiju koja je istu temu definirala u razdoblju od 2006. do ove, tekuće godine. Do sada je, podsjećamo, održan jedan radni sastanak vezano uz izradu Strategije u kojemu su sudjelovali predstavnici državne uprave, organizacija civilnog društva i akademske zajednice. Što se dogodilo od tada – početna je „točka“ našeg razgovora s predstojnikom Ureda Vlade RH za udruge, Igorom Vidačkom. 
 
IVANKOVIĆ-KNEŽEVIĆ: Nema vremena - treba brzo raditi na Strategiji razvoja socijalnog poduzetništva
Željka Mandić   
Srijeda, 21 Rujan 2011

Image
Katarina Ivanković-Knežević, MINGORP
Socijalno podzetništvo treba biti prepoznato kao jedan od načina smanjenja broja nezaposlenih i socijalno isključenih. Sam pojam socijalnog poduzetništva, zahvaljujući sustavnim naporima civilnog sektora, suradnji s institucijama koje su svojom prirodom posla srodne socijalnoj ekonomiji – bitno je jasniji nego što je to bio, primjerice, prije tri godine.

Socijalni poduzetnici, najsažetije rečeno, pokreću organizaciju ne radi profita, već i radi šire socijalne vrijednosti za svoju okolinu. I, zastat ćemo sada na tome! Jer definicija socijalnog poduzetništva je podosta. Uz to, neki ga nazivaju društvenim poduzetništvom, neki društvenom ekonomijom. Upitnika oko ove teme, očito, ima – i sve dok se ne donese jasan dokument, odnosno strategija kojom će se puno toga definirati i stvarati poticajno okruženje za razvoj socijalnog poduzetništva, ti upitinici „visjet“ će nam nad glavama.

Stoga je pokrenuta inicijativa, ideja da se pristupi izradi Strategije za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj socijalnog poduzetništva (što je radni naslov, op.a.) Nositelj izrade strategije, potaknut impulsima iz udruga kojima je socijalno poduzetništvo dominantna orijentacija, jest Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. Unutar MINGORP-a, ova tema „pripada“ Upravi za međunarodnu suradnju na području rada i socijalne skrbi kojoj je na čelu ravnateljica Katarina Ivanković Knežević s kojom smo za pomakonline.com razgovaraili upravo o izradi Strategije.

Pokušajmo prvo definirati sadašnju situaciju po pitanju socijalnog poduzetništva, odnosno uloge i doprinosa MINGORP-a njegovom razvoju. Što je do sada učinjeno? Kakva je trenutna „slika stanja“ po tom pitanju?

Mogu, odnosno moram reći da je ta „slika“ takva da svi misle kako je socijalno poduzetništvo vrijedno poticanja, da je ono mogućnost i za zapošljavanje, svima je to – super. Ali to nije dovoljno i to nas neće dovesti, bez dodatnih napora, do toga da imamo institucionalni okvir za socijalno poduzetništvo i financijsku podršku. No, nije da ništa nije odrađeno sa strane MINGORP-a. Primjerice, u protekloj, 2010. godini, dodijeljeno je ukupno 2,5 milijuna proračunskih kuna za proizvodno – uslužne zadruge, odnosno za početnaulaganja, nematerijalnu proizvodnju i savjetodavne usluge. Od tog novca, zadrugama koje razvijaju socijalno poduzetništvo dodijeljeno je milijun kuna, od čega je dio sredstava predviđen i za sufinanciranje plaće jednog zaposlenika. Istaknula bih i porgram Promemorija, to je porgram stvaranja egzistencije – socijalnog poduzetnišva. Program je to u koji jeuloženo 1,5 milijuna kuna; a provodi se na području cijele RH s ciljem izobrazbe, posebno poduzetnika početnika, a i poduzetnika u rastu i razvoju, poticanje poduzetništva ciljnih skupina – branitelji, žena, nezaposlenih s 50 i više godina...možemo reći, socijalno isključenijih kategorija. No, to, dakako, nije dovoljno. Mora postojati jasan smjer i dokument, Strategija.

 
Dr.sc. DRAŽEN ŠIMLEŠA: Ovaj je sustav neodrživ - treba ga srušiti
Željka Mandić   
Ponedjeljak, 19 Rujan 2011

Image
Šimleša: Odrastamo u neodrživom sustavu
Istraživanje utjecaja globalnih procesa na razvoj današnjih društava - temeljna je znanstvena preokupacija Dražena Šimleše, znanstvenika, ekologa, aktivista. Zaposlen je, predstavimo ga ukratko, (iako ga mnogi prepoznaju kroz njegove znansvene radove, knjige, aktivistički angažan na području ekologije, ljudskih prava...) na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu. Njegovo je područje rada globalizacija i održivi razvoj. I nama je bio osobito zanimljiv sugovornik stoga što za razliku od njegovih kolega u stručnom, znanstvenom smislu – ponajčešće govori o tome kako treba sustav učiniti održivim. Ma, nismo mi svi baš neodgovorni pojedinci! I, ne zavaravajmo se: doprinos pojedinca, ma koliko god bio etički i ljudski vrijedan, naprosto – nije dovoljan. S Draženom Šimlešom našli smo se ovih dana na jutarnjoj zagrebačkoj kavi. Još do prije neki dan, kaže, budio se na recikliranom imanju Vukomerić, nedaleko Zagreba. I takva buđenja i jutra, komentira Šimleša, daju zbilja puno više mira i energije..I nastavljamo s njim priču o održivosti. Priču koja, zapravo, to i nije, već stvarnost koja će nas kad – tad zateći. Resursi su ograničeni, a mi idemo u neodrživom pravcu.

No, teško je, ili gotovo nemoguće, za pojedinca – čak i manju grupu ljudi – ponašati se održivo u sustavu koji, naprosto, to nije. Pregazi nas!

Da, baš tako. Pa, ja možda imam drukčiji pristup, barem koliko sam čitao i slušao, od mnogih ekologa, od ljudi koji su zabrinuti u kojem smjeru ide ovaj svijet. Zato što ja individualne napore, koje, dakako, podržavam, smatram nedovoljnima jer oni imaju svoj limit. Ma, zapravo cijela ta priča kako svatko od nas može dati jedan svoj mali doprinos nekako se uvukla u naše živote i danas, ipak, imamo činjenicu da se ljudi i dalje neće odreći nekih svojih značajnih oblika konfora, koji znatno ugrožavaju planet, ljude, ljudska prava... Ali će, primjerice, zatvoriti slavinu da ne teče voda, kupiti ekološke proizvode...

 
«« Početak « Prethodna 1 2 3 4 Sljedeća » Kraj »»

Stranice 1 - 6 od 23
Ured za udruge Vlade RH Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva Udruga Linux korisnika Osijek Hrvatski energetski web portal Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj Portal civilnoga društva Zajednica za društveno odgovorno poslovanje Socijalna uključenost Nacionalna mreža za DOP Vaš link ovdje Vaš link ovdje Vaš link ovdje Vaš link ovdje Vaš link ovdje Your ad here Your ad here Your ad here

Forum socijalnog poduzetništva IPA Razvoj ljudskih potencijalaThis project is funded by the European Union