Pomakonline - Magazin za društveni razvitak

Tuesday
Jan 16th
  • Prijava
  • Registracija
    Registracija
    Polja označena asteriskom (*) su obavezna.
    Ime: *
    Korisničko ime: *
    E-mail: *
    Šifra: *
    Potvrda Šifre: *
  • Traži
Veličina teksta
  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size
Naslovnica arrow Radionica arrow Projekti arrow Besplatna pravna pomoć - pravo ili pravda
Besplatna pravna pomoć - pravo ili pravda
Mirela Buturović   
Četvrtak, 16 Lipanj 2011

Image
Rijetki dođu do besplatnog savjeta
Radniku zaposlenom na neodređeno vrijeme poslodavac je nakon mjesec dana bolovanja usmeno otkazao ugovor o radu. Tim je jednostranim potezom poslodavac počinio povredu niza odredbi Zakona o radu, radnik ima pravo na sudsku zaštitu prava iz radnog odnosa, ali pokretanje takvih postupaka zahtjeva profesionalnu pomoć koju si radnik s minimalnom plaćom ne može priuštiti, to je potreba za besplatnom pravnom pomoći u ovoj i sličnim situacijama neophodna. Navedeni primjer samo je jedan u nizu primjera građana koji nisu u mogućnosti zaštititi svoja prava uslijed materijalne nemogućnosti angažiranja stručne pravne pomoći. Stoga je pravovremena primjena odredbi zakona o besplatnoj pravnoj pomoći neophodna za zaštitu njihovih temeljnih ljudskih prava. A u razvijenim demokratskim društvima, kakvima težimo postati, uređen je sustav pružanja besplatne pravne pomoći najugroženijim kategorijama građana, kako bi im se omogućilo kvalitetno i pravodobno realiziranje njihovih prava. 

Gdje je u cijeloj priči Hrvatska?

Republika Hrvatska u postupku implementacije pravne stečevine EU, tijekom 2008. godine donijela je Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći (NN 62/08) kojim se uređuju oblici i načini pružanja besplatne pravne pomoći. Između ostalog, tim zakonom se definiraju ovlaštenici (osobe lošijeg imovinskog stanja, djeca u postupcima za uzdržavanje, azilanti,..), te ovlašteni pružatelji besplatne pravne pomoći (odvjetnici, pravne klinike, sindikati i udruge građana registritane pri Ministarstvu pravosuđa). Popis ovlaštenih pružatelja besplatne pravne pomoći može se pronaći na stranici Ministarstva pravosuđa RH

Ali, kao što znamo, samo postojanje zakona ne jamči i njegovu kvalitetnu primjenu, tim više ako se uzme u obzir da je i sam zakon o besplatnoj pravnoj pomoći «nespretno» sastavljen na način da je njegova glavna svrha - pravovremeno i kvalitetno pružanje profesionalne pravne pomoći, već u startu maksimalno otežana. Najveći nedostatak ovog zakona ogleda se u dvije činjenice – rigidno definiranih uvjeta za ostvarivanje besplatne pravne pomoći, kao i ograničenom definiranju pravnih postupaka u kojima se odobrava korištenje besplatne pravne pomoći.

Papirologija postaje prepreka zbog koje novac ostaje neiskorišten 

Naime, da bi određena osoba stekla pravo na korištenje nekog od oblika besplatne pravne pomoći najprije mora podnijeti zahtjev uredu državne uprave prema mjestu prebivališta. Sam zahtjev sadrži ukupno četiri stranice koje je potrebno popuniti i uz koje je potrebno priložiti niz dokumenata (npr. potvrdu o imovinskom stanju, izjave,...).

Imovinska mjerila u pogledu imovine potencijalnih korisnika besplatne pravne pomoći iz čl. 8. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći definirana su previše restriktivno, tako da pokrivaju tek manji dio stanovništva te ostavljaju nezaštićenim dio socijalno ugroženijih slojeva kojima je pravna pomoć često nužna kako bi ostvarili pravo na socijalnu i drugu državnu pomoć ili pomoć jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

U slučaju pozitivno riješenog zahtjeva ured državne uprave izdaje rješenje (tzv. uputnicu) kojim se korisniku odobrava neki od oblika korištenja besplatne pravne pomoći. U svakom slučaju, uputnice su se pokazale neprimjerenim mehanizmom za distribuciju državne potpore za pružanje besplatne pravne pomoći, što se manifestiralo u okolnosti da se za tek zanemariv postotak (0,5%) od svih predmeta u kojima su organizacije civilnog društva pružale usluge pravnog savjetovanja moglo uputnicu ishoditi.

Rezultat toga su neiskorištena sredstva izdvojena za ovu namjenu, tek marginalno financiranje pravnog savjetovanja iz državnih sredstava za besplatnu pravnu pomoć te, u konačnici, drastičan pad u predviđenom proračunu za besplatnu pravnu pomoć, što svakako ne odgovara stvarnim potrebama.

U konkretnom slučaju radnika koji je dobio nezakoniti otkaz sustav pružanja besplatne pravne pomoći zahtjevao bi podnošenje zahtjeva nadležnom uredu, prikupljanje niza potvrda kojima bi dokazao svoj imovinski cenzus, te u konačnici ishodovanje uputnice s kojim bi se mogao obratiti ovlaštenom pružatelju besplatne pravne pomoći. Situacija je otežana činjenicom postojanja zakonskih rokova, koji su u konkretnom slučaju 15 dana za ulaganje prigovora na otkaz ugovora o radu, u protivnom se gubi pravo na sudsku zaštitu. Problem se ogleda u protjecanju zakonskog roka, te u slučaju ranije spomenutog radnika, zakonski rok u kojem je mogao tražiti zaštitu svojih prava, istekne prije nego li mu nadležni ured izda uputnicu

U prilog tvrdnje o nejasno definiranim odredbama zakona o besplatnoj pravnoj pomoći govori i nedavno donešena odluka ustavnog suda kojim su određene odredbe (koje se tiču definiranja egzistencijalnog pitanja bitnog za odobravanje besplatne pravne pomoći) Zakona ukinute, te je u skladu s tom odlukom Hrvatski sabor početkom srpnja ove godine raspravljao o predloženim izmjenama i dopunama spomenutog zakona. Izmjenama i dopunama zakona preciznije je definiran imovinski cenzus za dobivanje besplatne pravne pomoći, a pružanje besplatne pravne pomoći omogućeno je u građanskim i upravnim postupcima, dok su kazneni i prekršajni izuzeti iz područja primjene zakona.

U konkretnom slučaju to bi značilo da se bitno sužava područje primjene ovog zakona, te se rangira važnost određenog pravnog pitanja po nejasnim kriterijima. Time pravna pomoć postaje nedostupna u određenim pravnim slučajevima, čime se glavna intencija Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći (pravna pomoć ugroženim skupinama stanovništva) praktički ne realizira. Međutim, unatoč predloženim izmjenama, glavna svrha ovog zakona neće se moći adekvatno ispuniti.

Koja je svrha nekvalitetnog zakona? 

I nadalje ostaje glavni problem velike formaliziranosti i birokratizma (podnošenje zahtjeva uz veliki broj popratne papirologije kojom se dokazuje loše imovinsko stanje) prilikom podnošenja zahtjeva za ostvarivanje besplatne pravne pomoći, te izrazita krutost zakonodavca u postavljanju uvjeta za realizaciju tog prava. Također, sredstva koje su proračunski predviđena za financiranje sustava besplatne pravne pomoći, izuzetno su skromna i nedostatna za kvalitetnu provedbu zakona, čime su direktno ugroženi sami korisnici i onemogućena im je realizacija zakonski zajamčenog prava.

Iako se radi o značajnom zakonu u pravnom sustavu svake države koja sebe određuje kao demokratsku državu vladavine prava, ni ovoga puta se prilikom izrade izmjena i dopuna zakona nisu u obzir uzimali argumentirani prijedlozi i stajališta pravnih stručnjaka iz područja civilnog sektora. Time su još jednom «pale u vodu» sve deklarirane poruke zakonodavca o važnosti sudjelovanja javnosti, a nama ostaje pitanje što je zapravo demokracija i socijalna država, te kada će pravo i pravda postati jedno?!

Hits: 3236
Komentari (0)Add Comment

Napišite komentar
quote
bold
italicize
underline
strike
url
image
quote
quote
smaller | bigger

security code
Upišite prikazane znakove


busy
 
« Prethodna   Sljedeća »

Forum socijalnog poduzetništva IPA Razvoj ljudskih potencijalaThis project is funded by the European Union