 SAD o razvoju civilnog društva u Hrvatskoj Govor američke državne tajnice Hillary Clinton o važnosti uloge organizacija civilnog društva i njihova razvoja diljem svijeta, prezentiran je nedavno i u Zagrebu, kao uvod u potonju raspravu o stanju civilnog društva u nas. U American Corneru, organizirala ga je ambasada SAD-a u RH, a tribine istoga sadržaja američke su ambasade upriličile u čak 50 zemalja.U fokusu ljudska prava, pogotovo ženskaRazlog se dao iščitati upravo iz govora Hillary Clinton koja je s ekrana poslala snažnu poruku o bitnoj ulozi civilnog društva u međunarodnim odnosima, posebno ukoliko je riječ o državama gdje je demokracija tek u izgradnji pa je i najavila pojačanu potporu SAD-a civilnom sektoru diljem svijeta. Prvenstveno kad su u pitanju organizacije koje se bave zaštitom ljudskih prava, s naglaskom na prava žena i njihovo osnaživanje, ali i organizacije koje promiču demokratski dijalog. U fokusu interesa im je i potpora projektima poljoprivrede, održivoga razvoja, religijskih sloboda, te medijacije s vladama. U govoru je podvučeno kako je neophodan dijalog vlada sa organizacijama civilnoga društva koje su kontrolori njihova rada, te da je njihova uloga od neizmjerne vrijednosti pogotovo u turbulentnim vremenima i događanjima poput onih u Egiptu, Tunisu, Libiji...
PROGRESIJA UDRUGA Poveći doprinos razvoju civilnog društva pripisuje se Internetu, pogotovo u državama koje koče njegov razvoj. Kako se moglo čuti, u Egiptu, primjerice, Vlada nije financijski podupirala udruge koje su za inozemne donacije morale tražiti odobrenje – Vlade. No, bez obzira na represivne faktore, civilni sektor progresivno raste o čemu govore i brojevi. Indija broji čak 3 milijuna udruga, u SAD-u ih je preko 2 milijuna, u Rusiji više od 600.000. Čak i Kina broji preko 400.000 udruga, u Velikoj Britaniji ih je više od 200.000, a u Hrvatskoj ih je već 42.700 upisano u Registar udruga. No, i domaća praksa pokazala je kako broj ujedno ne znači i kvalitetu, pa čak niti osnovnu aktivnost. Nevladine organizacije, državnica Clinton je ocijenila kao nositelje razvojnih promjena, posebno kad vlade nisu partneri. Upravo u državama zahtjevnoga političkoga okružja, najavila je jače financiranje organizacija civilnog društva, kao poticaj stvaranju zdravih demokracija i jačanju međususjedskog povjerenja. Ujedno i kako će državnički posjeti delegacija SAD-a ubuduće uvijek biti prilika i za susrete sa organizacijama civilnog društva.Hrvatsko civilno društvo-lider u okružjuStanje u civilnom društvu u nas, Sita Sonty iz američke ambasade u Hrvatskoj, ocijenila je odličnim ističući kako je Hrvatska lider po tom pitanju na ovim prostorima. Sonty veli kako je civilno društvo dio hrvatske kulture i tradicije, oprimjerivši to Društvom „Naša djeca“ , svjetlim primjerom još iz doba Jugoslavije. Kako se moglo čuti, Amerikanci su zadovoljni razvojem demokracije u nas kroz rad organizacija civilnoga društva koje u tome imaju veliku ulogu. Iz ambasade poručuju kako su dosad u Hrvatskoj u najvećoj mjeri podupirali organizacije koje se bave volonterizmom, tolerancijom i mirenjem... Hrvatska su udruženja ocijenili otvorenima, obrazovanima i naprednima, uz preporuku da valja razvijati povjerenje u društvu i transparentnost... Na tragu koncepta Europske UnijePri raspravi o stanju i perspektivama civilnog društva u nas, Igor Vidačak, predstojnik Ureda za Udruge Vlade RH kazao je kako Hrvatska u razvoju civilnoga društva prati koncept Europske Unije te da je u njemu širok spektar ogranizacija: udruge, zaklade, religijske organizacije i druge neprofitne organizacije ... Na upit može li organizacija civilnog društva za cilj imati i ulazak u Parlament, Vidačak je odgovorio kako dosad nije bilo ozbiljnije rasprave o političkim ciljevima organizacija civilnog društva. „ Bitna je razlika što organizacije civilnog društva žele utjecati na vlast, a ne ju i osvojiti. Organizacije koje sudjeluju u političkim aktivnostima ne mogu iz javnih izvora tražiti sredstva jer su namijenjena prvenstveno za interes zajednice, a ne i političkih stranaka“, objasnio je Vidačak napomenuvši kako udruge imaju argumente, a politika moć.. Na tribini je, među ostalim, istaknuto kako se zbog neovisnosti organizacije civilnog društva trebaju financirati iz različitih izvora. Važnim je ocijenjeno i obrazovanje mladih o civilnom društvu i razvijanje svijesti o tome još od najmlađe dobi. Bilo je i prijedloga da se tematike civilnoga društva uvrste u formalnu edukaciju.
|