Pomakonline - Magazin za društveni razvitak

I predsjednik je pokazao veliki interes za "snage razvoja"

Tim se projektom, naime, stvara poticajno okružje za socijalno zapošljavanje u Hrvatskoj i to, među ostalim, kao model za viši stupanj održivosti neprofitnih organizacija. Povećava se i zaposlenost marginaliziranih skupina stanovništva - isključenih iz tržišta rada, a partnerskim pristupom grade se kapaciteti socijalnih poduzetnika pa postaju konkurentniji na tržištu rada. Cilj je i vratiti dostojanstvo i vrijednost ljudskom radu – istaknula je Sonja Vuković, predsjednica Udruge za kreativni razvoj Slap iz Osijeka koja provodi SEFOR u partnerstvu s Centrom tehničke kulture iz Rijeke te udrugom Zdravi grad iz Splita.

Siromaštvo vodi u socijalnu isključenost

Koliko je naših građana, slijedeći smisao ovih riječi, u Hrvatskoj siromašno? Kolikom broju siromaštvo prijeti? Prema posljednjim podacima, stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj iznosi 20,6 posto; podaci su to Državnog zavoda za statistiku. Trećina građana Hrvatske siromašna, riječi su to koje smo mogli čuti i čitati ovog mjeseca počesto. A siromašni nisu više neka "unificirana" kategorija, primjerice, nezaposleni ili umirovljenici. Ne, siromašni imaju fakultetske diplome, znaju i strani jezik, mladi su ljudi. To su - novi siromašni. Siromašni tako da nemaju ni šanse. Potencijali koji nemaju šanse zasigurno su ogroman poraz društvu i put u propas. I socijalno je poduzetništvo vrijedna šansa.

Priprema za izložbu

Kako izgleda kad tridesetak dizajnera uđe u dvije organizacje koje se bave zapošljavanjem marginaliziranih skupina i njihove kapacitete iskoriste za prozivodnju uzbudljivih proizvoda i sve to u tjedan dana – moglo se vidjeti na izložbi kojom je zatvoren Extra Ordinary Design Osijek – jednotjedna radionica inkluzivnog dizajna održana u osječkoj zadruzi NEOS i belišćanskoj udruzi Zvono.

Izložba je bila kulminacja jednotjednog brainstormanja, a zatim i izrade proizvoda s dizajnerskom dodanom vrijednošću koji bi ovim dvjema organizacijama koje brinu o zapošljavanju marginaliziranih skupina (Zvono skrbi za djecu s poteškoćama u razvoju, a NEOS zapošljava rehabilitirane ovisnike) omogućili da na tržištu osiguraju prihode za svoje programe i daljnje zapošljavanje svojih štićenika.

D.Vincek, nagrađen za ideju o mlijeku

Krenimo od ideje, ideje su pokretači. A ova je, evo, okrunjena i nagradom i to kroz projekt SEFOR. Prisjetite se, kako je do ideje uopće došlo?

Najkraći odgovor bi bio - zadnja slamka spasa za naša mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja se bave proizvodnjom mlijeka. Zpravo, Varaždinska županija već duži niz godina svojim projektima i mjerama „gasi“ požare u poljoprivrednim djelatnostima.

Kako su proizvođači mlijeka dovedeni (a i još uvijek su u toj poziciji) pred zid; otkazom otkupa mlijeka od bivših poslodavaca, ovo je krajnja mjera za njihov spas! U traženju najboljih rješenja za njih, primijenili smo pozitivna iskustva iz Austrije i Slovenije te ih prilagodili našim uvjetima. U početku smo pokušali proizvođače organizirati u zadrugu, međutim zbog nedostatka bilo kakvog kapitala od njihove strane, preuzeli smo organizaciju tvrtke Domaće mlijeko d.o.o. na sebe i sve popratno vezano uz to.Pa je tako i tvrtka osnovana od strane Županije, gradova Ivanec i Lepoglava, te općina Bednje i Klenovnika. 

Socijalno poduzetništvo kao stil života

Teo Petričević, izvršni direktor ACT-a Čakovec primio je prvu nagradu za socijalno poduzetništvo u Hrvatskoj u siječnju ove godine. Ovog mjeseca će nagradu koju je dodijelila "Modra nit", društveno poduzeće koje je osnovao "Slap" će i  potrošiti. I to na - zapošljavanje. I tako nastaviti graditi socijalno poduzetništvo u Hrvatskoj. Donosimo razgovor s prvim dobitnikom takve nagrade u Hrvatskoj.

Iako govorimo o poduzetništvu, započnimo razgovor s – osjećajima. Kakav  je bio primiti nagradu za socijalno poduzetništvo godine? I to prvu!

Sam projekt dodjele nagrada, u našem slučaju i dobivanje jedne od njih, za nas ima višestruku poruku. Kao prvo, to što je sam projekt zaživio krajem prošle, odnosno početkom ove godine, koja je ujedno i Međunarodna godina zadrugarstva, potvrđuje da je nastupio trenutak kada u Hrvatskoj započinje novo razdobolje poimanja, razumijevanja i razvoja drugačije ekonomije, održivije ekonomije, humanije ekonomije. Više od 40 prijava za nagrade dovoljan je dokaz tome. Jednako tako, ovaj projekt pokazuje i kako su relevantni dionici također prepoznali trenutak, te takav smjer razvoja društva vide ispravnim i jedinim mogućim. Kao drugo, 12 nominiranih finalista pokazuje kako u Hrvatskoj postoje kapaciteti i resursi za razvoj te vrste poduzetničkog djelovanja.