Pomakonline - Magazin za društveni razvitak

Wednesday
Jan 17th
  • Prijava
  • Registracija
    Registracija
    Polja označena asteriskom (*) su obavezna.
    Ime: *
    Korisničko ime: *
    E-mail: *
    Šifra: *
    Potvrda Šifre: *
  • Traži
Veličina teksta
  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size
Naslovnica arrow Radionica arrow Projekti arrow Udruga Attack izborila prvi zagrebački legalni skvot
Udruga Attack izborila prvi zagrebački legalni skvot
Željka Mandić   
Četvrtak, 19 Oľujak 2009

Grafit u skvotuZagreb je dobio svoj prvi legalni skvot. Dobro, zaslužni su za to sigurno skori lokalni izbori i prikupljanje baš svakoga glasa, ali dobro je da je takvo ozračje iskoristila udruga "Attack". I tako, jedan plus jedan – naša metropola ima sada i službeni, legalni skvot. I ovdje ćemo malo zastati, jer možda ima onih čitatelja koji ne znaju što je to skvot i skvotiranje.

Radi se o stilu stanovanja, najčešće je riječ o mladoj populaciji. Za uobičajene načine življenja, poput podstanarstva, traženja mjesta u studentskim domovima ili možda kod prijatelja i rodbine, vani već dulje vrijeme postoji i još jedan – skvotiranje. Ako ste nešto alternativnijih pogleda na svijet ili se opisujete kao "boem", možda je baš to za vas. Izvorno, skvotiranje je zaposijedanje nekog prostora koji je bez vlasnika, najčešće su to prazni i zapušteni prostori s neriješenom imovinskom situacijom. Oni koji taj prostor zauzmu, zovu se skvoteri. Sama riječ, skvot, dolazi od engleskog glagola to squat, što pak znači naseliti se bez dozvole. Ideja potječe iz sjeverne Europe osamdesetih godina. Ljudi koji odluče živjeti na taj način pristupaju vrsti kolektivnog života i stvaraju organiziranu zajednicu. Osim tih, prvenstveno praktičnih životnih razloga, postoji i skvotiranje iz političkih razloga, kao dokaz svojih političkih stavova. Time se želi napasti privatno vlasništvo, službenu politiku, sistem cijena i tržišta, a najviše programiranost i konformizam ljudi. Dok jedni teže stvaranju doma, sanjaju o svojoj ''kućici u cvijeću'', drugi te ideale odbacuju...

Zagrebački skvot – prostor bivše tvornice Medika

Udruga "Attack" iz Zagreba, nakon više godina, reći će – "administrativne borbe", uspjela se izboriti da u prostoru bivše tvornice "Medike" u Zagrebu, u Jukićevoj ulici, nastane prvi skvot. Riječ je o prostoru kojim su se i dosada, zapravo,  bespravno koristile  alternativne skupine za svoje programe, ali i za svakodnevni život.
Održavali su se tu koncerti, razni događaji – neki će reći kulturni, neki će pronaći argumente za suprotnu kvalifikaciju, ali tu se i stanovalo. Ilegalno. Od neki dan, to su sve "legalni spavači". Nedavno su "Attakovci" dobili dozvolu Grada Zagreba za korištenje toga prostora, radi se o pozamašnim i zapuštenim "kvadratima", a to će plaćati 3.700 kuna mjesečno.

No, sudbina skvota ipak je upitna i zasigurno to nije stalna adresa. U planu je, naime, rušenje toga objekta u središtu grada i izgradnja kongresnoga centra. Gradski oci obećavaju da će za "Attack" naći odgovarajući prostor. Istina ili predizborno obećanje, vidjet ćemo. "Attackovci" kažu da će se truditi da bude ovo prvo. Sanjica Burlović, dugogodišnja članica ove Udruge, kaže kako su već dogovorili niz nastupa i festivala i vjeruje da će se svi održati čime će dokazati da su članovi ove udruge ozbiljni u svojim projektnim  zamislima. Možda se oni nekom čine manje važnima, no članovi ove Udruge vjeruju kako time doprinose urbanoj kulturi te da je nužno da Zagreb, koji se naziva metropolom, ima legalni skvot i mjesto gdje prirodno pulsira alternativna urbana kultura.

A ona pulsira već godinama, iako nije bila pod okriljem gradskih propisa. Ivan Ilijaš, jedan od odgovornih u skvotu Medika, podsjeća nas na cijelu kronologiju priče o ovom objektu. A ona , kaže Ilijaš,  počinje upadom skvotera u napuštene zgrade u jesen 2007. godine. "Imali smo veliki party na tri floora, koji je policija prekinula. No, mi smo ovdje ostali i obavijestili Grad neslužbenu obavijest da smo zauzeli tvornicu. Ostali smo tu oko godinu dana, do 24. studenog 2008., kada su nas deložirali. Pozvali smo onda sve medije, te Bandića i Ljuštinu, da uopće vide što mi radimo. I došli su... Prostor ne možemo adaptirati. U godinu i pol, koliko smo ovdje, iznijeli smo sigurno dvije tone smeća i sredili pomalo cijeli prostor o vlastitom trošku. No sada, prema ugovoru i kada smo se upetljali u birokraciju, ispada kako ne smijemo ništa renovirati i graditi, a tvornica je derutna. Ne daju nam ni parkirati vozila, spominje se i ostavljanje osobne pri ulasku, što nema smisla, jer mi radimo programe i za petsto ljudi", priča Ivan Ilijaš. No, reći će mnogi - i zaboravalja da se ipak radi o nelegalnom ulasku u prostor. Što je, reći će drugi, i bit skvotiranja... I tako ova polemika nema kraja već samo novih sudara ali je zasigurno dio nečega što se zove velikim gradom i ono što se može susresti u velikim inozemnim gradovima.

Što kažu zakoni?

Zakon o skvotiranju  različit u svakoj zemlji; u Nizozemskoj je skvotiranje legalno ako je prostor napušten više od godinu dana. U Škotskoj je to krivično djelo, a u velikom broju zemalja prekršaj koji se riješava građanskom parnicom. Najteže je tretirano u Texasu gdje čovjek može biti ubijen prilikom upadanja na nečiji posjed. Hrvatska si uzima za pravo da skvotere iz objekta može izbaciti u bilo kojem trenutku, ali se njihov čin ne smatra zločinom.

U Zagrebu je, donedavno, postojao skvot poznat pod imenom Vila Kiseljak, na Knežiji.  To je stara napuštena kuća koju je skvoterima prepustio njezin vlasnik. Vila Kiseljak je skvotirana 2002. godine i smatra se potpuno uspjelim pokušajem skvotiranja u Zagrebu. Iako je u tu ideju svoje prste htjela umiješati policija i par je puta iseljavala stanovnike, oni su se uporno vraćali, pa je i policija odustala. Naravno, tamo su se održavali i punk koncerti, a prostor se smatrao važnim za alternativni omladinski život te za radikalnu aktivističku scenu.

No kako je to zapravo počelo? Kaže se da je zaposjedanje staro koliko i posjedovanje, ali baš skvotiranje se javilo sredinom prošlog stoljeća, više ili manje organizirano. U svakom slučaju, pojavom praznih prostora. Ako se o skvotanju malo zna, skvoteri nude objašnjenje kako njima u  medijima nije dodijeljeno mnogo prostora pa su oni stvorili svoje medije: grafite, fanzine, časopise, novine, pa čak i izdavačke kuće!. Taj pokret u svijetu je dosta razvijen, najviše u Zapadnoj Europi i Južnoj Americi. Što se Europe tiče, postoji nekoliko tisuća skvotova, a najbrojniji su u Barceloni, Amsterdamu, Berlinu, Milanu i Londonu. Južna Amerika, točnije Sao Paolo može se pohvaliti i najvećom skvotiranom zgradom na svijetu – Prestes Maia.

U Hrvatskoj, najveći i najdugovječniji skvot je bivša vojarna Karlo Rojc  u Puli.Površine je oko 20.000 kvadratnih metara, a 1991. polako je naseljavaju skupinebendova, aktivista, umjetnika... Danas je Rojc multikulturni društveni centar kojim autonomno upravljaju njegovi korisnici i u kome se nalazi 70 udruženja od kojih je većina aktivna.

Skvoteri s kojima smo pričali kažu kako Zagreb ima "potencijala" za skvotiranje.  To su zgrade kao Kuglana, Taxi Remont i Tvornica Jedinstvo. Taxi Remont je kompleks napuštenih hala u Ulici Božidara Adžije,  a jedni od prvih stanovanja zabilježeni su 1998. godine.  Kuglana, koja se nalazila iza autobusnog kolodvora u Strojarskoj (i nekad je stvarno bila kuglana), skvotirana je 1994. prvenstveno radi pokušaja stvaranja prostora za alternativnu kulturu. Prostor je imao problema s policijom i nedugo nakon toga je srušen. Dio ekipe koje se potrudila oko Kuglane nastavila je s djelovanjem i nakon rušenja, tako da su ''kuglaši'' imali veliki utjecaj u stvaranju Udruženja za razvoj kulture i Attacka. Pridobili su Tvornicu Jedinstvo (sadašnja lokacija Močvare) i na neki način izvoljevali pobjedu što se tiče promicanja alternativne kulture mladima... Tako kronologiju i potencijale "skvotiranja" vide zagrebački skvoteri.

Što kaže znanost?

Sociolog Benjamin Perasović, koji se bavi subkulturama, kaže kako su osamdesete bile zaltno doba skvotiranja. I sam ima iskustva u tome i bio je, tj. boravio u skvotovima u zemljama zapadne Europe. Smatra to dijelom urbanog okruženja i isto tako drži da presija prema skvoterima nije pohvalna. "Mladi nisu uniformni niti ih ne treba siliti da budu uniformni, ko što ih je ideologija u socijalizmu silila, nego da mogu postojati takvi nekakvi otoci nezavisne i nekomercijalne kulture", smatra Perasović.

Direktorica Instituta za demokraciju Andreja Feldman suglasna je s Perasovićem te smatra kako treba senzibilizirati javnost za takva stremljenja mladih. "Dakle, jako puno se treba raditi na osvještavanju o tome kako je potrebno mijenjati obrasce ponašanja, koji su u našem slučaju, sasvim sigurno, još vrlo konzervativni", drži Feldman. A skvot ostaje i dalje temom koja budi interes, znatiželju onih kojima je takav način života potpuno stran, tema je socioloških istraživanja, način urbanog života i evo, odnedavno, i legalna pojava u Zagrebu.

Hits: 6109
Komentari (0)Add Comment

Napišite komentar
quote
bold
italicize
underline
strike
url
image
quote
quote
smaller | bigger

security code
Upišite prikazane znakove


busy
 
« Prethodna   Sljedeća »

Komentari

Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Moje ime je Valeria Marco, pre 6 meseci, moj poslovni k...
Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Moje ime je Valeria Marco, pre 6 meseci, moj poslovni k...
Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Ja sam Ryan Jeremy po imenu. Živim u Sjedinjenim Ameri...
Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Moje ime je Valeria Marco, pre 6 meseci, moj poslovni k...
Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Trebate li zajmove s niskom kamatnom stopom? Jeste li o...
Decentralizacija je ključ razvoja ruralnog po...
Ja sam Alexander Alexis, privatni zajmodavac i korporat...
Otvoren drugi natječaj razvojnog programa ''P...
Ponuda zajma !!! Mi smo zajam usluga Stephen Williams ...
Virtualni ženski poduzetnički centar s herceg...
Ponuda zajma !!! Mi smo zajam usluga Stephen Williams ...
Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Ponuda zajma !!! Mi smo zajam usluga Stephen Williams ...
Zakon u Hrvatskoj zakida i diskriminira domać...
kupila sam od Vas čaj i izuzetno mi se šećer srušio...

Forum socijalnog poduzetništva IPA Razvoj ljudskih potencijalaThis project is funded by the European Union