Pomakonline - Magazin za društveni razvitak

Saturday
Jan 20th
  • Prijava
  • Registracija
    Registracija
    Polja označena asteriskom (*) su obavezna.
    Ime: *
    Korisničko ime: *
    E-mail: *
    Šifra: *
    Potvrda Šifre: *
  • Traži
Veličina teksta
  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size
Naslovnica arrow Insider arrow IVANKOVIĆ-KNEŽEVIĆ: Nema vremena - treba brzo raditi na Strategiji razvoja socijalnog poduzetništva
IVANKOVIĆ-KNEŽEVIĆ: Nema vremena - treba brzo raditi na Strategiji razvoja socijalnog poduzetništva
Željka Mandić   
Srijeda, 21 Rujan 2011

Image
Katarina Ivanković-Knežević, MINGORP
Socijalno podzetništvo treba biti prepoznato kao jedan od načina smanjenja broja nezaposlenih i socijalno isključenih. Sam pojam socijalnog poduzetništva, zahvaljujući sustavnim naporima civilnog sektora, suradnji s institucijama koje su svojom prirodom posla srodne socijalnoj ekonomiji – bitno je jasniji nego što je to bio, primjerice, prije tri godine.

Socijalni poduzetnici, najsažetije rečeno, pokreću organizaciju ne radi profita, već i radi šire socijalne vrijednosti za svoju okolinu. I, zastat ćemo sada na tome! Jer definicija socijalnog poduzetništva je podosta. Uz to, neki ga nazivaju društvenim poduzetništvom, neki društvenom ekonomijom. Upitnika oko ove teme, očito, ima – i sve dok se ne donese jasan dokument, odnosno strategija kojom će se puno toga definirati i stvarati poticajno okruženje za razvoj socijalnog poduzetništva, ti upitinici „visjet“ će nam nad glavama.

Stoga je pokrenuta inicijativa, ideja da se pristupi izradi Strategije za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj socijalnog poduzetništva (što je radni naslov, op.a.) Nositelj izrade strategije, potaknut impulsima iz udruga kojima je socijalno poduzetništvo dominantna orijentacija, jest Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. Unutar MINGORP-a, ova tema „pripada“ Upravi za međunarodnu suradnju na području rada i socijalne skrbi kojoj je na čelu ravnateljica Katarina Ivanković Knežević s kojom smo za pomakonline.com razgovaraili upravo o izradi Strategije.

Pokušajmo prvo definirati sadašnju situaciju po pitanju socijalnog poduzetništva, odnosno uloge i doprinosa MINGORP-a njegovom razvoju. Što je do sada učinjeno? Kakva je trenutna „slika stanja“ po tom pitanju?

Mogu, odnosno moram reći da je ta „slika“ takva da svi misle kako je socijalno poduzetništvo vrijedno poticanja, da je ono mogućnost i za zapošljavanje, svima je to – super. Ali to nije dovoljno i to nas neće dovesti, bez dodatnih napora, do toga da imamo institucionalni okvir za socijalno poduzetništvo i financijsku podršku. No, nije da ništa nije odrađeno sa strane MINGORP-a. Primjerice, u protekloj, 2010. godini, dodijeljeno je ukupno 2,5 milijuna proračunskih kuna za proizvodno – uslužne zadruge, odnosno za početnaulaganja, nematerijalnu proizvodnju i savjetodavne usluge. Od tog novca, zadrugama koje razvijaju socijalno poduzetništvo dodijeljeno je milijun kuna, od čega je dio sredstava predviđen i za sufinanciranje plaće jednog zaposlenika. Istaknula bih i porgram Promemorija, to je porgram stvaranja egzistencije – socijalnog poduzetnišva. Program je to u koji jeuloženo 1,5 milijuna kuna; a provodi se na području cijele RH s ciljem izobrazbe, posebno poduzetnika početnika, a i poduzetnika u rastu i razvoju, poticanje poduzetništva ciljnih skupina – branitelji, žena, nezaposlenih s 50 i više godina...možemo reći, socijalno isključenijih kategorija. No, to, dakako, nije dovoljno. Mora postojati jasan smjer i dokument, Strategija.

U kojoj je fazi, nazovimo dokument radno, „Strategija za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj socijalnog poduzetništva“?

U idejnoj fazi. Ideja je sazrila, o potrebi za donošenjem Strategije nema dvojbe. Sada je potrebno raditi na tome da se oforme radne grupe koje će raditi na izradi te Strategije. Članovi tih radnih grupa bit će, između ostalog, predstavnici civilnog sektora, tj. iz udruga koje se bave socijalnim poduzetništvom i koje imaju već izgrađene kapacitete, odrađene projekte i zaista vrlo vrijedna iskustva po tom pitanju i njihov će doprinos biti zasigurno jako velik. Sudjelovat će i predstavnici institucija, odnonosno MINGORP-a, ali i drugih ministarstava – primjerice, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi – jer socijalno je poduzetništvo takvo područje da se „prepliće“ kroz mnoga ministarsva, ali i toj temi srodne državne urede i uprave. Bit će uključeni i ljudi iz poslovnog sektora, medija – ukratko – svi oni koji imaju što za reći o toj temi i za nju su zainteresirani.

Budući da je sada sve u idejnoj fazi, možemo li uopće govoriti o tome kada će Strategija biti i donesena?

Da, teško je precizno u ovom trenutku reći kada će to biti. No, bez obzira na to, treba prionuti poslu poželjnom dinamikom. Na nama, operativcima, jest da radimo što bolje i kvalitetnije i to će doprinjeti, zasigurno, tome da Strategija što prije postane stvarnost. Ona ne smije biti još jedna „lista želja“, već dokument s jasno definiranim nositeljima, rokovima, zadaćama, ciljevima..To je jako bitno.

U izbornoj smo godini, to je činjenica koju ne možemo „preskočiti“. Koliko je ona vezana, zapravo, uz prethodno pitanje?

Kao što sam rekla, na nama – operativcima iz raznih sektora koji će sudjelovati u izradi Strategije jest da radimo. Da što prije oformimo radne grupe, definiramo strukturu strategije, prioritetne teme, odredimo se oko toga kako će se socijalno poduzetništvo zvati – je li to socijalno poduzetništvo, društvena ekonomija...puno je posla pred nama i zato je najbolji izbor raditi. Bez obzira na izbore, neke teme, a ova to zasigurno jest, jer je vezana uz mogućnost smanjenja gorućeg problema – nezaposlenosti – ne može biti zaobiđena i niti jednoj vladajućoj strukturi nije nevažna niti nešto što se može odložiti za neko drugo vrijeme.

Koliko novac, ili neka konzultatnska pomoć, iz fondova Europske unije i redova njihovih stručnjaka može biti korisna i koliko je uopće dostupna za izradu ove Strategije?

Moguće bi bilo, da tako kažem, „povući“ i takav vid pomoći i konzultante za tu temu iz EU; no ono što nas po toj temi „odbija“ jest to da bi takav Ugovor o uslugama bio moguć tek 2013. godine. Zašto je tome tako? Zato jer ne možemo dobiti sredstva dok se ne potpiše novi financijski sporazum, a on se neće potpisivati prije kraja sljedeće godine. Jer, tek kada se on potpiše, mogu se objavljivati natječaji, ne prije. To znači da bismo mi mogli dobiti „service“ pomoć tek u drugoj polovici 2013. Godine. U tom smislu, nisam sigurna da trebamo ići na tu opciju niti da to zapravo možemo i smijemo čekati. Ono u što sam ja sigurna, jest da kod nas postoji veliki broj ljudi koji već imaju jako korisna znanja i iskustva, udruga, poput Slapa, ACT-a, RODA i drugih koje su srasle sa socijalnim poduzetništvom i koji točno znaju što mi kao zemlja trebamo. Nezaobilazno u cijeloj ovoj priči naravno da je pitanje financiranja. Ono koliko je bitno, toliko i opterećuje kada je primarno pitanje. Financiranje iz fondova EU, tako i Europskog socijalnog fonda, moguće je samo na projektnom pristupu – tako to funkcionira i tu nemožemo očekivati veće promjene.

Kada govorimo o financiranju, možemo li govoriti o – a govorimo o hrvatskom državnom proračunu – nekavom posebnom fondu namijenjenom za financiranje socijalno poduzetničkih aktivnosti..ili čak o banci?

To je jako teško pitanje! I prije su se u povijesti pokazivale potrebe za raznim fondovima drukčije prirode, odnosno iz nekih drugih potreba. Kolika je uspješnost tih fondova bila – to bi trebalo izanalizirati. U ovoj se fazi o tome nije razmišljalo, što ne znači da se ubuduće neće. Spomenimo ovdje ovdje mogućnost mikrokreditiranja kroz Europski socijalni fond za pokretanje vlastitog posla koji bi u pravilu mogao imati baš socijalnopoduzetnički karakter. Takav tip fonda, financiranja, primjerice jako je dobro zaživio u Latviji, iskorištenost mu je 100 posto. Iskustva su uistinu vrlo različita.

Kada govorimo o iskustvima, mogu li iskustva nekih drugih zemalja pomoći pri izradi Strategije?

Zasigurno mogu; no; uvijek naglašavam kako mi trebamo napraviti svoju; hrvatsku Strategiju koja poznaje i uvažava sve naše specifičnosti i koja će za naše okruženje biti najbolja. Postoje dobra iskustva, primjerice, u Italiji su jako razvijene socijalne zadruge, Velika Britanija ima korisna iskustva i tradiciju... Trebamo poznavati te modele, možda „uzeti“ neke elemente, ali svakako napraviti našu, specifičnu Strategiju. I to što prije. I raditi na promociji socijalnog poduzetništva, na umrežavanju, povezivanju, poticanju. Voditi računa da u svakoj prigodi, kada, primjerice, i naše institucije odnosno njihovi predstavnici negdje odlaze „van“ da nose proizvode koji imaju poruku i obilježje socijalnog poduzetništva. Osmislit ćemo razne načine za promociju; tako, među ostalim, i o nagradi za socijalnog poduzetnika godine. Ono što je važno, jest sada raditi, sustavno i dinamično kako bi što prije dobili Strategiju razvoja socijalnog poduzetništva.

Hits: 5544
Komentari (4)Add Comment
...
napisao Asja Katalinić, Rujan 26, 2011
Strategiju hitno treba donijeti!
report abuse
vote down
vote up
Votes: +1
...
napisao M. Lišanin, Rujan 26, 2011
Nisam znao da se izrađuje - korisna informacija. Treba uključiti i poslovni sektor
report abuse
vote down
vote up
Votes: +1
...
napisao sf, Rujan 28, 2011
ideeeeeeeeees!
report abuse
vote down
vote up
Votes: +0
...
napisao Loreta, Listopad 03, 2011
Ajd dobro. Baš me zanima kako će se razvijati
report abuse
vote down
vote up
Votes: +1

Napišite komentar
quote
bold
italicize
underline
strike
url
image
quote
quote
smaller | bigger

security code
Upišite prikazane znakove


busy
 
« Prethodna   Sljedeća »
Ured za udruge Vlade RH Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva Udruga Linux korisnika Osijek Hrvatski energetski web portal Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj Portal civilnoga društva Zajednica za društveno odgovorno poslovanje Socijalna uključenost Nacionalna mreža za DOP Vaš link ovdje Vaš link ovdje Vaš link ovdje Vaš link ovdje Vaš link ovdje Your ad here Your ad here Your ad here

Komentari

Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Tražite hitno hitno? Želite li podmiriti svoje račun...
Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Trebate li zajam za pokretanje poslovanja ili plaćanje...
Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Trebate hitan zajam za isplatu duga? Trebate li zajam z...
Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Moje ime je Valeria Marco, pre 6 meseci, moj poslovni k...
Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Moje ime je Valeria Marco, pre 6 meseci, moj poslovni k...
Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Ja sam Ryan Jeremy po imenu. Živim u Sjedinjenim Ameri...
Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Moje ime je Valeria Marco, pre 6 meseci, moj poslovni k...
Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Trebate li zajmove s niskom kamatnom stopom? Jeste li o...
Decentralizacija je ključ razvoja ruralnog po...
Ja sam Alexander Alexis, privatni zajmodavac i korporat...
Otvoren drugi natječaj razvojnog programa ''P...
Ponuda zajma !!! Mi smo zajam usluga Stephen Williams ...

Forum socijalnog poduzetništva IPA Razvoj ljudskih potencijalaThis project is funded by the European Union