Pomakonline - Magazin za društveni razvitak

Wednesday
Jan 17th
  • Prijava
  • Registracija
    Registracija
    Polja označena asteriskom (*) su obavezna.
    Ime: *
    Korisničko ime: *
    E-mail: *
    Šifra: *
    Potvrda Šifre: *
  • Traži
Veličina teksta
  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size
Naslovnica arrow Projekt Pomak arrow Društveno poduzetništvo arrow Mladi + socijalno poduzetništvo = PRONI
Mladi + socijalno poduzetništvo = PRONI
Narcisa Bošnjak   
Četvrtak, 31 Srpanj 2008
PRONI centar za socijalno podučavanjeStrani su donatori iz Hrvatske davno otišli, a svijest našeg društva o važnosti financiranja kvalitetnih programa udruga još uvijek je nedovoljno razvijena i sredstva su vrlo ograničena. Shvatili su to i u PRONI centru za socijalno podučavanje, gdje su se na vrijeme okrenuli socijalnom poduzetništvu kao jednom od temelja stvaranja održive udruge. Jedna takva, profitna aktivnost, je i njihov Trening centar. Putem njega PRONI omogućava drugim udrugama ugodno mjesto za organizaciju manjih seminara, treninga i sličnih događaja po puno povoljnjijoj cijeni od one u sličnim dvoranama hotela. PRONI za ove prilike stoji na raspolaganju i s vlastitim iskusnim trenerskim kadrom, čije se usluge također mogu iznajmiti. Upravo sa svrhom pokretanja socijalnog poduzetništva, Pronijevci trenutno surađuju s velikom budimpeštanskom organizacijom NESsT, koja obrazuje njihov tim i vodi ih kroz proces izrade i provedbe poslovnoga plana, te omogućava financijsku potporu  za pokretanje poduzetničke djelatnosti. S jedne strane, taj je Trening centar dobra promocija udrugama, mjestu gdje djeluju, a PRONI-ju mogućnost za osiguranje financijskih sredstava za različite druge programe i projekte koje Centar provodi.

I udruge jednim okom moraju gledati na tržište

PRONI Centar za socijalno podučavanje

Osnovan prije punih deset godina, 25. ožujka 1998. godine, PRONI centar za socijalno podučavanje, nevladina je organizacija koja se isključivo bavi radom s mladima na području Hrvatske, točnije šest županija – Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Požeško-slavonske, Zadarske, Šibenske i Sisačko-moslavačke. Područja su to na kojima PRONI ima svoje urede i na kojima su njihovi članovi najaktivniji. No, nisu u svim sredinama startali u isto vrijeme – najstariji su uredi u Osijeku i Vukovaru. Po osam ljudi iz ta dva grada, među kojima i Irena Mikulić, s edukacijom je započelo još 1996. Obrazovali su se po programu švedskog sveučilišta za voditelje za rad s mladima. Program je s vremenom evoluirao pa je danas u formi dvogodišnjeg akademski priznatog sveučilišnog programa. Udruga danas broji 90ak članova i sedmero zaposlenih u četiri ureda: Vukovar, Osijek (središnji), Sisak i Pirovac gdje imaju i trening centar. Ovaj je centar (opremljen s 28 ležaja i velikom predavaonicom koju rentaju drugim udrugama) dodatna aktivnost organizacije, a cilj im je kroz njega razviti i socijalno poduzetništvo.

Do samoodrživosti, kojoj teži, PRONI Centar je na neki način već došao. Za razvoj ljudskih resursa u organizacijama civilnoga društva, javnim ustanovama i institucijama, te drugim zainteresiranim korisnicima, koji žele unaprijediti svoje poslovanje, PRONI nudi široku ponudu raznolikih obrazovnih programa. Neminovno je danas, jednim dijelom, biti tržišno orijentiran, jer su uvjeti kakvi su bili primjerice 1990-ih., kada se dosta sredstava moglo dobiti od međunarodnih organizacija, davna prošlost. „Sada je to borba za opstanak, i borba za održivost programa koje želiš li provoditi.  Udruge trebaju tražiti različite modele samofinanciranja, sukladno i u skladu sa svojom misijom i vizijom, te jasno definiranim strateškim ciljevima. Europski fondovi danas zahtjevaju sufinanciranje vlastitim sredstvima i vrlo često trebaš osigurati predfinanciranje projekta, kako bi ti oni nakon godinu-dvije, kada projekt završi, sredstva vratili“, kaže Irena Mikulić, djelatnica PRONIja.

U PRONI-ju su dosadašnjom podrškom lokalnih vlasti i privrednika bili zadovoljni, no svjesni su da će daljnjim razvojem programa i potrebe biti veće. Moralno ih Grad Osijek podržava od početka, no uvijek može biti bolje, ističu. „Možda malo bolje prolazimo s obzirom na naše rezultate i dugoročnost i s obzirom na vrstu rada. Vrlo smo transparentni i prepoznati u čitavoj Hrvatskoj, ali i šire“, zadovoljna je Irena Mikulić. Uveli su nacionalni Sustav osiguranja kvalitete za neprofitne organizacije (SOKNO) prema kojemu rade već tri godine.

Klubovi mladih kao nacionalni standard 

Od samih je početaka osnovna djelatnost PRONI-ja bio rad s mladima, kako bi ti mladi ljudi kasnije u svojim zajednicama mogli raditi s mladima. No, kako to kod nas obično biva, naglašava Irena Mikulić, potrebe nisu zadovoljavane onako kako je trebalo i kako je to u inozemstvu jer obučeni voditelji nisu imali prostora za praktični rad. Stoga je PRONI započeo istraživati modele rada u inozemstvu. Rezultat je pokazao da su to uglavnom klubovi za mlade pa su taj obrazac počeli prilagođavati i provoditi i u nas. U Hrvatskoj su otvorili ukupno 21 klub mladih, u suradnji s lokalnim samoupravama, bez obzira koja struktura je bila na vlasti. Smatraju da, bez obzira na svoja politička uvjerenja, predstavnici lokalnih uprava ali i relevantnih institucija trebaju brinuti o mladima. U klubovima za mlade provodili su u inozemstvu standardizirane programe, nakon čega je Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti preuzelo dio tog koncepta pa danas i Hrvatska ima nacionalne standarde: koliko sati tjedno klub treba biti otvoren, tko su voditelji, kakve su aktivnosti (osim slobodnih, to uključuje i obrazovni segment iz područja ekologije, razvitka socijalnih vještina, kreativnost…).

Razvojem partnerstava do prilike za mlade 

Tako je sve počelo, a onda su krenuli u razvitak dijaloga mladih s drugim institucijama i strukturama u zajednici. Taj je program razvoja civilnoga društva i unaprjeđenja života mladih, u trajanju od devet godina, financiralo Ministarstvo vanjskih poslova Nizozemske (sredstvima iz MATRA programa). U njega su bile uključene i lokalne samouprave, ali i škole, ministarstva, kao i udruge mladih, tj. nevladine organizacije iz sektora rada s mladima. Radili su partnerstva na relaciji Hrvatska-Nizozemska te Hrvatska–Belgija kroz projekt demokratizacije istočne Hrvatske, koji su pokrenuli Nizozemci. Cilj PRONI-ja bio je na regionalnu i lokalnu razinu spustiti programe za mlade koji su donešeni kao formalni dokument na nacionalnoj razini. Željeli su potaknuti promišljanja lokalnih vlasti o strategijama i politikama rada s mladima i brige o njima. Dovodili su ljude izvana koji su davali inpute, pokušavali isto činiti i s njima relevantnim i nadležnim ministarstvima… PRONI je organizirao 15-ak seminara i niz studijskih putovanja u Nizozemsku, Belgiju i druge zemlje, namijenjene predstavnicima civilnih udruga, lokalnih samouprava, kao i gospodarstvenika i drugih, kroz koje su sudionicima omogućavali dodatno obrazovanje, ali i planiranje za razvoj, te razmjene i povezivanja.

Pomogla su strana iskustva 

Dosta se toga pomaknulo s mrtve točke, u prvom redu svijest ljudi, premda još uvijek stanje nije zadovoljavajuće, istaknula je Irena Mikulić, usporedivši situaciju danas s onom prije desetak godina. Ljudi na položajima, vlasti počeli su razmišljati o konceptu razvitka zajednice i to tako da prvo treba prepoznati potrebe i mogućnosti, a tek potom poduzimati neke korake. Sve je više partnerstava, međusektorske povezanosti, razmjene i umrežavanja resursa, i sl., posebice u manjim sredinama, napominje Irena Mikulić, dodavši kako mnogo više strateški gledaju, u smislu analize postojećeg stanja i strateškog, dugoročnijeg razvoja. «Zanimljivo je danas čuti one koji su u početku bili skeptični, posebice nakon što su posjetili npr. Nizozemsku ili Belgiju i vidjeli kako to rade tamo. Mislili su da je to kod nas nemoguće provesti jer je kod nas bio rat i na tom je priča završavala. No, malo po malo, priča se pokrenula. Veliki doprinos dali su i ljudi iz Nizozemske, kao i drugih zemalja, koji su osim financijske potpore, omogućavali i dolazak stručnjaka, slali ljude na razmjenu i nesebično dijelili svoja dobra i loša iskustva u procesu razvoja», pojašnjava Irena. Uz potrebnu potporu sa strane, razmjenu informacija i iskustava, ljudi u Hrvatskoj, uključeni u različite sektore društva, počeli su preuzimati inicijativu, što je i bio cilj.

Projekti

Zajedno jači

U PRONI-ju su ponosni i na projekt «Zajedno jači», koji je krenuo kao studentskia praksa u Vukovaru, s ciljem unaprjeđenjem rada s djecom i mladima, ali i roditeljima, posebice zbog problema u segregiranim školama. Krenuli su s jačanjem kapaciteta nastavnika kroz učenje i primijenu novih metoda rada u obrazovanju, upravo stoga jer PRONI provodi neformalno obrazovanje, koje se sve više primjenjuje u nas. Prvo je počela edukacija nastavnika i roditelja, nakon čega je to usvojeno i implementirano u radu s djecom. U taj je projekt bilo uključeno pet slavonskih županija i kadar iz više od 60 škola, koji su prošli edukaciju. Obrazovanje kroz projekt «Zajedno jači» provodili su predavači iz PRONI Centra, u suradnji i uz veliku podršku stručnjaka s osječke Visoke učiteljske škole i Filozofskog fakulteta, koji su provodili najveći dio obrazovanja nastavnika. Uloga PRONI-ja bila je i tehnička podrška, te koordinacija čitavog projekta. Projekt je to značajan za PRONI, napominje Irena Mikulić, a partnerski ga je podržalo  Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH.

Ricochet

Upravo su završili projekt za zapošljavanje mladih žena u Vukovarsko-srijemskoj županiji, pod nazivom „Ricochet“ (franc. ricochet = odjek). I stvarno je imao odjeka, napominje Irena. Ciljana skupina bila je 120 nezaposlenih žena, koje su imale priliku učiti i razvijati nove vještine, te ići na prekvalifikaciju. Dijelu njih omogućeno je polaganje majstorskih ispita, kako bi i same mogle pokrenuti vlastite poduzetničke djelatnosti. Projekt je ostvaren ostvaren u suradnji i partnerstvu sa Zavodima za zapošljavanje u Vukovaru i Vinkovcima, kao i  Gospodarskom komorom, LEDO-om (Udrugom za ekonomsko osnaživanje) i Tehničkim učilištem iz Vinkovaca. Prema procjenama, 70 posto žena je dalje uključeno u rad novoosnovane Etno-udruge Priplit, koju su same pokrenule i u čemu im je PRONI pomogao, kako bi im bila platforma za učenje, razmjenu, te pokretanje zapošljavanja i samozapošljavanja. U PRONI-ju su prilično zadovoljni, u prvom redu stoga što su i članice udruge «Priplit» zadovoljne jer su dobile prigodu za novu edukaciju, ali i pokrenuti se i krenuti u nešto novo. Osim razvitka vještina, radili su i na osnaživanju njihova samopouzdanja, samopredstavljanja, povezivanja, komunikacije… I s njima još uvijek rade i kroz projekt YES koji je u tijeku, kako bi se novonastala udruga, i njezine podružnice, još bolje povezale i učvrstile i kako bi ih se što više animiralo za razvoj poduzetništva, da bi se stvorila prilika za njihovo zapošljavanje.

Mala škola životnih vještina

Kako je PRONI Centar udruga koja se prvenstveno bavi mladima, uvijek su u tijeku i neki manji projekti. U rujnu kreće «Mala škola životnih vještina» za osječke srednjoškolce. Bit će to ciklus treninga koji će pospješiti njihovo snalaženje u „svijetu odraslih“. Taj projekt financira Grad Osijek. Sličan će projekt vjerojatno raditi i u Sisku gdje se također pokazalo kako su mladi nakon završetka školovanja u vakuumu do zapošljavanja. Trebao bi to biti motivator mladih, koji bi ih pokrenuo da pored Zavoda za zapošljavanje pokušaju i samostalno pronaći posao.

Info-centar za mlade

Uz to, PRONI vodi i Regionalni Info-centar za mlade Osijek. Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti u sklopu Nacionalnog programa djelovanja za mlade preuzima brigu o osnivanju četiri makro regionalna info-centra za mlade. Ovim aktivnostima predstoje i pokretanje manjih info-centar za mlade na lokalnoj razini, koji će omogućiti mladima u svim dijelovima zemlje mjesto gdje će se moći svakodnevno informirati, savjetovati i dodatno obrazovati.

Regionalni Info-centar za mlade Osijek djeluje u Ribarskoj 1, na središnjem osječkom Trgu Ante Starčevića, a vode ga stručne osobe u suradnji i uz veliku podršku 23 volonterke i volontera, u sklopu kojega svi mladi od 15 do 29 godina mogu doći, besplatno koristiti svu opremu, te dobiti relevantne informacije i savjetovati se. Trenutačno su u Hrvatskoj otvorena i rade 3 takva centra (u Rijeci, Splitu i Osijeku), a u procesu otvaranja je i zagrebački. Takvi centri su u svijetu praksa dulje od trideset godina, a u razvijenijim zemljama ih ima gotovo svako malo mjesto, napominje Irena Mikulić. U suradnji sa Zavodom za zapošljavanje, osječki će Info-centar na neki način postati referentna točka za mlade i nezaposlene osobe. Osim informacija, mladi će ondje moći obaviti i dodatnu edukaciju, prekvalifikaciju i sl.

Rad Regionalnog Info-centra Osijek usmjeren je na osam područja, uključenih i u nacionalnu politiku za mlade: edukacija, slobodno vrijeme, mobilnost mladih, informiranje, zapošljavanje, socijalna i zdravstvena zaštita i dr. Osječki će Info-centar s vremenom zadovoljiti potrebe informiranja, savjetovanja i obrazovanja mladih iz čak pet županija, što je vrlo velik i dugotrajan proces, koji zahtijeva mnogo truda, ali i financijskih sredstava, kako bi se sve institucije povezale i napravila potrebna infrastruktura za umrežavanje. Primjere koji su se vani pokazali dobrima, PRONI Centar je predstavio i široj hrvatskoj javnosti kroz Priručnik o modelima dobre prakse rada kroz info-centre i info-servise. Modele sa «zapada» moguće je primijeniti u nas, prilagođavanjem našim potrebama ali i realnim mogućnostima.

Raditi na svom timu prvo je i osnovno na što trebaju pozornost obratiti ne samo oni koji se ovim i sličnim poslom tek kane baviti, nego i oni koji u njemu već jesu. Nebitni su svi resursi ukoliko su ljudi nezadovoljni i ako među njima nema povjerenja. Ulaganje u ljudske resurse i redovita edukacija kadra ono je na čemu PRONI ustrajava od samih početaka. Vrlo je bitan entuzijazam i motivacija bez čega se ne može raditi, smatra Irena Mikulić jer u protivnom u prvi plan dolaze neke pogrešne pobude, poput zarade i sl. Da bi rad bio cjelovit i kvalitetan, uz svoj posao treba obavljati još mnogo toga. Također je bitna jasno definirana struktura udruge, pojedini zadaci, ciljevi, i naravno svjesnost ljudi o važnosti preuzimanja odgovornosti, a to se može postići uz neprekidan i redovit „update“, otkriva male tajne Irena Mikulić.  

Hits: 4771
Komentari (0)Add Comment

Napišite komentar
quote
bold
italicize
underline
strike
url
image
quote
quote
smaller | bigger

security code
Upišite prikazane znakove


busy
 
« Prethodna   Sljedeća »

Komentari

Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Moje ime je Valeria Marco, pre 6 meseci, moj poslovni k...
Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Moje ime je Valeria Marco, pre 6 meseci, moj poslovni k...
Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Ja sam Ryan Jeremy po imenu. Živim u Sjedinjenim Ameri...
Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Moje ime je Valeria Marco, pre 6 meseci, moj poslovni k...
Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Trebate li zajmove s niskom kamatnom stopom? Jeste li o...
Decentralizacija je ključ razvoja ruralnog po...
Ja sam Alexander Alexis, privatni zajmodavac i korporat...
Otvoren drugi natječaj razvojnog programa ''P...
Ponuda zajma !!! Mi smo zajam usluga Stephen Williams ...
Virtualni ženski poduzetnički centar s herceg...
Ponuda zajma !!! Mi smo zajam usluga Stephen Williams ...
Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Ponuda zajma !!! Mi smo zajam usluga Stephen Williams ...
Zakon u Hrvatskoj zakida i diskriminira domać...
kupila sam od Vas čaj i izuzetno mi se šećer srušio...

Forum socijalnog poduzetništva IPA Razvoj ljudskih potencijalaThis project is funded by the European Union