Pomakonline - Magazin za društveni razvitak

Tuesday
Jan 16th
  • Prijava
  • Registracija
    Registracija
    Polja označena asteriskom (*) su obavezna.
    Ime: *
    Korisničko ime: *
    E-mail: *
    Šifra: *
    Potvrda Šifre: *
  • Traži
Veličina teksta
  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size
Naslovnica arrow Insider arrow Žarko Horvat: Partnerskim odnosom s udrugama jačamo civilno društvo
Žarko Horvat: Partnerskim odnosom s udrugama jačamo civilno društvo
Željka Mandić   
Nedjelja, 28 Prosinac 2008

Žarko Horvat, HolcimHolcim Grupa zapošljava preko 90.000 radnika u više od 70 zemalja svijeta, temeljeći svoje cjelokupno poslovanje na načelima održivog razvoja, koji je integriran u sve strateške ciljeve tvrtke. U Hrvatskoj Holcim zapošljava 300-tinjak djelatnika i već je godinama jedna od najnagrađivanijih donatorskih tvrtki. Ove je godine Holcim primio nagradu Indeks DOP-a. Kojim se motivima vodi i kakav sustav primjenjuje kada je u pitanju ulaganje u zajednicu pokušali smo doznati od Žarka Horvata, direktora sektora industrijske ekologije u Holcimu.

Što je za vas društvena odgovornost?

Naša društvena odgovornost se temelji na etičnom poslovanju, poštovanju određenih pravila i prinicipa zapošljavanja, zaštite na radu, uključenost u lokalnu zajednicu, našim odnosima s dobavljačkim lancem i izvješćivanju o onome što smo učinili.

Zašto i kako ste počeli ulagati u zajednicu?

Mi smatramo da smo dio zajednice u kojoj djelujemo. I stoga smo odlučili posebnu pažnju dati tom aspektu društvene odgovornosti. Kad smo se odlučili tome posvetiti pokrenuli smo tromojesečne lokalne novine "Ca je novega", koje donose kratak pregled događaja koji iako u nekim širim aspekitma ne bi bili pretjerano zanimljivi imaju značajnu važnost za našu zajednicu. Održavali smo autobusnu liniju za Koromačno, za koju nije bilo komercijalnog interesa, ali mi smo pokrivali troškove prijevoza umirovljenika i učenika. Organizirali smo izlete za umirovljenike, te razne aktivnosti za djecu zaposlenika i ostale žitelje lokalne zajednice.

Kamo su vas odvele te aktivnosti?

S vremenom smo počeli sustavnije razmišljati o tome. Iz toga je proizašla ideja da orgazniramo takozvani Građanski sat. Prvi je održan 2004. godine. Dolazili su nam građani s konkretnim problemima, a mi smo dobivali sve jasniju sliku u kojemu mi možemo djelovati da bi te probleme riješili. Osim toga na Građanskom smo satu donosili najnovije informacije o našim projektima, htjeli smo stvoriti jednu konstruktivnu tribinu koja bi pomogla razvoju našeg kraja. Uključili smo i predstavnike lokalne vlasti, pa je gost na Građanskom satu redovito bio i načelnik Općine Raša, koji je onda zajedno s nama i ostalim žiteljima radio na rješenju ondje iznesenih problema. Cijeli taj ciklus pomogao nam je da sami definiramo svoj odnos prema civilnom sektoru i da se jasnije odredimo prema toj problematici. Definirali smo ono što je važno našoj poslovnoj politici i ono što je važno pri osiguravanju naše dugoročne opstojnosti. Ono na čemu želimo raditi jest problematika vezana uz klimatske promjene, zatim problematika štednje energije, postupanja s otpadom, rehabilitacija kamenoloma i održive gradnje.

Strateški pristup suradnji sa lokalnom zajednicom donio vam je nekoliko nagrada za najdonatora. U čemu je tajna?

Defnirali smo ono što želimo podržavati. Postoje jasno definirana, pisana pravila koja su dostupna na našim internet stranicama, na koji način i što želimo sponzorirati u idućim godinama. Zašto to zovemo sponzorstvom? Zato što od naših partnera - udruga, očekujemo protučinidbu. Ulazimo u partnerski odnos s udrugama: od njih očekujemo korisne projekte, a mi isiguravamo sredstva za njihovu provedbu. Ta sredstva mogu biti financijska, ali mogu biti i u vidu angažmana ljudi koji rade kod nas u Holcimu, njihovih znanja i vještina. Pri tome uvijek stavljamo našu općinu Koromačno ispred svih drugih, jer znamo da ondje civilni sektor nije toliko jak da bi konkurirao na neke više instance i donatore, zato uvijek imamo određeni dio sredstava alociran za 'naše domaće' udruge, jer oni bi u konkurenciji s nekim jačim udrugama teško došli do tog novca.

Kako mjerite utjecaj vlastitih sponzorstava na kvalitetu života u zajednici?

Zovemo udruge za sastanak koji smo nazvali "Sajam dobrih ideja" gdje one međusobno imaju priliku razgovarati, te im otvaramo mogućnost da kroz te razgovore pronađu načine rješavanja svojih problema, bilo u međusobnim partnerstvima, ili kroz partnerstvo s nama. Suština svega toga je u našim nastojanjima da ojačamo udruge, jer njih želimo kao kvalitetne partnere za projekte u zajednici. A i smatramo ih jednom važnom protutežom ulozi poslodavaca, kao poslovnog sektora i vlade, kao javnog sektora u državi, jer oni su ti koji mogu utjecati na promjenu trenutnih politika koje kroje život sviju nas.

Krajem godine imamo evaluacije tih projekata. Onda opet sjedamo zajedno za stol, razgovaramo o problemima s kojima su se susreli u realizaciji tih projekata, kako su ih zaobišli, ako su ih zaobišli ili kako su ih riješili, ako jesu i ukoliko nisu - koje pouke mogu izvući iz svega toga. Znači, ne kažnjavamo udruge ukoliko su zapeli u realizaciji. Našim sponzorstvom, partnerskim odnosom, aktivno surađujemo s udrugama zato što nam je cilj da projekt postane - održiv: jedne godine vas financira Holcim - sljedeće godine projekt se financira sam ili ga zbog kvalitete preuzima javni sektor zato što daje trajnu vrijednost doprinosu lokalne zajednice.

Koji su problemi s kojima se susreće jedna tvrtka koja u velikoj mjeri prakticira društveno odogovorno poslovanje?

Jedan od većih problema s kojima se susrećemo u tim filantropskim nastojanjima je nemogućnost određivanja prioriteta koji će donijeti najveću korist zajednici. Mi sami to ne možemo napraviti s onom precinosti s kojom to mogu udruge. Razlog tome je nedostatak vremena da odredimo stvarne uzroke problema koji leže iza onih, nazovimo ih tako, simptoma koji se manifestiraju u zajednici. Ostali problemi su nasljeđem uvjetovano surađivanje. Primjer toga je postojanje lokalnog nogometnog kluba, koji je kroz prošlost sponzorski podržavan i očekuje da se prema njemu i dalje tako odnosi. Zatim, nedostatak kvalitetnih partnera, relativno nerazvijeno civilno društvo u malim zajednicama i još uvijek prevelika ovisnost udruga o pojedincu koji ih vodi. Pitanje je koliko bi udruga preživjelo kad bi taj pojedinac izašao iz njih ili kad bi se počeo manje davati.

Gospodarstvo je subjekt u društvu kojeg kad promatramo u odnosu na ostale sektore onaj koji se najbrže prilagodi održivom razvoju. Zašto - pa jednostavno zato što drugačije neće preživjeti. Međutim, postoje prijetnje. Jedna od većih je i nepridržavanje propisa - siva ekonomija. Tvrka koja želi biti odgovorna i odvajati nešto za zajednicu, čuvati okoliš, jednostavno se na tržištu teško može boriti s onima koji su nekorektni, koji ne poštuju propise, koji plaćaju na crno, ne plaćaju doprinose itd...

U odonosu na ukupan prihod milijun i sto tisuća kuna izdvojenih na sponorski program i nije tako velik iznos?

Milijun i sto tisuća kuna u odnosu na ukupan prihod je relativno mali novac, ali su zato porezi i doprinosi (24,4 milijuna kuna) i porez na dobit (14,2 milijuna kuna) koji smo dali daleko i višestruko veći od onoga što mi možemo dati za sponzorski program. A i dio toga bi na neki način trebao - preko državnog aparata - biti namijenjen riješavanju problema u zajednici.

Ako mi nemamo povratnu informaciju o tome koliko će brže neki prosječan građanin doći na red u bolnicu zato što je neki gospodarski subjekt kupio aparat mi nismo voljni ulagati u sustav koji ne funkcionira, jer samo to ulaganje znači da mi zapravo podupiremo sustav koji ne valja. I to je ono što mi stalno pokušavamo nametnuti kroz ovaj naš sponzorski sustav. Mi smo voljni surađivati s udrugama, na način da udruge budu taj korektiv, da budu jak civilni sektor koji djeluje na Vladu da to mijenja, da ne dođe do situacije da se socijalne potrebe nisu u stanju zadovoljiti.

Hits: 4484
Komentari (0)Add Comment

Napišite komentar
quote
bold
italicize
underline
strike
url
image
quote
quote
smaller | bigger

security code
Upišite prikazane znakove


busy
 
« Prethodna   Sljedeća »
Ured za udruge Vlade RH Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva Udruga Linux korisnika Osijek Hrvatski energetski web portal Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj Portal civilnoga društva Zajednica za društveno odgovorno poslovanje Socijalna uključenost Nacionalna mreža za DOP Vaš link ovdje Vaš link ovdje Vaš link ovdje Vaš link ovdje Vaš link ovdje Your ad here Your ad here Your ad here

Forum socijalnog poduzetništva IPA Razvoj ljudskih potencijalaThis project is funded by the European Union