Pomakonline - Magazin za društveni razvitak

Tuesday
Jan 16th
  • Prijava
  • Registracija
    Registracija
    Polja označena asteriskom (*) su obavezna.
    Ime: *
    Korisničko ime: *
    E-mail: *
    Šifra: *
    Potvrda Šifre: *
  • Traži
Veličina teksta
  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size
Naslovnica arrow Radionica arrow Europski socijalni fond kao nastavak programa IPA
Europski socijalni fond kao nastavak programa IPA
Tea Plenar   
Petak, 26 Srpanj 2013
Image
Ilustracija

U Financijskog perspektivi Europske unije za razdoblje od 2007. do 2013. godine strukturnim fondovima se smatraju samo Fond za regionalni razvoj i Europski socijalni fond koji je posebno zanimljiv društvenim poduzetnicima i organizacijama koje pružaju podršku civilnom društvu. Naime, cilj Europskog socijalnog fonda je smanjenje razlike u životnom standardu u državama članicama EU, promicanje visoke razine zaposlenosti, uključivanje marginaliziranih skupina ljudi u društvo, ravnopravnost spolova, održivi razvoj, te ekonomska i socijalna kohezija.

Isto tako, ključan element Strategije EU 2020 je usmjeren na poboljšavanje života građana EU kroz omogućavanje stjecanja i razvoja novih vještina te time i povećanja izgleda za zapošljavanje. Kako bi se postigli ovi ciljevi u razdoblju od 2007. do 2013. godine raspoređeno je otprilike 75 milijardi Eura među zemljama članicama i regijama.

Razlika između IPA-e i fondova EU

HRVATSKA I EU FONDOVI: KRATKA POVIJEST SURADNJE
Nakon što je 18. lipnja 2004. godine stekla status zemlje kandidatkinje za punopravno članstvo u Europskoj uniji Hrvatskoj su postali dostupni pretpristupni programi prve generacije: PHARE (pomoć za ekonomsku obnovu), ISPA (financiranje infrastrukturnih projekata u području prometa i zaštite okoliša) i SAPARD (pomoć za poljoprivredu i ruralni razvoj), te instrument za pretpristupnu pomoć IPA za razdoblje od 2007. do 2013. godine koji je zamijenio sve dotadašnje programe. Jedan od osnovnih ciljeva programa IPA bila je pomoć zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama u što boljoj pripremi za korištenje Strukturnih fondova EU.

IPA se sastojala od ukupno pet komponenti. Primjerice, četvrta komponenta potiče razvoj ljudskih potencijala, zapošljavanje i jačanje socijalne inkluzije te se upravo preko njega Hrvatska pripremala za Europski socijalni fond (ESF). Europski socijalni fond, kao jedan od instrumenata kohezijske politike i dio strategije Europa 2020, ima nekoliko važnih ciljeva koji se nastavljaju na Program IPA: zapošljavanje, inovacije, klimatske promjene, obrazovanje i borba protiv siromaštva.

Strukturni fondovi EU u načelu financiraju projekte slične onima koje je financirala IPA ali uz znatno više sredstava koja su dostupna svakoj zemlji nakon postizanja punopravnog članstva u Europskoj uniji. Za uspješno korištenje strukturnih fondova potrebni su razvijeni kapaciteti krajnjih korisnika i svih onih koji u nekoj od faza sudjeluju u provedbi projekta. Jedna od najvećih razlika IPA-e i struktrunih fondova je udio predfinanciranja projekata koji je u programu IPA iznosio 80 posto ukupnog proračuna, dok će od 2014. godine iznositi do 30 posto.

Stopa sufinanciranja projekata kretat će se između 40 i 85 posto ukupne vrijednosti pojedinog projekta, a prednost ovog instrumenta je širok krug potencijalnih korisnika koji je gotovo neograničen pa sredstva mogu koristiti organizacije iz javnog, poslovnog i civilnog sektora kako u natječajima za bespovratna sredstva, tako i u javnim nabavama. Vrijeme trajanja projekta ostalo je nepromijenjeno i kreće se u periodu od 12 do 36 mjeseci.

Nakon članstva

Važno je napomenuti kako će se tijek javne nabave provoditi prema Zakonima koji vrijede u Republici Hrvatskoj, a ne prema PRAG-u (Praktični vodič kroz precedure ugovaranja pomoći EU trećim zemljama) kako je to bilo do sad. Također, jedna od većih razlika je što su u Programu IPA-e projekte pripremale nadležne državne institucije, dok kod strukturnih fondova zemlje članice pripremaju sedmogodišnje operativne programe koje mora odobriti Europska komisija.
Isto tako, da bi mogla i dalje koristiti sredstva iz fondova EU Hrvatska, kao i svaka zemlja koja postane članicom EU, mora plaćati godišnju članarinu. Ona za Hrvatsku, za prvih šest mjeseci članstva, iznosi 267,8 milijuna eura te ćemo u tom razdoblju na raspolaganju iz fondova imati 687,5 milijuna eura. Članarina se uplaćuje u zajednički proračun EU iz kojeg se financiraju projekti i iznosi 0,5 posto BDP-a, 1 posto PDV-a, carine, trošarina i sličnog.

Imali smo mnogo vremena za prilagodbu pravilima koje je postavila Europska unija i učenje kako uspješno prijaviti i provesti projekt. Mogućnosti financiranja iz fondova su nam sada povećane te je potrebno uložiti još više vremena i truda kako bi se predstavili pametni projekti koji će svima donijeti boljitak i svjetliju budućnost. Ukoliko to ne učinimo članstvo u Europskoj uniji bi nam mogao postati samo trošak.

Hits: 1927
Komentari (0)Add Comment

Napišite komentar
quote
bold
italicize
underline
strike
url
image
quote
quote
smaller | bigger

security code
Upišite prikazane znakove


busy
 
« Prethodna   Sljedeća »
Ured za udruge Vlade RH Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva Udruga Linux korisnika Osijek Hrvatski energetski web portal Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj Portal civilnoga društva Zajednica za društveno odgovorno poslovanje Socijalna uključenost Nacionalna mreža za DOP Vaš link ovdje Vaš link ovdje Vaš link ovdje Vaš link ovdje Vaš link ovdje Your ad here Your ad here Your ad here

Forum socijalnog poduzetništva IPA Razvoj ljudskih potencijalaThis project is funded by the European Union