Pomakonline - Magazin za društveni razvitak

Wednesday
Nov 22nd
  • Prijava
  • Registracija
    Registracija
    Polja označena asteriskom (*) su obavezna.
    Ime: *
    Korisničko ime: *
    E-mail: *
    Šifra: *
    Potvrda Šifre: *
  • Traži
Veličina teksta
  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size
Naslovnica arrow Radionica arrow Projekti arrow OPG iz Laduča traži suradnike za organiziranu proizvodnju i otkup haskapa
OPG iz Laduča traži suradnike za organiziranu proizvodnju i otkup haskapa
Tea Plenar   
Utorak, 01 Rujan 2015
Image
Predavanje o sibirskoj bobici

Zasićenost gradskim životom, radom u firmama za druge, borbom za egzistenciju, radnim vremenom koje ne postoji i slične okolnosti presudile su odluci mladog bračnog para, Zorani-Ani i Matiji Cetinić-Frankos da pokrenu nešto svoje, da se unatoč obrazovanju koje nema veze s poljoprivredom okrenu životu na zemlji, radu vlastitim rukama i stvaranju plodova koji su opipljivi rezultat uloženog truda. Matija, diplomirani kineziolog, je odlučio prekvalificirati se pa trenutno pohađa Poljoprivrednu školu kako bi stekao titulu Poljoprivrednog tehničara općeg smjera.

Ideja da krenemo s poljoprivredom se rodila još prije šest godina kada je Matija odlučio pokrenuti poljoprivrednu proizvodnju rajčice i paprike. No, unatoč pozitivnoj reakciji na projekt od strane EU fondova, nismo uspjeli dobiti financiranje putem HBOR-a pa je ta ideja obustavljena, objašnjava Zorana-Ana koja, baš kao i njezin suprug, ne voli gledati u prošlost već se radije okreće budućnosti. Matijina pokojna baka nam je ostavila kuću, voćnjak i povrtnjak te nešto zemlje u Laduču, a s obzirom da nam je ideja o selidbi na selo već dulje vrijeme bila privlačna sve se nekako nametnulo samo od sebe pa smo prodali nekretnine u Zagrebu i preselili na selo, otkriva Zorana-Ana koja, kako sama kaže, živi tako blizu, a tako daleko od gradske vreve.

Prepreke na putu jednog OPG-a
 
Kao u svakom poslu i u poljoprivredi ćete naići na prepreke, pa smo tako prilikom pokretanja našeg poljoprivrednog gospodarstva malo gdje mogli naći konkretne informacije što točno od dokumentacije trebamo i u kojem obliku OPG može poslovati, otkriva Zorana-Ana iz OPG-a Cetinić-Frankos te dodaje kako su informacije na internetu često polovične ili stare, u Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, nadležnoj ustanovi za otvaranje OPG-a, ne daju baš mnogo informacija osim ako imate sreće pa naiđete na referenta koji je voljan pomoći, ali generalno, informacije su šture i nepotpune.
 
Osim toga, ako osim generalne proizvodnje, što znači uzgoj voća i povrća te prodaje svježih proizvoda, želite te iste proizvode ponuditi kao prerađevine u obliku soka, pekmeza i slično, niz konfuzija se nastavlja, objašnjava Zorana-Ana te dodaje kako je gotovo nemoguće naći konkretne informacije što podliježe kojem pravilniku i što ste kao OPG dužni napraviti i /ili pribaviti od dozvola za bavljenje i tim dijelom posla.

Posla ne manjka
 
Uzgajamo razno voće i povrće, uz mladi nasad kupina koji će iduće godine tek dati svoje prve prave i značajne plodove, imamo raznih voćaka u vrtu u Laduču, a povrće uzgajamo sezonski, navodi Zorana-Ana te dodaje kako su ove godine uzgojili stare sorte rajčica volovsko srce, američko čudo i šljivar od kojih su dio prodali i konzumirali svježe, a dio preradili u umak od rajčice i pelate. Uskoro ih očekuje berba paprika i patlidžana od kojih će raditi domaći ukusni ajvar, cikla čeka da je iskopaju i ukisele, a tu su i buče, mrkve, mahune... Voćke također dozrijevaju, već je ukuhan dio delikatesnog pekmeza od smokava, tu su i šljive s kojima ima dosta posla oko prerade, jesen donosi jabuke i grožđe od čega će raditi domaći jabučni i vinski ocat, tako da posla ne nedostaje. 
 
Image
Zorana-Ana Cetinić Frankos
Svoje proizvode prodajemo na više načina, nešto se proda na kućnom pragu, nešto putem dostava našim kupcima koji naručuju putem interneta tj. naše Facebook stranice Domaća košarica – brenda koji smo pokrenuli jer smo željeli ljudima približiti zdravu, domaće uzgojenu hranu po povoljnoj cijeni, nešto po sajmovima i manifestacijama, a uskoro ćemo postati i dio stalne postave ''GoGreen'' tržnice zdrave i prirodno uzgojene hrane u Novom Zagrebu u sklopu robne kuće Ambienta, ističe Zorana-Ana.
 
Sibirska borovnica u Mariji Gorici
 
Uz voćnjak i povrtnjak oko kuće, odlučili smo se i za kupnju dodatnog zemljišta za proizvodnju bobičastog voća, pa smo nedaleko naše kuće u Laduču, svega par kilometara dalje, u općini Mariji Gorici, našli prekrasnu parcelu na kojoj godinama ništa nije uzgajano pa je bila idealna za ekološku proizvodnju koju smo željeli pokrenuti, otkriva Zorana-Ana, koja je ondje sa suprugom zasadila nasad kupina, a već ovu jesen planiraju sadnju egzotične bobice haskapa, sibirske borovnice za čiju organiziranu proizvodnju i otkup traže suradnike u cijeloj Hrvatskoj.
 
Haskap je jedna jako zanimljiva voćna sorta porijeklom s Kamčatke, u našim krajevima relativno nepoznata. Bobica haskapa dozrijeva prije ostalih pa tako prve plodove daje već u ranom svibnju. Berba traje svega 15 dana i ne zahtjeva puno radne snage, stoga je idealna za sve one koji nemaju puno ruku na svom gospodarstvu, a željeli bi se baviti uzgojem bobičastog voća, objašnjava Zorana-Ana te dodaje kako je meso haskapa čvrsto i konzistencije rajčice pa za razliku od kupine i maline može dugo stajati, odličan je za transport i vrlo otporan pa ne zahtjeva posebno skladištenje, hladnjače i slično kao druge bobičaste sorte. Okusom podsjeća na klasičnu američku borovnicu, dok plod duljine 3-5cm i promjera 1cm veličinom najbliže odgovara krastavcu kornišonu, a bojom i teksturom kože šljivi bistrici.
 
Projekt haskap smo pokrenuli u Hrvatskoj kao ''produženu ruku'' projekta koji već postoji u Sloveniji, otkriva Zorana-Ana te dodaje kako je otkup osiguran uz garantiranu cijenu i ugovor na deset godina sa slovenskim partnerima. Proizvođači (potencijalni suradnici) potpisuju ugovor direktno s otkupljivačem tako da se ova priča značajno razlikuje od klasičnih hrvatskih priča o kooperaciji, u kojima su se mnogi poljoprivrednici opekli pa sad većina puše i na hladno, smatra Zorana-Ana.
 
Cijena sadnica, ovisno o sorti kojih postoji devet, iznosi od četiri do pet eura. Potrebno je posaditi minimalno tri do četiri sadnice radi oprašivanja jer haskap nije samooplodna biljka. Također, treba znati da se prvi plodovi pojavljuju već iduće godine, a značajniji urod se očekuje oko treće godine starosti nasada, dok haskap punu rodnost postiže u petoj godini kada se očekuje između četiri i šest kilograma ploda po biljci. Investicija po m2 je otprilike dva eura, budući da je potrebno provesti i navodnjavanje, a od treće godine života biljke treba zaštititi mrežama protiv ptica kojima je haskap jako draga poslastica, objašnjava Zorana-Ana.
 
Uvjet za suradnju i otkup je tri tisuće četvornih metara nasada, odnosno 1200 zasađenih sadnica što je investicija od otprilike šest do sedam tisuća eura. Ukoliko s nasadom bude sve u redu, u punoj rodnosti se očekuje prihod od 20 tisuća eura godišnje, budući da je cijena otkupa pet eura po kilogramu ručno obranih i ekološki uzgojenih plodova, što su ujedno jedini ozbiljniji uvjeti za suradnju. Sav urod se plasira na tržište EU, točnije u Nizozemsku i Njemačku gdje je potražnja za svježim plodovima haskapa iznimno velika. 
 
Hrvatska ima jednu komparativnu prednost nad zemljama zapadne Europe, naglašava Zorana-Ana, a to je da naša država obiluje čistom, nezagađenom plodnom zemljom što je čini idealnom za ekološku poljoprivrednu proizvodnju. Gdje god da pogledate, od kontinentalnog dijela do Slavonije i Baranje, Primorsko-goranske županije, Međimurja, pa čak i Dalmacije, gdje unatoč suhoj klimi poljoprivrednici uz dobro navodnjavanje uspijevaju uzgojiti krasne domaće proizvode.
 
Živjeti od poljoprivrede 
 
Uz pametno ulaganje, pomni odabir kultura koje se sade i promjenu načina razmišljanja od poljoprivrede se može lijepo živjeti, smatra Zorana-Ana i pojašnjava zašto je važna promjena načina razmišljanja. Primjerice, neki krajevi Hrvatske su tradicionalno okrenuti određenim kulturama, pa je tako Slavonija naša žitnica gdje postoje nepregledna polja pšenice, raži, kukuruza i sličnih kultura, što u osnovi nije loše, ali se u više navrata pokazalo neprofitabilnim. Neki mlađi naraštaji su se odlučili iskoristiti djedovinu i krenuti s nečim unosnijim, pa se tako u zadnje vrijeme mogu čuti lijepe vijesti da je pokrenut uzgoj autohtonih sorti češnjaka, graha, buča uljarica i sličnih biljnih vrsta koje su do sada bile zanemarene.
 
Image
Matija Cetinić Frankos
Isto tako, stočarstvo je kod nas nekada bilo jako uspješno, no sada se to svodi ili na sužanjstvo s velikim otkupljivačima ili gašenje farmi, što je jako žalosno jer potencijala za uzgoj i biljaka i životinja imamo, samo je potrebno stvari bolje posložiti i organizirati. Što se primjerice uzgoja mlijeka tiče, tu su i pozitivni primjeri malih OPG-ova koji uz nekoliko grla krava, koza i/ili ovaca proizvode fantastične, kvalitetne autohtone proizvode koje je uz dobar marketing i promociju moguće ponuditi na tržištu po dobroj cijeni.
 
U Hrvatskoj se događaju promjene, otvorile su se tržišne niše za male proizvođače zdrave hrane, masovna proizvodnja više nije toliko zanimljiva koliko je mala.
 
Taj trend nam pokazuje da je ljudima dosta voća i povrća, mlijeka, sira, mesa, jaja i prerađevina koje nemaju okusa ili su puni pesticida, aditiva, pojačivača okusa i slične kemije koja je sve samo ne korisna našem organizmu, ističe Zorana-Ana te dodaje kako je zdrava hrana u načelu nešto skuplja, ali kupac treba biti svjestan da iza organske, ekološke proizvodnje stoje sati i sati teškog rada, briga o nasadima na ekološki/organski/biodinamički način koji podrazumijeva da ste 24 sata dnevno, 365 dana u godini prisutni, kako bi mogli na vrijeme reagirati ako neka bolest ili nametnik krene uništavati plodove vašeg rada.
 
Poljoprivreda je i inače težak posao, ali eko/organska/biodinamička poljoprivreda je priča za sebe i iziskuje jako puno od čovjeka, daje najbolje od zemlje, što se u konačnici osjeti u okusu hrane koja se proizvede na takav način, zaključuje Zorana-Ana.
 
Planovi za budućnost i udruživanje
 
Planova za naš OPG ima puno, međutim definitivno želimo razvijati poslovanje u tri smjera, a to su uzgoj zdrave hrane, širenje proizvodnog asortimana i daljnja izgradnja brenda Domaća košarica, zatim razvoj poslovne priče oko uzgoja haskapa, te na koncu razvoj projekta za otkup bobičastog voća, suradnja s malim i mikro plantažama i omogućavanje takvim uzgajivačima da svoje kvalitetne proizvode plasiraju na domaće i strano tržište po fer otkupnoj cijeni i korektnim uvjetima, najavljuje Zorana-Ana.
 
Trenutno smo članovi Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika (HUMP), mlade i dinamične ekipe koja se jako trudi približiti poljoprivredu mladima, da ostanu na seoskim gospodarstvima ili da pokrenu nešto svoje, kako bi se selo ponovno oživjelo i kako bi se iskoristio sav potencijal života na zemlji i od zemlje, rekla je Zorana-Ana, te dodala kako oni o zadrugarstvu misle sve najbolje, iako se u prošlosti ono pokazalo kao nešto od čega mali nisu imali prevelike koristi, pa sad razmišljaju o modernom načinu udruživanja u zadruge ili klastere gdje se primjerice može organizirati mlade da uzgajaju određene kulture privlačne tržištu.
 
Nešto slično i sami pokreću za uzgajivače bobičastog voća, uz siguran plasman i ugovore o otkupu, planiraju okupiti male i mikro proizvođače, uz certificirani ekološki uzgoj ili ulazak u isti, te bi veću količinu svježih i prerađenih proizvoda ponudili na inozemnom i domaćem tržištu putem svojih kanala. Taj projekt je još u začetku, no nadamo se da će kroz godinu dana zaživjeti i pokazati svoj puni potencijal, zaključuje Zorana-Ana.
Hits: 3722
Komentari (2)Add Comment
...
napisao karla, Rujan 30, 2015
baš jako dobro. i dalje se ovdje mogu pročitati tekstovi koji se nigdje drugdje ne mogu. to je super
report abuse
vote down
vote up
Votes: +0
...
napisao Zoran Petrovič, Prosinac 08, 2015
E moj Matija nek ti je sa srećom
report abuse
vote down
vote up
Votes: +1

Napišite komentar
quote
bold
italicize
underline
strike
url
image
quote
quote
smaller | bigger

security code
Upišite prikazane znakove


busy
 
« Prethodna   Sljedeća »

Forum socijalnog poduzetništva IPA Razvoj ljudskih potencijalaThis project is funded by the European Union