Pomakonline - Magazin za društveni razvitak

Saturday
Apr 19th
  • Prijava
  • Registracija
    Registracija
    Polja označena asteriskom (*) su obavezna.
    Ime: *
    Korisničko ime: *
    E-mail: *
    Šifra: *
    Potvrda Šifre: *
  • Traži
Veličina teksta
  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size
Naslovnica
POMAKOV SERIJAL | Socijalnim zadrugarstvom do radnih mjesta (3.dio)
Željka Mandić   
Srijeda, 25 Siječanj 2012

Image
Zadruge: složnost i jasna pravila
Čini se kako bi objedinjavanje korporacija i kooperacija u jaku integraciju mogla bi biti pretpostavka budućoj efikasnosti funkcioniranja nacionalne ekonomije.Na tragu tih zaključaka je godine 2009. kao plod desetgodišnjeg truda osnivan konzorcij socijalnih zadruga INTESA. Zajednica je to više zadruga ujedinjenih na promociji zajednički prepoznatih ciljeva a to je između ostalog grupiranje radi lakšeg suočavanja sa tržištem, te za racionalizaciju resursa i instrumenata djelovanja. 

Osnovni principi pri osnivanju konzorcija 

Osnovne odredbe, principi, za osnivanje konzorcija mogu se ovako definirati:
  • Socijalno poduzetnička aktivnost i službe javno socijalnog sektora su nerazdvojni! Između njih ne smije biti podjela.
  • Zadruga je subjekt koji poštuje tržišne vrijednosti s jedne strane, ali i radi u pravcu ukidanja profita i privilegija.
  • Kvaliteta i značenje inicijativa rada mora biti vrednovana u operativnom smislu, a ne samo u deklarativnom.
  • Funkcija zadruge će biti vrednovana prema snazi iskazane demokratičnosti u načinu zastupanja ( tu slijedi pomno razrađen princip  upravljanja zadrugom putem predstavnika. Osnovno je pravilo koje se ne smije zaobilaziti, jedna osoba, jedan glas  kako bi se izbjegle zamke oko uvođenja menadžera, kao što je slučaj sa kapitalističkim korporacijama). 

Primjer prakse u Italiji: Popis pomoćnih socijalnih usluga kao potpora javnim ustanovama

Konzorcij direktno ili indirektno projektira i promovira socijalne usluge vezane uz obrazovanje na području zdravstvene prevencije kao što je: 

  • sestrinstvo, terapije, rehabilitacije, 
  • prve pomoći ( samo pomoći, sa posebnom razradom za svaku dobnu skupinu ili oblik nesposobnosti,  djecu, maloljetne, odrasle, starije, nepokretne) 
  • pomoć u kući ( za različite vrste invalida, nemoćnih, terminalnih), 
  • organiziranje dnevnih boravaka za različite skupine, te  organiziranje telemedicine, tele kontrole, tele pomoći i slično.
  • kućna njega, prema dobi i potrebama bolesnika
  • pomoć u školovanju djece sa posebnim potrebama, bilo u kući, bilo u pratnji do  i u školi.
  • organiziranje dnevnih boravišta za razne stupnjeve nepokretnosti, ili psihičkih problema. 
  • dječji vrtići i razne vrste igraonica,
  • razne vrste specifičnih terapija za djecu kao što su psihomotorne i slično
  • ljetne škole, sportski centri prilagođeni svim vrstama invaliditeta
  • prihvatilišta za imigrante
  • razne udruge za zaštitu potrošača
  • Usluge koje pružaju socijalne zadruge u okviru javnih službi 

    • prijevoz invalida
    • javne kuhinje
    • servisi za čišćenje, uređenje parkirališta za invalide i pomoć pri kretanju invalida
    • osnivanje radionica za obrazovanje na području kulture, biblioteke, vrtlarstvo i održavanje parkova,
    • osnivanje obrtničkih radionica svih vrsta u kojima je moguće uključiti razne vrste parcijalno hendikepiranih

    Jasna pravila preduvjet funkcioniranja zadruga

    Preduvjet funkcioniranja socijalnih zadruga  na nacionalnom planu je dobro zakonodavstvo ali i striktno poštivanje strogih pravila. Međutim, uspostavom sistema za funkcioniranje pojedinačne zadruge nesvjesno se došlo do je mnogostrukog uspjeha za društvo općenito, čija korist je mnogo više od zbroja socijalnih usluga pruženih skupinama korisnika. Postaje jasno da socijalna zadruga kao jedinka i realnost njenog ustroja predstavlja onaj nukleus koji svojim malim koracima može značiti odlučujući pomak u unapređenju strukture cijele nacionalne ekonomije, ali i šire od toga.Model kooperative otkrio je svoju efikasnost kako u malim itako i u velikim firmama ali i na širem nacionalnom planu.

    Čovjek kao središte i polazište 

    Ako je u centru ideje čovjek sa svojim mogućnostima, vrednovanjem njegovog posla s jedne strane, i njegovih potreba sa druge, pojam o uspjehu zvuči drugačije. Promoviranjem iskoristivosti vlastitih prednosti, a ne profitabilnost investiranog, potiče  duh zajedništva, solidarnosti i demokracije.

    Takvo funkcioniranje preduvjet je stvaranja jednog drugačijeg pogleda na društvo.
    Socijalna zadruga kao poduzeće koje umjesto da se takmiči na tržištu, teži realizaciji nekih važnih vrijednosti međusobnog života i uzajamnosti uvodi u društvo prijeko potrebnu harmoniju.
    To ne znači da se treba zanemariti učešće godišnjih sredstava ili zaobići zakone tržišta.

    To samo znači da će se ekonomski uspjeh tražiti u kombinaciji skladnog funkcioniranja unutar zakona tržišta, ali bez potrage za kapitalom kao jedinim bogatstvom. Ne treba brkati baratanje sa kapitalom i trku sa stvaranjem kapitala. Treba samo imati na umu da jedno poduzeće može dostajati bez obrtanja kapitala u potrazi za profitom  kao jedinim ciljem.

    Balansiranje ekonomičnosti 

    Treba biti svjestan da u zadrugama gdje je uzajamnost zadana kategorija prihod proizlazi iz činjenice da bogatstvo nastaje upravljanjem u ekonomičnom i financijskom balansu. Razlika je u tome što se  dobit ne se stvara špekulacijom, nego se radom  zarađeno dijeli među partnerima a svaki višak je namijenjen zajedničkom dobru. Tu dolazimo do ispunjenja svrhe.  Koncept zadruge pruža veliki prostor socijalnim strukturama i u mnogome nadilazi pojam zajedničkog poduzeća. Danas, koncept zadruge  predstavlja društvenu činjenicu, i mogući pravi put za dugoročno rješavanje aktualne ekonomske situacije. 

    Hits: 1530
    Komentari (0)Add Comment

    Napišite komentar
    quote
    bold
    italicize
    underline
    strike
    url
    image
    quote
    quote
    smaller | bigger

    security code
    Upišite prikazane znakove


    busy
     
    « Prethodna   Sljedeća »