Pomakonline - Magazin za društveni razvitak

Tuesday
Jan 16th
  • Prijava
  • Registracija
    Registracija
    Polja označena asteriskom (*) su obavezna.
    Ime: *
    Korisničko ime: *
    E-mail: *
    Šifra: *
    Potvrda Šifre: *
  • Traži
Veličina teksta
  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size
Naslovnica arrow Projekt Pomak arrow Društvena odgovornost arrow Participativno djelovanje nije jednostavno, ali je alat za promjene
Participativno djelovanje nije jednostavno, ali je alat za promjene
Tea Plenar   
Četvrtak, 19 Oľujak 2015
Image
Jeras i Sorrosal na konferenciji

Prvi, od ukupno tri dana druge po redu konferencije o dobroj ekonomiji, obilježila su duga i zanimljiva izlaganja stranih i domaćih stručnih gostiju koji su sa sudionicima konferencije podijelili svoja iskustva i razmišljanja, te im usput odgovorili i na neka pitanja. Kako je u svom izlaganju istaknuo Goran Jeras, upravitelj Zadruge za etično financiranje, prostor Hrvatske obrtničke komore bio je idealno mjesto za održavanje Druge konferencije o dobroj ekonomiji koja je započela u četvrtak, 19. ožujka i trajati će do subote, 21. ožujka 2015. godine.

Zadnjeg dana konferencije s početkom u 10 sati u prolazu obrtničke komore u Ilici 49 u Zagrebu održati će se i Sajam dobre ekonomije na kojem će svoje proizvode izložiti i prodavati brojni hrvatski proizvođači.

Društvena ekonomija u Europskoj uniji bila je prva tema konferencije o kojoj su raspravljali Jan Olsson, supredsjednik Europske mreže gradova i regija za društvenu ekonomiju (REVES), Carlos de Freitas, voditelj programa Globalnog fonda za razvoj gradova (FMDV) i Mirka Jozić, pročelnica zagrebačkog gradskog ureda za gospodarstvo, rad i poduzetništvo, uz moderatoricu Sonju Vuković iz Udruge za kreativni razvoj SLAP i CEDRAe Osijek.

Za mene je društvena ekonomija dobra ekonomija, ona je važna za održivost Europe i mora surađivati s vlasti, te se mora stvoriti pozitivno okruženje za njezin razvoj, naglasio je Jan Olsson te dodao kako se moramo udružiti i kada se ne slažemo u potpunosti jer socijalna ekonomija ima dobre mehanizme za riješavanje problema koji su se pokazali učinkovitima čak i u vrijeme financijske krize.
 
Ništa bez suradnje s lokalnom vlasti 
 
Kako je rekao Carlos de Freitas, nema magije u društvenoj ekonomiji. Treba mobilizirati ljude, treba vremena, treba puno raditi i udruživati se, ističe, te dodaje kako lokalna vlast treba razmišljati o svim karikama lanca u društvenoj ekonomiji te biti svjesna da će se lanac osnažiti uz pomoć financijskih alata. Lokalna vlast je iznimno važna i s njom treba surađivati jer stoji između civilnog društva i Vlade, naglašava de Freitas.
 
Druga tema prvog dana konferencije bilo je participativno budžetiranje kojim se kroz projekt bavi udruga Zelena Istra. Ideja je nastala prije otprilike dvije godine i cilj je da se građanima Karlovca, Malog Lošinja i Pule omogući donošenje odluka o prioritetima i planovima potrošnje proračuna nakon što izglasane ideje odu na očitovanje gradskim vlastima, objašnjava Goran Matić te dodaje kako je riječ o proračunu od 345 milijuna kuna u Puli, 82 milijuna kuna u Malom Lošinju, te 259 milijuna kuna u Karlovcu. 
 
Giovanni Alegretti, supredsjednik neovisnog tijela za participaciju u talijanskoj regiji Toskani na konferenciji je naglasio činjenicu da ljudi međusobno ne razgovaraju, a zajednički zahtjev je izuzetno važan kod donošenja odluka i potizanja cilja. Problem je što ljudi sami sebe često cenzuriraju iz kulturoloških razloga, pa tako djeca ne izražavaju svoje mišljenje pred starijima od sebe, dok žene pred muškarcima ustuknu jer su tako odgojene. Važno je da ljudi shvate da mogu sudjelovati u svemu i utjecati na sve, naglašava Alegretti.
 
O iskustvu participativnog budžetiranja u portuglaskom gradu Cascaisu govorila je Isabel Xavier Canning, voditeljica ureda za participaciju građana. Participativno djelovanje nije jednostavno, ali je alat za promjene, naglašava, te dodaje kako se u Portugalu o ovome počelo razmišljati prije nekoliko godina, a da danas imaju 60 participativnih budžeta. Svaka ideja je dobrodošla, uz uvjet da ne prelazi svotu od 300 tisuća eura, da provedba traje između 24 i 36 mjeseci i da se dobro obrazloži. Ako se ideja prihvati onda ide na glasanje, za sad putem mobitela ali nadamo se da ćemo naći neki bolji način, rekla je Canning.
 
Banka ''teška'' 28 milijardi eura 
 
Nakon pauze uz vegetarijanski ručak govorilo se o etičnom financiranju uz gosta Daniela Sorrosala iz Federacije europskih etičnih i alternativnih banaka (FEBEA) i Gorana Jerasa iz Etične banke u Hrvatskoj koja je i sama članica FEBEA-e. 
 
Etično finaniciranje proizlazi iz prakse, o tome nema napisanih knjiga, niti se uči na ekonomskom fakultetu, rekao je u uvodu Sorrosala koji dolazi iz mreže etičnih banaka koja je ''teška'' 28 milijardi eura i ima 25 članica u 13 europskih zemalja. Etičnoj banci ljudi povjeravaju svoj novac i žele da se on ulaže u zajednicu, a banka za uzvrat, za razliku od komercijalnih banaka koje samo ganjaju profit, informira svoje članove o svim aktivnostima i s oprezom i odgovornošću ulaže njihov novac. 
 
Etične banke financiraju stvaranje novih radnih mjesta, društveno poduzetništvo, održivi razvoj, pravednu trgovinu, solidarnu razmjenu i druge oblike dobre ekonomije, te je s tim ciljem u Hrvatskoj pokrenuta Zadruga za etično financiranje koja je osnovala Ebanku. Hrvatska narodna banka je lakše ''progutala'' ideju o osnivanju etične banke kada je čula za članstvo u FEBEA-i pa se očekuje da bi Ebanka s poslovanjem mogla početi u drugoj polovici ove godine.
 
Drugi dan konferencije je zakazan za petak, 20. ožujka 2015. godine s početkom u 10 sati. Svaka pohvala organizatorima, ZMAG-u i Zadruzi za dobru ekonomiju, na sjajnom prvom danu. 
Hits: 2223
Komentari (0)Add Comment

Napišite komentar
quote
bold
italicize
underline
strike
url
image
quote
quote
smaller | bigger

security code
Upišite prikazane znakove


busy
 
« Prethodna   Sljedeća »

Forum socijalnog poduzetništva IPA Razvoj ljudskih potencijalaThis project is funded by the European Union