Pomakonline - Magazin za društveni razvitak

Wednesday
Feb 22nd
  • Prijava
  • Registracija
    Registracija
    Polja označena asteriskom (*) su obavezna.
    Ime: *
    Korisničko ime: *
    E-mail: *
    Šifra: *
    Potvrda Šifre: *
  • Traži
Veličina teksta
  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size
Naslovnica arrow Društvena odgovornost arrow Društvena odgovornost
Društvena odgovornost
Mali zeleni grade eko zaklone na Biševu
Željka Mandić   
Ponedjeljak, 23 Siječanj 2012

Biševo - otok gdje je moguće sresti Male zelene, ljude koji poštuju prirodu i odgovorno se brinu za njezino očuvanje
Da, ovdje žive Mali zeleni..
Biste li se iznenadili kada bi vam rekli da je „male zelene“ moguće pronaći u Hrvatskoj? Da su tu, blizu vas!  „Skriveni“ u morskom plavetnilu, zaljuljani na nevidljivim valovima maestrala, juga, bure; omamljeni čistoćom zraka u kojoj se kupa jadranski otok Biševo.  Da, uputite se, ako imate priliku ili nešto avanturističkog, robinzonskog duha, na prekrasan otok Biševo. Dugo hodajte i opajajte se čudesnom ljepotom netaknute prirode. Zasigurno ćete putem sresti i pokojeg „malog zelenog“. Jer, članovi su to udruge Mali zeleni&Biševo koji su, naprosto, zaljubljeni u ovaj otok i odlučni čuvati ljepotu njegove izvornosti i netaknutosti.  

Mali zeleni vjeruju, rekli su nam u povjerenju, kako je život puno više od onoga što nam nudi uobičajena svakodnevica i „činjenice“ kojima nas uvjeravaju da je „baš to“ jedina stvarnost. Možda i nije.  Ima li, uostalom, što stvarnije od prirode i njezine ljepote? Strah je čovjeku najveća kočnica, strah sputava – uvjereni su Mali zeleni. Krenite u potragu za njima i probajte, makar kao osobni izazov, priuštiti si iskustvo živjeti potpuno u skladu s prirodom.   

Što bi vam rekli Mali zeleni da ih putem sretnete na Biševu?  

Kada ih i ako ih sretnete na Biševu, ovako bi vam, možda, rekli o svom doživljaju svijeta: Sitni interesi iz potrebitosti i straha od neimanja, krupni interesi iz pohlepe i neutažive praznine u duši, odraz su nepoznavanja svijeta u kojem živimo. Mi ga želimo upoznati, i to je sve. Ne želimo drhtati kao pas kad grmi i zavlačiti se u rupu, bar ne više od tri puta. 

 
Ne kupujte dok ne pročitate etiketu - to je prvi korak do etičke kupnje
Željka Mandić   
Utorak, 17 Siječanj 2012

Je li proizvod kojeg ste izabrali izradio dječak poput ovog?
Djeca su i dalje radna snaga
Prije nego što, možda i omamljeni marketinškim alatima i dobrom atmosferom u dućanu stavite odabrani proizvod u košaricu, zapitajte se – odakle je, zapravo, stigao? Tko je to izradio? I gdje je „to“ uopće nastalo? Ova obična pitanja dobar su uvod da možda počnete otkrivati više o etici kupnje. I o etičkim brandovima. Budimo realni, rijetko tko razmišlja odakle je došao proizvod u trgovinu. I jesu li ga možda izrađivale dječje ruke u potpuno nehumanim uvjetima. Etika kupnje nije baš faktor koji odlučuje o kupnji kada su hrvatski potrošači u pitanju.

Ne želimo reći da je našim potrošačima manje stalo, istina je, vjerojatno, da su manje educirani. Već smo na stranicama pomakonline.com pisali o Fair tradeu, organiziranom socijalnom pokretu koji brandira samo one proizvode za koje do kraja može utvrditi odakle potječu, odnosno imaju uvid u cijeli proces, od nastajanja do police u trgovini u kojoj se nalazi. Etički šoping bliska je tema FT-u, odnosno, srž poruke je jako sličan. A taj je da se, prije svega, spriječi iskorištavanje djece u proizvodnim procesima, da se zaštite mali proizvođači (uglavnom farmeri), da se jamči primjerena cijena i da cjelokupni proces bude postavljen tako da novac ne ubire niz posrednika, nego proizvođač. U Hrvatskoj nema dućana s isključivo FT proizvodima i etičkim brandovima. 

 
Vrijedi razmisliti o ekološkoj gradnji - prednosti su višestruke
Željka Mandić   
Ponedjeljak, 16 Siječanj 2012
Image
Prirodni materijali pogoduju zdravlju
Uz brojne teme o društvenoj odgovornosti, u ovoj ćemo se, barem dijelom, vratiti individualnoj odgovornosti. Ona je, uostalom, i temelj i polazište svake druge odgovornosti. Ovo je priča o stanovanju, a kako ništa ne bi trebalo udaljavati od odgovornosti, tako i stanovanje spada u tu temu. Možda su vam mogućnosti ograničene, vjerojatno se radi i o „prevelikom zalogaju“ s obzirom na recesijski trenutak, pa ipak: vrijedi promisliti o ekološkoj gradnji ako u izgradnju krećete ili o njoj planski razmišljate. Zašto? Zato što se u razmišljanjima ne treba udaljavati od funkcije na način da na nju zaboravimo. Boje, dekori, uređivanje interijera...da, to je zanimljivo i lijepo. No, gradnja je nastala kao odgovor na brigu za zdravlje korisnika. To je početak početaka. Vratimo se stoga daleko u prošlost kada su se pojavili prvi graditelji. 
 
A Oskara dobiva... volonter/ka!
Željka Mandić   
Nedjelja, 15 Siječanj 2012

Image
Pravo volonterstvo je otisak srca
Volonterski centar Zagreb raspisao je natječaj naslovljen - Volonterski Oskar. Nagrada je to za volontera/ku godine kojom se daje  priznanje ljudima koji su bez naknade pomagali  pojedincima i društvu. Volonterski centar Zagreb poziva sve neprofitne organizacije koje rade s volonterima da do  23. siječnja nominiraju volonterke i volontere koji su dali doprinos radu njihove organizacije te iskoriste ovaj Natječaj kao priliku da im iskažu dodatno poštovanje.

Broj volontera, ukazuju na to statistike, raste i u Hrvatskoj. No, još uvijek je podosta onih koji bi željeli ili smatraju da su u mogućnosti dio svog osobnog vremena posvetiti dobrobiti drugih. I pritom se brzo nađu u mnoštvu upitnika! Kome se javiti? U kojem području volontirati? Što ako mogu ponuditi, primjerice, tek sat do dva tjedno? Je li to malo? Pitanja je bezbroj.

Stoga Volonterski Oskar možda bude inspiracija onima koji ove godine nemaju uvjeta javiti se na natječaj. A u potrazi za odgovorima na gore navedena pitanja, a vjerujemo i brojna druga koja nismo spomenuli, možda pomognu ove upute, smjernice za promišljanje o volonterstvu. Dakle, jeste li vi buduća volonterka, odnosno volonter? Promislite o sljedećem i sami dodjite do odgovora. 

 
Zeleni i zemljani domovi za održivu arhitekturu iranskog vizionara Nadera Khalilija
Ivona Grubišić   
Subota, 14 Siječanj 2012
Image
Iranski ekoarhitekt Nader Khalili

Nader Khalili (1936.-2008.) svjetski je poznat iransko-američki arhitekt, humanitarac, učitelj i tvorac Geltaftanskog sustava od pečene zemlje, poznatog kao 'keramičke kuće', te sustava izgradnje od nepečene cigle. Khalili je naobrazbu iz filozofije i arhitekture stekao u Iranu, Turskoj i Sjedinjenim Američkim Državama.

Mjesečeve i svemirske nastambe od 1984. su neizostavni dio njegova rada. Predstavio je svoj dizajn 'magma građevina', koji se temelji na Geltaftanskom sustavu, i Velcro-Adobe sustav (kasnije nazvan Superadobe) na NASA-inom simpoziju „Mjesečevi temelji i svemirske aktivnosti 21. stoljeća“ (Lunar Bases and Space Activities of the 21st Century). Nakon toga pozvan je u Los Alamos nacionalni laboratorij kao gostujući znanstvenik.

Khalili je utemeljitelj i bio je direktor Geltaftan fondacije (1986.), te Kalifornijskog instituta umjetnosti i arhitekture od zemlje u Santa Feu (1991.; Institute of American Indian Arts Museum). Njegova održiva rješenja za ljudske nastambe objavila je NASA, nagradili Ujedinjeni narodi, a primio je i Aga Khanovu nagradu za arhitekturu, među ostalim.

Dok je razvijao ove tehnike, kao i svoju filozofiju i arhitekturu, napisao je šest knjiga. Rumi, iranski mistični pjesnik nadahnuo je Khalilija za njegovu mudrost o humanosti i četirima elementimaZemlji, Vodi, Zraku i Vatri.

 
«« Početak « Prethodna 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Sljedeća » Kraj »»

Stranice 1 - 5 od 102

Forum socijalnog poduzetništva IPA Razvoj ljudskih potencijalaThis project is funded by the European Union

 

 

 

 

Tko smo

Udruga za kreativn razvoj Slap Osijek

WEB PREPORUKA

 

deša-dubrovnik.hr

Ovotjedna je preporuka domaća internetska stranica, udruge DEŠA iz Dubrovnika. Ista je, podsjećamo, bila i jedna od kandidata za nagradu socijalnog poduzetništva godine. Moramo reći i kako su se uz DEŠIN štand, gdje su i prilikom dodjele nagrada socijalnog poduzetništva članice pokazale što sve DEŠA radi, bili okupljeni mnogi. Privučeni mediteranskim mirisima arancina, domaće komiške pogače.   Posebno je Udruga prepoznatljiva po džemu od dubrovačke ljute naranče. Posebna je to delicija koju vrijedi probati. Raste samo u dubrovačkom kraju, krasila je oduvijek dubrovačke "đardine", no bila je zaboravljena, unatoč svojim vrijednostima i posebnostima. Stotine kilograma ljutih narandži se bacalo, a tome su, barem djelimice, na kraj stale članice DEŠE vrativši ovoj voćki dužno poštovanje. Danas je upravo ljutoj naranči  kao što vrijedi izdvojiti vrijeme i doznati na www.desa-dubrovnik.hr  više o ovoj udruzi koja u najboljem svijetlu promovira dubrovačku tradiciju. Posebno računamo na "klikove" ženske populacije, jer, kako ističu u Udruzi, usmjereni su prema ženi i svim ženinim ulogama - od majke, domaćice, poduzetnice...Doznajte sami više o brojnim projektima ove Udruge, otkrijte što je to i tko je to Dešin ponos i razmislite vidite li sebe kao dio ove lijepe dubrovačke priče. Barem kao kušač iznimno kvalitetnih proizvoda okusa zaboravljenog Mediterana. 

Pokrovitelj

Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva
grb-hrvatska.jpg PROJEKT SEFOR SUFINANCIRAO JE URED ZA UDRUGE VLADE RH.
Stajališta izražena na ovoj web stranici ne odražavaju nužno stajalište Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.