Pomakonline - Magazin za društveni razvitak

Tuesday
Jan 16th
  • Prijava
  • Registracija
    Registracija
    Polja označena asteriskom (*) su obavezna.
    Ime: *
    Korisničko ime: *
    E-mail: *
    Šifra: *
    Potvrda Šifre: *
  • Traži
Veličina teksta
  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size
Naslovnica arrow Projekt Pomak arrow Društvena odgovornost arrow Odzvoni li pčelama, možda odzvoni i nama
Odzvoni li pčelama, možda odzvoni i nama
Tea Plenar   
Ponedjeljak, 13 Listopad 2014
Image
Ilustracija

Dok jedemo voće, povrće i med rijetko pomislimo na malene vrijedne kukce zahvaljujući kojima se sladimo tim proizvodima prirode. Procijenjuje se da čak jedna trećina hrane koju konzumiramo ovisi upravo o oprašivanju kojeg obavljaju te vrijedne životinjice. U Europi, primjerice, čak četiri tisuće različitih vrsta povrća ne bi razvilo plod kada bi izostao proces oprašivanja.

Zbog te se činjenice sve više upozorava i govori o zaštiti kukaca oprašivača, dok je internet prepun peticija kojima se pokušava zabraniti upotreba pesticida koji ubijaju ova vrijedna, i za prirodu izuzetno važna, stvorenja.

Pčele, kao i drugi kukci oprašivači poput leptira i bumbara, sve su ugroženiji zbog smanjenja bioraznolikosti i sve agresivnije upotrebe pesticida i insekticida. Krajem 90-ih godina prošlog stoljeća pčelari diljem svijeta su primjetili nagli nestanak pčela, te smanjenje populacije pčelinjih kolonija u košnicama. U Europi je od 1985. godine zabilježeno smanjenje pčelinjih jedinki za 25 posto, u Sjedinjenim Američkim Državama je od 2006. zabilježeno smanjenje od 40 posto, dok je u Velikoj Britaniji od 2010. godine zabilježen gubitak čak 45 posto pčelinjih jedinki. 

Pesticidi su krivci
 
Kukci oprašivači su posebno osjetljivi na pesticide i s razlogom se tvrdi da je on glavni krivac za naglo smanjenje pčelinje populacije. Osim toga, te kukce ugrožava i smanjenje bioraznolikosti koju je zamijenila sadnja iste vrste biljke na velikim prostorima, paraziti i klimatske promjene kojih smo sve više i sami svjesni. Tijekom proteklih 20 godina krenulo se s upotrebom neonikotinoida, vrste pesticida koji prodire u cijelu biljku, trujući njezin korijen, stabljiku, listove i plod, pa čak i pelud i nektar kojim se hrane kukci oprašivači. Neonikotinoidi su, osim u poljoprivredi, dostupni i za privatnu upotrebu, pa tako ovaj otrov prijeti čak i onim kukcima koji dolaze na cvjetove koje ste posadili u svom dvorištu ili u vrtu iza kuće.
 
Ono što je prošle godine posebno razljutilo pčelare u Americi je registracija i dozvola za korištenje još jednog pesticida koji je izrazito poguban za pčele. Riječ je o sulfoxafloru čiju je upotrebu dozvolila EPA - U.S. Environmental Protection Agency (američka Agencija za zaštitu okoliša) iako je dokazano da je izuzetno štetan za pčele. Pčelari su u srpnju 2014. godine podigli tužbu protiv EPA-e, a agencija je, kao svojevrsan odgovor na bunt pčelara, ubrzo registrirala još jedan pesticid. Cyantraniliprole je posebno opasan jer napada pčelinji živčani sustav izazivajući paralizu i smrt. 
 
Prvi europski koraci
  
Za razliku od ostatka svijeta, europske zemlje su 25. svibnja 2013. godine zabranile upotrebu tri vrste nikotinoida, i to tiametoksama, klotianidina i imidakloprida. Zabrana je u Europskoj komisija izglasana nakon što je preko milijun i pol ljudi diljem svijeta potpisalo peticiju organizacije Avaaz. Iako je mjera zabrane privremena i trajati će svega dvije godine, te se odnosi samo na zabranu upotrebe ovog pesticida na usjevima koji su privlačni pčelama, ovime su učinjeni prvi koraci u njihovoj zaštiti. 
Image
Ilustracija
Također, krajem kolovoza 2014. godine u Sloveniji je održana Ministarska konferencija o zaštiti pčela medarica u Europi na kojoj je sudjelovao i hrvatski ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina. Ondje je pokrenuta inicijativa za zaštitu europskih pčela medarica, te je posebno istaknuta važnost dodatnog informiranja i educiranja građana o važnosti zaštite ovih kukaca i vrijednosti njihovih proizvoda –meda, propolisa i matične mliječi.
 
No, nažalost, dok se jedni bore da spase pčele jer im je stalo do zaštite životinja, drugi već smišljaju načine kako će ih zamijeniti. Već neko vrijeme postoje roboti oprašivači koji će osim oprašivanja biljaka moći prikupljati podatke o klimi ili prometu, te se koristiti u vojne svrhe. Što god mi mislili o tome, budućnost pčela je neizvjesna i potrebno je još mnogo truda i akcija diljem svijeta kako bi se spasila preostala pčelinja populacija.
 
Ako ništa drugo, možemo prestati sa upotrebom pesticida u svojim vrtovima i dvorištima kako bi bar dio biljaka bio siguran za pčele, leptire i bumbare. Ili jednostavno možemo potpisati jednu od peticija dostupnih OVDJE.

Hits: 1243
Komentari (0)Add Comment

Napišite komentar
quote
bold
italicize
underline
strike
url
image
quote
quote
smaller | bigger

security code
Upišite prikazane znakove


busy
 
« Prethodna   Sljedeća »

Forum socijalnog poduzetništva IPA Razvoj ljudskih potencijalaThis project is funded by the European Union