Pomakonline - Magazin za društveni razvitak

Wednesday
Jan 17th
  • Prijava
  • Registracija
    Registracija
    Polja označena asteriskom (*) su obavezna.
    Ime: *
    Korisničko ime: *
    E-mail: *
    Šifra: *
    Potvrda Šifre: *
  • Traži
Veličina teksta
  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size
Naslovnica arrow Projekt Pomak arrow Društvena odgovornost arrow GLOBAL COMPACT | Borba protiv korupcije korak je ka DOP-u
GLOBAL COMPACT | Borba protiv korupcije korak je ka DOP-u
Mirela Buturović   
Srijeda, 31 Kolovoz 2011

Image
Korupcija potkopava temelje DOP-a
Jedan od velikih problema hrvatskoga društva je sveprisutna korupcija, koja osobito negativno utječe na gospodarski sektor. Rušenjem temelja pravednog tržišta i sprječavanjem sigurnog investiranja direktno usporava gospodarski rast. Posljedica korupcije je i utjecaj na domenu ljudskih prava, jer se onemogućavanjem jednakosti sviju građana i privilegiranjem određenih skupina stanovništva ugrožavaju temeljna ljudska prava na jednak pristup javnim funkcijama i ostalim poslovima u skladu s obrazovanjem i sposobnostima svakog pojedinca. Ipak, veliki je dio javnog i poslovnog sektora shvatio potrebu za ulaganjem dodatnog napora u cilju smanjenja korupcije i poticanja pravednog tržišta. Unatoč «statistikama realnosti» ubrzano se razvija svijest o važnosti poslovanja na «fair play» načelima uz poštivanje sustava zaštite ljudskih prava i odgovornog poslovanja prema zajednici i okolišu.

Kao odgovor na prethodne probleme više ili manje prisutne u svim državama, 2000. godine pokrenuta je inicijativa Ujedinjenih naroda Global Compact. Do danas je izrasla u najveću svjetsku inicijativu za poticanje društveno odgovornog poslovanja, u kojoj je okupljeno preko 8 500 tvrtki, udruženja, udruga, sindikata, gradova i akademskih institucija. Global compact je utemeljen na 9 osnovnih načela iz područja zaštite ljudskih prava, prava radnika i zaštite okoliša. U 2004. godini dodano je i 10. načelo – borba protiv korupcije. A načela su:

  1. tvrtke bi trebale podupirati i poštivati zaštitu međunarodnih ljudskih prava unutar svog područja utjecaja 
  2. tvrtke se trebaju pobrinuti da ne sudjeluju u kršenjima ljudskih prava; 
  3. podržavanje slobode udruživanja i stvarno priznavanje prava na kolektivno pregovaranje; 
  4. dokidanje svih oblika prisilnog rada; 
  5. stvarno ukidanje dječjeg rada; 
  6. ukidanje diskriminacije u vezi sa zapošljavanjem i izborom zanimanja; 
  7. podupiranje predostrožnog pristupa izazovima na području zaštite okoliša; 
  8. pokretanje inicijativa radi promicanja veće odgovornosti prema okolišu; 
  9. poticanje razvoja i širenje ekološki prihvatljivih tehnologija; 
  10. intenzivna aktivnost na suzbijanju korupcije u svim njenim oblicima, uključujući iznudu i podmićivanje.

Benefiti koje tvrtke članice Global Compacta ostvaruju su višestruki: dijeljenje dobrih praksi u društveno odgovornom poslovanju, povezivanje poslovnih subjekata čime se otvaraju nova tržišta, korištenje resursa Global Compacta sudjelovanjem u specijaliziranim radnim skupinama, kao i podizanje rejtinga tvrtke na tržištu i u međunarodnom poslovnom okruženju. Prednost Global Compacta je u tome što članicama, osim tvrtki, mogu postati i nevladine organizacije, gradovi, akademska zajednica, poslovna udruženja, te na taj način ravnopravno participirati u raspravama o politikama, edukaciji, lokalnom umrežavanju i sudjelovanju u partnerskim projektima.

Obveze kompanije, kao članice Global Compacta, obuhvaćaju pokretanje promjena u poslovnim aktivnostima kako bi GC i njegovih 10 načela postali dio strategije kompanije, javno zalaganje za GC i njegova načela i sastavljanje godišnjih izvještaja o napretku u provedbi 10 načela Global Compacta.

Hrvatska mreža okuplja 54 članice 

Lokalna mreža Global Compact Hrvatska osnovana je 2007. godine, i danas broji 54 članice (od čega je 14 ne-poslovnih). Dodatni poticaj razvoju mreže dan je u rujnu 2009. godine kada je osnovano Tajništvo mreže koje pruža podršku članicama i Upravnom odboru, uz potporu Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) i Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (HRPSOR). Strateško usmjerenje hrvatske mreže GC su pitanja zaštite okoliša i borba protiv korupcije, što se planira realizirati putem niza projekata i radionica.

Detaljnije informacije o djelovanju GC u Hrvatskoj, kao i izazovima s kojima se susreće u svom radu na polju društveno odgovornog poslovanja, dobili smo od gdina.  Kao glavni problem GC-a i DOP-a u Hrvatskoj gdin. Koštro ističe nedostatak pravoga dijaloga:

«Dijalog i suradnja ključne su riječi DOP-a. Ideja i jest da su tvrtke u stalnom 'razgovoru' sa svojim dionicima: potrošačima, lokalnom zajednicom, radnicima, dioničarima, širom javnošću, Vladom, obrazovnim institucijama, sindikatima itd. Upravo bi u dijalogu s njima trebali doći do najboljih rješenja i za njih i za kompaniju», kaže Milan Koštro, koordinator ureda Global Compacta Hrvatska. 

Postoje oni koji su shvatili važnost DOP-a 

Koštro napominje da tvrtke u Hrvatskoj imaju cijeli niz problema; od nebrojenih nameta, korupcije koja stvara nelojalnu konkurenciju, poreznih i drugih politika koje su destimulirajuće za poslovanje.

«Velike tvrtke, posebno u stranom vlasništvu, su itekako svjesne važnosti DOP-a, imaju novac i resurse za praćenje trendova i trude se. No, i njihova razina društvene odgovornosti ponekad zaostaje za praksom njihovih podružnica u razvijenijim zemljama. Tamo su, naime, i pritisci potrošača, regulatora, cijele javnosti puno veći pa je i društveno odgovorno poslovanje razvijenije. Dakle, želim reći da će tvrtke uvijek biti odgovorne onoliko koliko je društvo zrelo i nagrađuje odgovornost, a kažnjava neodgovornost“, napominje Koštro, ali dodaje da i u Hrvatskoj ima tvrtki koje su društveno odgovorne zato što su shvatile da je to pravi put za buduće poslovanje, da se tako povećavaju konkurentnost, profitabilnost i osigurava održivost.

Zadovoljni radnici donose konkurentsku prednost 

„Tvrtke prepoznaju važnost zaštite okoliša, potom ulaganja u zajednicu, kao i ljudskih potencijala - ulaganja u znanje, iako je tu najveći problem preopterećenost plaća porezima i drugim nametima pa su mnogi radnici potplaćeni. A filozofija DOP-a trebala bi biti upravo suprotna – stvaranje konkurentske prednosti zahvaljujući obrazovanijim i motiviranijim radnicima. Područja gdje su mogući značajniji pomaci su svakako borba protiv korupcije, ljudskopravaški aspekti (npr. postotak žena u menadžmentu, zapošljavanje osoba s invaliditetom te pružanje usluga i proizvoda prilagođenih njima itd.), potom radna prava, ponajprije prekovremeni rad, kolektivni odmor, dodatni sadržaji, zdravlje... Za mene je još jedan problem izrazito važan, a to je ogroman jaz u plaćama uprave i radnika. U Europskoj uniji to je veliko pitanje, po kojemu se također prepoznaju odgovorne tvrtke, a kod nas je - tabu tema“, kaže Koštro.

Zajednica mora kazniti neodgovorno poslovanje 

Društveno odgovorno poslovanje dugoročno se «isplati». Međutim, bilo bi nepravedno sav teret DOP-a prebaciti isključivo na tvrtke. Tim više, ako se uzme u obzir uloga države u stvaranju stimulirajućeg okružja u vidu promjene fiskalne politike i ostalih inicijativa u svrhu poticanja tvrtki na društveno odgovornije poslovanje. Kao što je istaknuo naš sugovornik, bitna karika u lancu DOP-a svakako je šira zajednica koja će poticanjem odgovornosti i kažnjavanjem neodgovornog poslovanja, biti jedan od najvažnijih pokretača sustava društveno odgovornog poslovanja.

Hits: 3142
Komentari (0)Add Comment

Napišite komentar
quote
bold
italicize
underline
strike
url
image
quote
quote
smaller | bigger

security code
Upišite prikazane znakove


busy
 
« Prethodna   Sljedeća »

Komentari

Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Moje ime je Valeria Marco, pre 6 meseci, moj poslovni k...
Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Moje ime je Valeria Marco, pre 6 meseci, moj poslovni k...
Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Ja sam Ryan Jeremy po imenu. Živim u Sjedinjenim Ameri...
Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Moje ime je Valeria Marco, pre 6 meseci, moj poslovni k...
Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Trebate li zajmove s niskom kamatnom stopom? Jeste li o...
Decentralizacija je ključ razvoja ruralnog po...
Ja sam Alexander Alexis, privatni zajmodavac i korporat...
Otvoren drugi natječaj razvojnog programa ''P...
Ponuda zajma !!! Mi smo zajam usluga Stephen Williams ...
Virtualni ženski poduzetnički centar s herceg...
Ponuda zajma !!! Mi smo zajam usluga Stephen Williams ...
Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Ponuda zajma !!! Mi smo zajam usluga Stephen Williams ...
Zakon u Hrvatskoj zakida i diskriminira domać...
kupila sam od Vas čaj i izuzetno mi se šećer srušio...

Forum socijalnog poduzetništva IPA Razvoj ljudskih potencijalaThis project is funded by the European Union