Pomakonline - Magazin za društveni razvitak

Tuesday
Jan 16th
  • Prijava
  • Registracija
    Registracija
    Polja označena asteriskom (*) su obavezna.
    Ime: *
    Korisničko ime: *
    E-mail: *
    Šifra: *
    Potvrda Šifre: *
  • Traži
Veličina teksta
  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size
Naslovnica arrow Insider arrow LOUISA VINTON: Treba nam više dobrih primjera integracije društveno odgovornog poslovanja
LOUISA VINTON: Treba nam više dobrih primjera integracije društveno odgovornog poslovanja
Željka Mandić   
Petak, 26 Kolovoz 2011
Image
Louisa Vinton, UNDP Hrvatska
Od petoga srpnja 2010. godine, uz ime Louise Vinton stoji funkcija „stalna predstavnica UNDP-a u Hrvatskoj“. Njezino je radno iskustvo, koje nastavlja ovom funkcijom bogato: radila je kao stariji voditelj programa i voditelj projekata u UNDP-ovom Regionalnom uredu za Europu i Zajednicu nezavisnih država u New Yorku (2004 – 2010.), a prije samog dolaska u UNDP, Vinton je radila za Economist Intelligence Unit časopisa The Economist, gdje je vršila dužnost urednika poslovnih biltena Business Eastern Europe i Business Russia. Prije toga, gđa Vinton radila je kao stariji istraživački analitičar na radiju Slobodna Europa/Radio Sloboda u Munchenu (1988.-1994.). Diplomirala je ruske studije, magistrirala povijest na Sveučilištu Michigan u Sjedinjenim Američkim Državama. No, vratimo se njezinoj današnjoj funkciji u Hrvatskoj; važnoj za društveni razvoj – stoga i Pomaku iznimno važnoj temi i sugovornici koja ima vrijedne i utjecajne odgovore.

Za početak, a i kako bismo manje upućene čitatelje uputili u misiju UNDP-a u Hrvatskoj; pokušajte nam sažeti koje je to korake i projekte odradio i odrađuje UNDP, a vezano uz razvoj društveno odgovornog poslovanja u Hrvatskoj.

Dopustite mi da započnem sa širim kontekstom, a zatim se usredotočim na Hrvatsku. Globalno, Ujedinjeni narodi rade na promicanju društveno odgovornog poslovanja (DOP) kao načina poticanja poduzeća da prošire svoju definiciju uspjeha uključivanjem dugoročne dobrobiti zajednice u kojoj djeluju. Kroz UN Global Compact mrežu, koja je pokrenuta 2000. godine, UN potiče poduzeća da se pridržavaju skupa zajedničkih načela, uključujući poštivanje ljudskih prava, slobodu rada, predanost zaštiti okoliša i suzbijanje svih oblika korupcije, uključujući iznudu i podmićivanje. Global Compact trenutno ima gotovo 9.000 članova u više od 130 zemalja, te je stoga najveća dobrovoljna inicijativa za društveno odgovorno poslovanje. Mreža i dalje raste: Glavni tajnik UN-a najavio je cilj da se do 2020. godine upiše 20.000 tvrtki.

Kao i u mnogim drugim zemljama, u Hrvatskoj je Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) oruđe za rad UN-a na društveno odgovornom poslovanju. DOP je dio portfelja aktivnosti koje UNDP provodi u nastojanju da pomogne hrvatskim tvrtkama kako bi postale konkurentnije, dok u isto vrijeme brine da gospodarski rast služi za smanjenje siromaštva i nejednakosti.

UNDP je pomogao pri pokretanju Global Compact-a u Hrvatskoj u ožujku 2007. Ideja je tada bila izgraditi platformu koja bi pomogla privatnom sektoru da se uključi u razvojne inicijative, bilo da se jednostavno radi o dobrotvornim prilozima za razvojne projekte ili integriranjem načela društveno odgovornog poslovanja u poslovnu praksu, na primjer zajedničkim naporom pri zapošljavanju osoba s invaliditetom. Mnoge tvrtke u početku su se priključile Global Compact-u, ali ekonomska kriza je bila pravi udarac: rukovoditelji često vide DOP kao luksuz koji si ne mogu priuštiti, posebno kada se susreću s pritiskom smanjenja troškova. Naša poruka je, međutim, da društveno odgovorno poslovanje tvrtkama može donijeti konkurentsku prednost - i naklonost potrošača – na tijesnom tržištu.

Ljetos je u Zagrebu održana i druga po redu Nacionalna konferencija o društveno odgovornom poslovanju pod pokroviteljstvom predsjednika Josipovića, a na kojoj ste i Vi sudjelovali i izlagali. Konferencija je, na neki način, i "podvlačenje crte" pod učinjeno. Koliko je Hrvatska po Vama napredovala u razvoju DOP-a?

Tvrtke pokazuju puno interesa za DOP, ali očito je lakše govoriti o samoj ideji nego razumjeti ili primijeniti je. Jedan pozitivan znak je rastući udio hrvatskih tvrtki (uključujući 31 člana Global Compact-a) koje objavljuju godišnja izvješća u vezi ne-financijskih postignuća. Drugi je značajno povećanje broja tvrtki koje se natječu za nagradu Indeks-a DOP-a (od 32 u 2008. do 98 u 2010. godini). Sigurno pomaže i angažiranost od strane državnog vrha, što je jasno i poručeno u govoru Predsjednika Josipovića povodom nedavne konferencije. Isto tako, dobrodošao je i znak da su se svi glavni akteri – tvrtke, sindikati, vlada, nevladine udruge i akademska zajednica – udružili kako bi stvorili Nacionalnu mrežu za DOP.

Ipak, dug je put prije nego što DOP postane standard u korporativnoj praksi. Nažalost, nepovoljni ekonomski uvjeti pojačavaju iskušenje tvrtkama da koriste prečace, na primjer kad se radi o pravima radnika ili o usklađenosti s propisima o zaštiti okoliša. Također tvrtkama je teško suprotstaviti se korupciji kada se ona smatra toliko sveprisutnom.

Baš ste na toj konferenciji isticali se i kako je neophodno preorijentirati gospodarstvo prema održivom razvoju. Koliko je održivi razvoj kao orijentacija prisutan u Hrvatskoj?

“Održivi razvoj“ je pojam koji se često koristi bez puno napora da se objasni što on točno znači. Mi ga vidimo kao put do blagostanja koji prepoznaje da živimo u svijetu ograničenih resursa i da postoje veliki ljudski gubici zbog rasta koji se ostvaruje na način koji uništava naš prirodni okoliš i, pogotovo, koji pridonosi klimatskim promjenama.

Mislim da postoji široko razumijevanje u Hrvatskoj da je to zemlja blagoslovljena obiljem prirodnih ljepota i da je očuvanje čiste vode i okoliša vitalno za njezinu budućnost, osobito s obzirom na to da se gospodarstvo većinom oslanja na turizam. U tom smislu Hrvatska ima sreću. No mislim da bi ljudi mogli biti još osvješteniji o brojnim mogućnostima koje Hrvatska ima - kako bi postala lider u zelenoj ekonomiji i stvaranju zelenih radnih mjesta koji ostvaruju dobar prihod i pridonose očuvanju okoliša. Jedna od UNDP-ovih inicijativa u ovom području je program obuke za montere sunčevih toplinskih sustava u Zadru.

Takva nastojanja su u početnom stadiju u Hrvatskoj, a znamo iz našeg rada u području energetske učinkovitosti da još uvijek postoji puno prostora za smanjenje otpada u komercijalnom i stambenom korištenju energije i vodnih resursa te u procesu ostvarivanja velikih ušteda za poduzeća i obitelji. Također, radimo na tome da objasnimo poljoprivrednicima vezu između poljoprivrednih metoda koje su povoljne za okoliš i subvencija koje su dostupne pod okriljem zajedničke poljoprivredne politike Europske unije. I na kraju, radimo na podizanju svijesti o opasnostima koje nose klimatske promjene. Iako smo iskusili zabrinjavajući rast katastrofalnih vremenskih nepogoda u ovim područjima, klimatske promjene se i dalje vide kao problem o kojima trebaju brinuti druge zemlje.

Što se čini, a što je još neophodno učiniti kako bi porasla svijest o potrebi društveno odgovornog poslovanja te da bi kompanije uvidjele (i konkretno osjetile) da je takvo poslovanje konkurentnost, a ne trošak?

Mislim da je najbolji argument onaj koji je Predsjednik Josipović predstavio na nedavno održanoj konferenciji u Zagrebu o društveno odgovornom poslovanju, da je “činiti dobro” empirijski dobro za posao. Postoji sve više dokaza koji ukazuju na korelaciju između primjera društveno odgovornog poslovanja i jakih korporativnih rezultata. Netko može ovdje započeti raspravu o tome “što je bilo prvo: kokoš ili jaje”, ali, kao što je Predsjednik rekao, ono što je jasno je da to dvoje ide ruku pod ruku.

Zagovaranje i obrazovanje su svakako važni, ali ovdje je vjerojatno najuvjerljivije oruđe snaga primjera dobrih poslovnih praksi. Kao što je to slučaj u većini profesija, rukovoditelji najpažljivije slušaju svoje kolege na sličnim pozicijama. Prema tome, nalaženje jakih zagovornika DOP-a među uvaženim korporativnim vođama je dobar način da se cijeloj priči da zamah. To je jedan od razloga zašto je pokrenuta UN-ova inicijativa Global Compact, ali i druge mreže mogu biti jednako učinkovite.

Na kraju, važno je da kompanije ne promatraju DOP prvenstveno i jedino kao dodatan trošak. Takav pristup može biti poguban u nekom obliku produžene krize s kojom se Hrvatska suočava. Kompanije trebaju dobre konkretne primjere koji pokazuju da odgovorne politike poslovanja mogu proširiti tržišta i uvećati prihode. Tijekom konferencije, dala sam primjer kompanija koje aktivno traže načine širenja svog sustava zapošljavanja kako bi uključili ljude s invaliditetom – što je pristup koji im je, u nekim slučajevima, priskrbio nove i izrazito privržene dijelove tržišta.

Hrvatska je uključena u razvojni program UN-a, među ostalim, u "zelene poslove" u poljoprivredi? Kakvi su tu pomaci učinjeni?

Naš Projekt COAST radi na razvijanju poduzetničkih modela u četiri dalmatinske županije koji čuvaju prirodnu raznolikost i bogatstvo krajobraza hrvatske obale te su u skladu s lokalnim tradicijama i praksama. Do sada, u suradnji sa županijama i Vladom, COAST je iznjedrio 72 pilot projekta zelenog poduzetništva u djelatnostima poput agroturizma, ekološke poljoprivrede te održivog ribarstva i marikulture. Ukupna vrijednost spomenutih projekata iznosi više od 111 milijuna kuna. Mnogi od ovih projekata uistinu su intrigantni, uključujući, na primjer, revitalizaciju gotovo izumrle, ali visoko vrijedne sorte vinove loze Palagružonka na otoku Visu ili povratak uzgoju Buše, autohtone pasmine goveda u dalmatinskom zaleđu. Vrijedni i zanimljivi su i projekti uzgoja aromatičnog i ljekovitog bilja uz vinograde ili maslinike, pčelarstva i proizvodnje meda, komercijalnog uzgoja tradicijskih sorti školjaka poput Brbavice te naravno, autohtone Kamenice. Uistinu, široka paleta proizvoda za kušanje i testiranje! Mnogi projekti uključuju agroturizam, te pomoć pojedincima pri pokretanju malih poduzetničkih turističkih pothvata u kombinaciji s ekološkom poljoprivredom i proizvodnjom visokokvalitetnih proizvoda koji predstavljaju i razvijaju jedinstveni dalmatinski brand.

Istovremeno, radimo i u ostalim ruralnim područjima diljem Hrvatske kako bismo u tradicionalnu poljoprivrednu djelatnost uključili „zeleniji“ način razmišljanja. Kao što sam ranije spomenula, članstvo u EU donosi jake poticaje pri uvođenju praksi u poljoprivredi koje su prijateljske prema prirodi, ali nužno je bolje informirati i savjetovati poljoprivrednike kako bi što bolje iskoristili prve potpore.

Nedavno je osnovana "Slavonska energetska agencija". S kojim ciljevima? Kakvo je stanje u Hrvatskoj po pitanju energetske učinkovitosti?

Uz potporu UNDP-a, pet slavonskih županija i četiri grada nedavno je potpisalo Pismo namjere o osnivanju Slavonske energetske agencije u Osijeku. Osnivanje Agencije nastavlja se na aktivnosti poticanja energetske efikasnosti kroz projekte koje UNDP provodi za hrvatsku Vladu u svim gradovima i županijama. Kroz njih su razvijeni visokotehnološki sustavi za praćenje potrošnje energije u objektima te su educirani javni službenici kako bi spriječili nepotrebnu potrošnju energenata.

Lokalne vlasti u Hrvatskoj suočene su sa strogim novim zahtjevima za energetsku efikasnost, između ostalog i obveznim certificiranjem svih objekata u javnom vlasništvu. Nova agencija pomoći će u ostvarivanju tih zahtjeva koristeći stručnost i resurse na regionalnoj razini koji su idealno usklađeni s mogućnostima financiranja putem europskih fondova.

Grad Osijek dugo je bio pionir u poduzimanju inicijativa povećanja energetske efikasnosti, a Slavonija je najnaprednija hrvatska regija što se tiče uvođenja sustavnog gospodarenja energijom u javne objekte u vlasništvu gradova i županija. Stoga je uspostavljanje regionalne energetske agencije ovdje došlo sasvim prirodno.

Hrvatska je napredna u uspostavljanju načela energetske efikasnosti u javnim objektima. UNDP na ovom polju intenzivno radi još od 2005. godine, a programi koje danas provodimo uz potporu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, omogućavaju nam jasnu sliku potrošnje energije u više od 10.000 javnih objekata diljem države. Programom je do sad ušteđeno više od 90 milijuna kuna godišnje, a u iduće dvije godine očekujemo još značajnije uštede. Prema tome, Hrvatska je doista lider u Europi kad je riječ o primjeni sustavnog gospodarenja energijom u javnom sektoru.

Prostor za poboljšanje vidimo u stambenom sektoru, gdje je praćenje potrošnje manje rasprostranjeno u usporedbi s drugim zemljama pa nepotrebna potrošnja ostaje visoka.

Naposlijetku, koji su trendovi u razvoju DOP-a? Kakvu mu budućnost vidite u Hrvatskoj?

Društveno odgovorno poslovanje ubrzano dobiva pristaše, pogotovo u valovima gubitka iluzija koji su pogodili svijet tijekom globalne financijske krize. Nekad se smatralo da su obveze kompanije prema zajednici jednostavno ispunjene kroz filantropske donacije, dok se danas sve više shvaćaju kao centralni dio poslovne strategije. Potrošači i investitori su svugdje postali skeptičniji prema korporativnim praksama i kompanije se danas suočavaju s pritiskom da postanu transparentnije u poslovanju. Kao jedno od područja kojima treba poboljšanje u Hrvatskoj identificirano je upravo poslovno okruženje, koje mnoge utjecajne institucije, uključujući Svjetsku banku, vide kao pretjerano restriktivno i nedovoljno konkurentno, s prevelikim udjelom državnog vlasništva. Otvorenije poslovno okruženje moglo bi kompanijama pružiti bolje mogućnosti da iskoriste svoja dostignuća u DOP-u kao način da se istaknu na tržištu. Potrebna je ravnoteža kako bi se kompanije mogle lakše obvezati na to da budu dobri korporativni građani, a to je moguće samo ako je tržišna utakmica otvorena i fer za sve igrače.

Hits: 2166
Komentari (0)Add Comment

Napišite komentar
quote
bold
italicize
underline
strike
url
image
quote
quote
smaller | bigger

security code
Upišite prikazane znakove


busy
 
« Prethodna   Sljedeća »
Ured za udruge Vlade RH Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva Udruga Linux korisnika Osijek Hrvatski energetski web portal Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj Portal civilnoga društva Zajednica za društveno odgovorno poslovanje Socijalna uključenost Nacionalna mreža za DOP Vaš link ovdje Vaš link ovdje Vaš link ovdje Vaš link ovdje Vaš link ovdje Your ad here Your ad here Your ad here

Forum socijalnog poduzetništva IPA Razvoj ljudskih potencijalaThis project is funded by the European Union