Pomakonline - Magazin za društveni razvitak

Tuesday
Jan 16th
  • Prijava
  • Registracija
    Registracija
    Polja označena asteriskom (*) su obavezna.
    Ime: *
    Korisničko ime: *
    E-mail: *
    Šifra: *
    Potvrda Šifre: *
  • Traži
Veličina teksta
  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size
Naslovnica arrow Insider arrow Kako odgovorno lobirati?
Kako odgovorno lobirati?
Natko Vlahović | LOBIST   
Četvrtak, 27 Rujan 2007
Image2005-ta godina jest europska godina društvene odgovornosti. Kako lobirati za društvenu odgovornost i kako lobirati - odgovorno? U vremenu kad Hrvatska čeka otvaranje pretpristupnih pregovora s EU, koja je prošle godine primila deset novih država u svoje članstvo i proširila se na dvsdesetpet država članica i populaciju od blizu 500 milijuna stanovnika, političko i gospodarsko lobiranje postaje osnovni model komuniciranja i rada političara, gospodarstvenika, civilnog društva i svih onih koji žele ostvariti neki utjecaj u EU.

Lobiranje se stoga koncentriralo na Bruxelles kao sjedište Unije, mjesto gdje se donose najvažnije europske odluke i definiraju politički, gospodarski, financijski i društevni odnosi. U Bruxellesu se nalaze institucije EU, predstavništva najvećih multinacionalnih komapanija, uredi svjetskih gospodarskih udruženja kao i sve veći broj lobističkih firmi.


Službeno u Bruxellesu lobira blizu pet tisuća akreditiranih lobista, međutim neslužbeno se govori o dvadesetak tisuća različitih stručnjaka koji lobiraju za kompanije, poslovna udruženja, interesne skupine i mnoge građanske inicijative.
U nemilosrdnoj konkurenciji interesa, bruxelleski koridori moći i utjecaja zakrčeni su inicijativama, prijedlozima i projektima. Lobiranje u tom smislu postaje «vodič kroz EU labirnit» koji čine europske institucije, njihove specifične procedure i nepisana pravila funkcioniranja i uvažavanja. Razumijevanje rada odbora, tijela i odjela EU institucija za lobiste je od neprocjenjive vrijednosti.


No, s pojačanim lobističkim aktivnostima postavlja se pitanje transparentnosti i etičnosti djelovanja lobista. Tko plaća lobiste? Za što oni lobiraju? S kojim sredstvima? Poznato je da je bruxellesko lobiranje za razliku od američke lobističke prakse u fazi razvoja i nije zakonski regulirano. Bruxellski lobisti su pogotovo u zadnje vrijeme pod povećalom budući da je Europska komisija pod stalnim pritiskom civilnog društva i nevladinih organizacija koje zahtijevaju veću transparentnost lobiranja velikih industrija i korporativnog utjecaja općenito.


Kako bi se interesi lobističke struke zaštitili i definirali odnosi u Bruxellesu je osnovano Društvo stručnjaka za europske poslove (SEAP). SEAP je dobrovoljna udruga koja okuplja lobiste, lobističke firme, think-tankove i obvezuje ih na poštivanje etičkog kodeksa ponašanja. Nedavno je SEAP revidirao etički kodeks te uveo sankcije za one koje se utvrdi da ne poštuju kodeks. Sankcije mogu biti usmeno upozorenje, pa čak i isključivanje iz Društva. Društvo također traži obavezno obrazovanje svojih članova o etičkom kodeksu te je formiralo i odbor koji ima funkciju nadzora i osiguranja usklađenosti s kodeskom. Budući da je lobistička zajednica dobro povezana, važno je «biti na dobrom glasu», jer inače se teško dobiva novi posao.


S druge strane obale, u SAD-u postoji tzv. Lobbying Disclosure Act (Zakon o obznanivanju lobiranja) koji obvezuje lobiste koji žele utjecati na američku Vladu (federalnu ili na razini saveznih država) da obznane u javnom registru za koga rade, za što lobiraju i s kojim budžetom. Američki zakonodavci traže te informacije kako bi adekvatno procijenili političke pritiske pod kojim se nalaze, a javnost, pak, ima pravo znati tko lobira kojeg «sabornika» i s kojim ciljem.


Bilo kako bilo američki sustav otišao je dalje od europskog i zakonski regulirao pravila ponašanja jedne skupine ljudi kojima je osnovna zadaća ishoditi što povoljniju poziciju svom klijentu,  te utjecati na odluke koje donosi vlada i parlament.


Naši saborski zastupnici kažu da udruge i razne skupine pokušavaju lobirati oko pojedinih zakona i propisa, no još nisu učinili ništa po pitanju reguliranja načina utjecaja na zakonodavnu vlast.


Jačanjem civilnog društva i kritične mase javnosti oko pitanja sukoba interesa, transparentnosti i odgovornosti političara,  lobiranje i način utjecaja na neku političku odluku bit će od izuzetne važnosti.


Prvi profesionalni hrvatski lobisti morat će savladati tehnike i metode transparentnog i odgovornog lobiranja koje jedino može sačuvati integritet osobe koja lobira, a i same struke. Baza modernog lobiranja, koje je izuzetno složen i zahtijevan posao, je argumentiranje i pravilo komuniciranje kako bi poruka došla do donositelja odluke i bila uvažena. Dakako, taj naoko jednostavan proces često zahtijeva velike financijske investicije i angažman više treniranih stručnjaka.

Hits: 6201
Komentari (0)Add Comment

Napišite komentar
quote
bold
italicize
underline
strike
url
image
quote
quote
smaller | bigger

security code
Upišite prikazane znakove


busy
 
« Prethodna
Ured za udruge Vlade RH Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva Udruga Linux korisnika Osijek Hrvatski energetski web portal Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj Portal civilnoga društva Zajednica za društveno odgovorno poslovanje Socijalna uključenost Nacionalna mreža za DOP Vaš link ovdje Vaš link ovdje Vaš link ovdje Vaš link ovdje Vaš link ovdje Your ad here Your ad here Your ad here

Forum socijalnog poduzetništva IPA Razvoj ljudskih potencijalaThis project is funded by the European Union