Pomakonline - Magazin za društveni razvitak

Tuesday
Jan 16th
  • Prijava
  • Registracija
    Registracija
    Polja označena asteriskom (*) su obavezna.
    Ime: *
    Korisničko ime: *
    E-mail: *
    Šifra: *
    Potvrda Šifre: *
  • Traži
Veličina teksta
  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size
Naslovnica arrow Radionica arrow Projekti arrow Udruga Slama oživljava baranjska polja
Udruga Slama oživljava baranjska polja
Narcisa Bošnjak   
Ponedjeljak, 08 Rujan 2008

Piramida od slame u srcu BaranjePod motom poticanja umjetničke svijesti u društvu u ljeto je 2007. godine utemeljena Udruga za poticanje umjetničke svijesti u društvu – SLAMA. Tada je imala jedan cilj - istoimenu kiparsku koloniju organizacijski podići stepenicu više. Prva je SLAMA, prisjeća se danas pomalo u šali umjetnički voditelj Kolonije, Nikola Faller, inače magistar kiparstva, organizirana spontano, gotovo „zbrda zdola“. Kako bi sve bilo profesionalnije, sljedeći je korak bio oformiti udrugu koja bi se prvenstveno bavila umjetnošću i samom Kolonijom. Za taj se neophodan korak odlučila nekolicina entuzijasta koji su Koloniju SLAMA osmislili i oživjeli. Nakon ovoga kolovoza održane i treće Kolonije, sljedeći je korak Udruge, a ujedno i vizija vrlo jednostavna – nastaviti započetu priču sa skulpturama od slame i instalacijama u prirodi, tzv. land art u srcu Baranje.

Sjedište u kući od slame

No, ta vizija nije i jedina, ističe Faller, koji želi rad udruge usmjeriti i prema primijenjenoj umjetnosti, primjerice izradi suvenira (u suradnji s Turističkom zajednicom), kao i graditeljstvu jer slama, prema njegovim riječima, izvrsno može nadomjestiti neke ekološki manje prihvatljive materijale i boje koji se koriste u izgradnji, poput stiropora. Ekološka, tzv. drava kućica od slame već je zaživjela u Istri i blizini Zagreba stoga je želja Nikolle Fallera da i u Slavoniji ili Baranji izgradi jednu posve prirodna. U Lugu već raščišćavaju teren na kojem će graditi upravo jednu takvu kuću od slame, u kojoj bi bilo središte Udruge (koje se trenutačno nalazi na Fallerovim dvorima), ali i atelje te prostor za održavanje radionica. Ražena je slama najbolja za tu svrhu, napominje Nikola Faller pa će nakon rušenja ruševne kućice na spomenutom prostoru zasaditi raž koja će im dogodine u ljeto poslužiti za gradnju ove samoodržive kuće, nada se Faller.

Suradnja kao temelj za budućnost

Slamnata kucaIako su počeli tek prije tri godine, polako se otvaraju nove mogućnosti, ideje, suradnje. Osim s Turističkom zajednicom, suradnju bi, uvjeren je Faller, mogli ostvariti i s osječkom Galerijom likovnih umjetnosti, koja se ponudila «udomiti» neke od velikih skulptura nastalih na Kolonijama, čiji je vijek trajanja vrlo kratak ukoliko potrebni uvjeti nisu osigurani. Šteta je ne iskoristiti na pravi način materijal koji je za ove prostore prirodan i ponuditi ga kao suvenir posjetiteljima koji u velikom broju dolaze u Kopački rit, ali i svakog kolovoza na Koloniju SLAMA. Od slame je moguće izrađivati i odjevne i uporabne predmete. No, sve je to lakše ostvariti kroz Udrugu, koja za sada ima samo članove volontere – kako one vrlo aktivne tako i one koji su im potpora i za sada su samo dio ekipe, no u budućnosti bi, smatra Faller, nekoliko članova trebalo stalno uposliti. Malo «kaskamo» s papirima, dodaje u šali magistar kiparstva, kojemu više leži umjetnost, a nešto manje administracija s kojom se svaki dan ipak susreće.

Uspjeh kolonija jamči financiranje

Nezaobilazan element u opstanku svake udruge je i financiranje. Iako još uvijek nisu našli trajno i čvrsto rješenje, Udruga SLAMA je u pozitivi, ističe Faller. Prvu je Koloniju u potpunosti privatno financirala obitelj Faller na svom obiteljskom gospodarstvu Fallerovi Dvori u Lugu, dok su im za drugu uskočili i prijatelji. Iako su relativno kasno krenuli u «borbu» za sredstva, svega mjesec-dva prije početka, treću su Koloniju uspjeli pokriti i zahvaljujući donacijama. Ove su godine iznosi bili skromni, no donatori su, među kojima i Osječko-baranjska županija, Općina Bilje, Grad Osijek i GLU Osijek dogodine obećali veća sredstva, dodaje Faller. Tomu je sigurno pridonio i sjajan uspjeh svih triju Kolonija, na kojima je iz godine u godinu sve veći broj sudionika umjetnika, a publika se gotovo udvostručuje. Suradnju Udruzi SLAMA nude i druge udruge kako bi ono što rade, a što je za sada jedinstveno, mogli uključiti i u neke nove, veće projekte. Na taj bi način, nada se Faller, mogli doći i do više novca, pa i onih iz europskih fondova, što bi za Udrugu značilo više projekata, a za Koloniju kvalitetnija razina organizacije.

KREATIVNE RADIONIE ZA ŠKOLARCE
Jedan od projekata su i kreativne radionice za sve uzraste na festivalima i u školama, a jednu je Nikola Faller već održao u osnovnoj školi u Dalju, no na tom neće stati. Pozivi za suradnju stižu i s mora, no novca za to za sada nemaju. «Mi iz Dalmacije dovozimo kamen, pa što mi njima ne bismo prodavali slamu», kroz smijeh ističe Nikola.

Slama, kao pomalo zaboravljeni materijal (koji je nekoć bio neizostavan u graditeljstvu pa i kućanstvu) ima izvrsna svojstva za oblikovanje. Na ideju da bi ju zgodno bilo oblikovati Nikola je dobio putujući doma sa studija kiparstva u Beogradu. Bale slame razbacane po baranjskim poljima već su same po sebi umjetnost, a Nikola je te «divne Lego kocke» u svojoj glavi posložio u neke nove, kreativne forme. Prirodni ostatak žita uz pomoć umjetnika živi jedan posve novi život, ispunjen novim sadržajem i značenjem. Ta su ga promišljanja dovela do jedinstvene i originalne ideje izrade monumentalnih kipova od slame koji se ne mogu vidjeti ni u kojem drugom dijelu Hrvatske, Europe ili svijeta.

Rođena je kolonija – jedinstvena u svijetu

Puko maštanje više ga nije zadovoljavalo pa je sljedeća stepenica bila – kiparska kolonija. Na prvoj Koloniji 2006. sudjelovalo je 7 umjetnika i 350 posjetitelja. Tada je, između ostaloga, nastala i monumentalna kapija kao svojevrstan prepoznatljivi znak manifestacije. Sljedeća je privukla 12 kipara iz Hrvatske, Rumunije, Srbije i Njemačke koji su tijekom tri dana u svoja djela utkali 2.500 bala zlatne slame, pred očima više od 1000 posjetitelja. Na treću se odazvalo 15-ak umjetnika i nekoliko tisuća posjetitelja koji su neposredno doživjeli čaroliju slame. Svaki sudionik donese i novu ideju i na poseban način obogati projekt, zadovoljan je Faller. Bilo je tu minijatura, pa čak i gitara, cipela, piramida… Organizacijski uvijek može bolje. Nekim tehničkim propustima na 3. Koloniji uzrok je neočekivano velik odaziv posjetitelja, napominje Faller. Umjetničkim je aspektom umjetnički voditelj vrlo zadovoljan, iako bi ga radovao još veći broj inozemnih umjetnika, do dvadesetak jer interes postoji i ljudi im se sami javljaju. Slično nešto rade umjetnici u Italiji i Njemačkoj, s kojima bi Udruga SLAMA htjela uspostaviti kontakt i surađivati, što će olakšati i web stranica koju još treba prevesti na engleski jezik, napominje Faller.

Otvorena vrata sjajnoj budućnosti projekta

 U vrlo skoroj budućnosti moraju riješiti i zbrinjavanje skulptura nastalih na koloniji kojima je vijek trajanja vrlo kratak, posebice ukoliko ostanu na otvorenom. Polja treba obraditi pa skulpture treba izmjestiti, svjesni su organizatori. Na žalost, tri su skulpture stradale - netko ih je tijekom noći porušio i zapalio. Stoga treba promptnije reagirati i skloniti ih, možda negdje u blizini grada ili Tvrđe. No, s obzirom da su «zapaljive», svjestan je Faller da bi najbolje rješenje bila nekakva travnata površina udaljena od stambenih i poslovnih prostora. Edukacijom bi se, uvjeren je Nikola, smanji rizik od uništavanja. «To ne znači da ne bi trebalo ništa raditi jer postoji šansa da to netko uništi. U pregovorima smo s GLU gdje bismo organizirali izložbu, a nakon toga neke bi skulpture ostale u dvorištu Galerije, a lijepo bi rješenje bio i neki park u kojem bi se mogla održati i radionica», kaže Faller, zadovoljan kako se sve razvija i odvija. O samoodrživosti Udruge još ne sanjaju, iako im je to u planu. Posljednju Koloniju završili su na «pozitivnoj nuli», kaže u šali Nikola Faller. Mišljenja je da bi dogodine za cijenu ulaznice posjetiteljima trebalo ponuditi više u svakom smislu. «S jedne mi se strane sviđa ideja da za umjetnost nešto treba i platiti jer kupnjom ulaznice podržavaju rad umjetnika i nas same. Svakako bi trebalo proširiti sadržaj manifestacije, tj. program, a možda bismo mogli posjetiteljima omogućiti i da tijekom dva dana posjećuju Koloniju», planira Faller. Za sada svi članovi volontiraju, no svjestan je Nikola da bi bilo lijepo i korektno kada bi nekima, koji ulažu mnogo ljubavi i svog vremena, mogli platiti. Njegova je želja - živjeti od SLAME. Ne strahuje da neće uspjeti, samo treba postaviti dobre temelje. Regija je velika i projekt se može proširiti i na Vojvodinu pa čak i Mađarsku, Srijem i Bosnu, posebice zaživi li ideja o gradnji ekološke kuće od slame. Samo to društvo treba prepoznati, zaključuje Nikola Faller koji volje, energije i ljubavi ima i ići će dalje čak i bez materijalne podrške drugih jer je uvjeren u ispravnost odluke i sjajnu budućnost projekta.

Hits: 4366
Komentari (0)Add Comment

Napišite komentar
quote
bold
italicize
underline
strike
url
image
quote
quote
smaller | bigger

security code
Upišite prikazane znakove


busy
 
« Prethodna   Sljedeća »

Forum socijalnog poduzetništva IPA Razvoj ljudskih potencijalaThis project is funded by the European Union