Pomakonline - Magazin za društveni razvitak

Saturday
Jan 20th
  • Prijava
  • Registracija
    Registracija
    Polja označena asteriskom (*) su obavezna.
    Ime: *
    Korisničko ime: *
    E-mail: *
    Šifra: *
    Potvrda Šifre: *
  • Traži
Veličina teksta
  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size
Naslovnica arrow Insider arrow IGOR VIDAČAK: javna rasprava idući mjesec, završni nacrt do kraja godine
IGOR VIDAČAK: javna rasprava idući mjesec, završni nacrt do kraja godine
Željka Mandić   
Ponedjeljak, 26 Rujan 2011
Image
Igor Vidačak, predstojnik Ureda za udruge
Uloga civilnog društva u procesima odlučivanja samo je jedan segment u znanstveno – istraživačkom fokusu dr. Igora Vidačka, predstojnika Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.  „Pomaku“ i civilnom sektoru zasigurno i najvažnija, no dodajmo ovdje i širi spektar područja u kojima je Vidačak priznati stručnjak: interesna reprezentacija i lobiranje u Europskoj uniji, utjecaj pristupanja Uniji na strukture vladavine, paradigme kretanja javnih politika u tranzicijskim zemljama... Široki se spektar interesa, na neki način, prirodno nadograđuje i na široko obrazovanje: doktorirao je  na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, magistrirao europsku politiku i upravu na College of Europe Natolin u Brugesu, a diplomirao – romanistiku i indologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2007. godine predstojnik je Ureda Vlade RH za udruge. Taj je Ured nositelj izrade nove Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva – strategije za koju  postoji složna ocjena civilnog sektora da je prijeko potrebna i da joj je zadaća unaprijediti Nacionalnu strategiju koja je istu temu definirala u razdoblju od 2006. do ove, tekuće godine. Do sada je, podsjećamo, održan jedan radni sastanak vezano uz izradu Strategije u kojemu su sudjelovali predstavnici državne uprave, organizacija civilnog društva i akademske zajednice. Što se dogodilo od tada – početna je „točka“ našeg razgovora s predstojnikom Ureda Vlade RH za udruge, Igorom Vidačkom. 

Prvi sastanak, održan u srpnju, bio je i prigoda za  evaluaciju dosadašnje strategije. Možete li nam „podcrtati“ zaključke oko toga, odnosno kako je evaluirana dosadašnja strategija? Koji su joj nedostaci? Što je bilo dobro?

Provedba Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva za razdoblje od 2006 do 2011 povezivala je zadnjih pet godina preko 30 državnih tijela, niza jedinica lokalne i područne samouprave, te velikog broja organizacija civilnog društva i predstavnika poslovnog sektora te akademske zajednice.  Iz ove perspektive, mogu reći da su u svim područjima Strategije vidljivi veći ili manji pomaci.  Danas neosporno imamo transparentniji i kvalitetniji sustav javnog financiranja programa organizacija civilnog društva, dodatno je ojačan institucionalni okvir za potporu razvoju civilnog društva na svim razinama, a stvoreni su i dobri preduvjeti za uspješno povlačenje sredstva iz fondova EU namijenjenih civilnom društvu. S druge strane, u nekim područjima poput socijalnog poduzetništva i obrazovanja za demokratsko građanstvo i ljudska prava, pokazalo se su mjere bile postavljene previše ambiciozno,  ponekad i nedovoljno precizno, te da okruženje nije bilo sazrelo za promjene koje su bile predviđene.

Strategija koja će se donijeti jest petogodišnja strategija. Koje su prioritetne teme?

Prvu raspravu u prioritetima nove Strategije održali smo na Danima udruga 2011. u Puli gdje su predstavnici organizacija civilnog društva iz čitave Hrvatske imali prigodu dati svoje prijedloge i iznijeti svoju viziju razvijenog civilnog društva za pet godina. Na temelju zaključaka s Dana udruga, te preporuka Savjeta za razvoj civilnog društva, radna skupina je izradila inicijalnu strukturu koja obuhvaća sljedeće teme: institucionalni okvir za potporu razvoju civilnoga društva, razvoj demokratske građanske kulture, sudjelovanje civilnog društva u povećanju društvene kohezije, regionalni razvoj i razvojni procesi te razvoj civilnoga društva u međunarodnom kontekstu. Svako od tih područja će obuhvaćati niz prioriteta, mjera, aktivnosti, ali i pokazatelja uspješnosti. U novoj Strategiji  veliki će naglasak biti upravo na preciznijem određenju pokazatelja uspješnosti provedbe mjera. Priznajem da je to bila jedna od bitnijih manjkavosti postojećih dokumenata.

Želja nam je da se organizacije civilnog društva ali i svi predstavnici zainteresirane javnosti mogu uključiti u praćenje i vrednovanje napretka u provedbi Strategije.  Osobito je važno vrijednosno utemeljenje Strategije. Možete li ga probati sažeti, kako bi svim našim čitateljima bila jasna koja je to vrijednosna orijentacija pri izradi Strategije? Temeljne vrijednosti postojeće, ali vjerujem i nove Strategije počivaju na tri stupa: poštivanju autonomije odnosno neovisnosti civilnog društva, pluralizmu kao načelu nesmetanog izražavanja i prakticiranja razlika te javnosti i otvorenosti pri donošenju i provedbi javnih odluka. O vrijednosnim polazištima nove Strategije svi članovi radne skupine i podskupina nastojali su ostvariti konsenzus prije samog početka rada, a o tome će biti dosta riječi i na javnim raspravama koje će uslijediti.

Kako vi, osobno – ali i iz pozicije predstojnika Ureda – vidite društvene vrijednosti civilnog društva u RH?

Većina mojih osobnih promišljanja o vrijednostima civilnog društva me uvijek vrati na zgradu u kojoj živim, na razinu povjerenja i dijaloga među susjedima, stupanj spremnosti na aktivno i odgovorno promišljanje problema koje dijelimo s ostatkom kvarta, količinu vremena koju smo spremni posvetiti drugima odnosno za interes zajednice. U konačnici, mislim da razvijeno civilno društva može počivati samo na osnaživanju građana da žive vrijednosti u koje vjeruju i svojim primjerom pokažu pozitivnu promjenu koju žele vidjeti u društvu, bez obzira na posao koji obavljaju. To je ono što nijedna Strategija ne može sama po sebi proizvesti, ali zasigurno možemo stvoriti okruženje i preduvjete da se takve promjene i povratak takvim vrijednostima počnu događati.

Želja je i namjera stvoriti poticajno okruženje za razvoj civilnog društva. Nužno to znači i dobar institucionalni okvir i način financiranja. Možete li ukratko ocjeniti postojeći i reći što je potrebno, u smislu stvaranja poticajnijega, svakako učiniti?

Hrvatski model institucionalnog i financijskog okvira za potporu razvoju civilnog društva se često promiče u inozemstvu kao primjer dobre prakse kojeg vrijedi slijediti. Bez lažne skromnosti, treba reći da su zadnjih desetak godina učinjeni brojni pomaci u radu institucija, ali i u poboljšanju kriterija za financiranje programa organizacija civilnog društva. Mi smo se odlučili za decentralizirani model financiranja koji obuhvaća veliki broj državnih tijela na svim razinama. Uz brojne prednosti, to donosi i izazove standardizacije prakse financiranja, sukladno Kodeksu kojeg je Hrvatski sabor usvojio početkom 2007. godine. Puno je učinjeno na provedbi Kodeksa financiranja udruga na nacionalnoj razini o čemu svake godine detaljno izvješćujemo javnost, ali predstoje veliki napori da se prihvaćeni standardi počnu bolje primjenjivati na regionalnoj i lokalnoj razini. Namjera nam je stvoriti preduvjete za otvoreno i ravnopravno natjecanje kvalitetnih ideja i projekata za potporu iz javnih izvora na svim razinama, ali ćemo morati učiniti puno više kako bismo bili sigurni da iza svakog financiranog projekta stoje konkretni rezultati i postignuća. 

Kada govorimo o civilnom društvu, nužno i temeljno govorimo ipak o građanskom društvu, sudjelovanju građana u oblikovanju javnih politika, građanskom odgoju. Gdje je Hrvatska danas po tom pitanju?

Ovdje govorimo o promjenama u demokratskoj političkoj kulturi koje su možda najsporije vidljive te iziskuju značajne inovacije u obrazovnom sustavu, načinu rada državnih tijela, ali i jačanju sposobnosti organizacija civilnog društva za mobilizaciju građana u oblikovanju javnih politika. Prema nekim zadnjim istraživanjima, samo je 17% građana u Hrvatskoj aktivno u organizacijama civilnog društva, a tek 7% građana volontira u zajednici.

Dakle, zamjetna je još uvijek niska razina građanskog aktivizma. Okvir za sudjelovanje građana u odlučivanju o pitanjima od javnog interesa se postupno poboljšava. Već je skoro dvije godine na snazi Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnosti u postupcima donošenja novih zakona, drugih propisa i akata. Usvojen je i Zakon o procjeni učinka propisa koji predviđa nove iskorake po pitanju uključivanja građana u najranijoj fazi donošenja zakona, a poboljšan je i okvir za ostvarivanje prava na pristup informacijama. Ipak, u praksi se još uvijek susrećemo s nizom problema koje ćemo nastojati rješavati i kroz mjere nove Strategije. Siguran sam da će od pomoći biti i potpora koja dolazi iz međunarodnog okruženja, gdje ponajprije mislim na brojne instrumente i poticaje iz Europske unije, ali i niza međunarodnih programa, uključujući i novu globalnu inicijativu Partnerstvo za otvorenu vlast. Otvaranjem i većom transparentnosti u radu tijela javne vlasti uz aktivnije korištenje informacijskih tehnologija radi uključivanja građana mogli bismo puno napraviti u godinama koje slijede. 

Razvijeno civilno društvo ne bi smjelo tolerirati društvenu isključenost. Koliko je u izradi nove Strategije zastupljeno pitanje socijalne kohezije i davanja socijalnih usluga?

To je pitanje i dalje visoko na listi prioriteta nove Strategije jer su organizacije civilnog društva, unatoč nizu napora proteklih godina, još uvijek nedostatno prepoznate kao pouzdani pružatelji socijalnih usluga od javnog interesa. Bit će važno snažnije povezati aktivnosti koje se provode u sklopu ove strategije s onima na koje nas obvezuje Zajednički memorandum o socijalnom uključivanju čiju provedbu prati čitav niz domaćih, europskih i međunarodnih institucija. Prednost  organizacija civilnog društva jest inovativnost, kreativnost, fleksibilnost, brzina djelovanja, ali i uključivanje volontera. S druge strane, dosta još treba raditi na jačanju i promociji sustava osiguranja kvalitete u radu neprofitnih organizacija kako bi državna tijela na svim razinama bila sigurna da u organizacijama civilnog društva mogu imati pouzdane i profesionalne partnere u pružanju socijalnih usluga. 

Koliko su nam na raspolaganju EU fondovi i međunarodna suradnja općenito pri izradi ove Strategije, odnosno izgradnje jače civilne scene i društva?

Razvoj civilnog društva je godinama visoko na listi prioriteta Europske unije u programima pomoći Hrvatskoj i ostalim zemljama Jugoistočne Europe. Zadnjih godina je ponovno oživio interes ključnih međunarodnih aktera za dijalog s civilnim društvom što svakako pridonosi tome da je ova tema sve prisutnija i važnija u domaćim političkim procesima. 

Novu Strategiju donosimo za razdoblje koje će biti obilježeno očekivanim ulaskom u Europsku uniju koji će za organizacije civilnog društva donijeti brojne mogućnosti, ali i otvoriti prostor za preispitivanje niza izazova koje donosi novo europsko okruženje. Značajno će se povećati iznosi raspoloživih sredstava iz europskih fondova i siguran sam da će organizacije civilnog društva na tom planu pokazati sav potencijal, znanje i vještine koje su se godinama akumulirale kroz niz domaćih i međunarodnih programa. Ipak, već sad je vidljivo da je jako teško uspješno razvijati višerazinsku strategiju djelovanja prema europskim i domaćim institucijama, a ujedno zadržati aktivan i odgovoran odnos prema korisnicima, članstvu i široj javnosti.  Ukratko, neosporno je da Europska unija civilnom društvu donosi više prava sudjelovanja, više novaca i više umrežavanja, a na nama je osigurati da se te mogućnosti što bolje iskoriste. Vjerujem da će nam u tome pomoći široka javna rasprava koju ćemo otvoriti o nacrtu nove Strategije.

Kakva je dinamika predviđena? kada bi Strategija trebala biti donesena? Namjera nam je tijekom listopada i studenog provesti prve javne rasprave o nacrtu Strategije te pripremiti do kraja godine završni nacrt koji bi bio upućen u proceduru donošenja ovisno o okolnostima koje će pratiti uspostavu nove vlade. Neovisno o postavljenim rokovima i vanjskim okolnostima, u prvom nam je planu izrada što kvalitetnijeg dokumenta uz što je moguće veći doprinos šire javnosti.

Kakva su Vaša osobna očekivanja od Strategije – koje pomake vjerujete da će zasigurno donijeti civilnom društvu?

Očekujem da ćemo za pet godina imati puno širi prostor za sudjelovanje civilnog društva u oblikovanju javnih politika, da će se u odgojno-obrazovnim institucijama uspješno provoditi programi obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo, ali i da će porasti broj građana uključenih u rad organizacija civilnog društva i volonterske inicijative. Vjerujem da će društveno odnosno socijalno poduzetništvo postati naširoko prepoznat koncept te da će se i mreža poduzetnika u službi zajednice značajnije proširiti. Konačno, duboko se nadam da će sve veći broj mladih pronaći u neprofitnom sektoru vrijednu karijernu opciju te da će nam u tome uvelike pomoći obilniji priljev sredstava iz europskih strukturnih fondova. Sve u svemu, očekujem pred nama jedno vrlo uzbudljivo razdoblje u kojemu ćemo svjedočiti novoj dinamici odnosa civilnog društva, države, privatnog sektora, ali i samih građana u zajedničkom radu za opće dobro.

Hits: 5276
Komentari (6)Add Comment
...
napisao Miran, Igor i Šejla, Listopad 06, 2011
Vidačak je ali pravo osvježenje na civilnoj sceni iako je već dugo, zapravo, tu. Pravi čovjek na pravom mjestu što je zbilja čudo u ovo vrijeme. Uvijek odmjeren, pribran, zna što govori i eto vjerujemo mu da zbilja zna što radi. Strategija je potrebna. I dobro je da slijedi javna rasprava. Mi ćemo svakako sudjelovati makar kao obični građani...Pozdrav ekipi Pomaka.
report abuse
vote down
vote up
Votes: +1
...
napisao Natasha, Listopad 11, 2011
Evo, sve je lakše kada je pravi čovjek na pravom mjestu, zar ne? Ajd da vidimo što će biti sa Strategijom, baš smo znatiželjni. Vidačak jako OK.
report abuse
vote down
vote up
Votes: +1
...
napisao Lori, Listopad 25, 2011
Vidačak je pravi čovjek na pravom mjestu. A to je rijetkost.
report abuse
vote down
vote up
Votes: +1
...
napisao Kruno Krekić, Listopad 25, 2011
Imamo povjerenja u Vidačka
report abuse
vote down
vote up
Votes: +0
...
napisao Željko Petrović, Studeni 01, 2011
Očito da sadašnja vlast nije pridavala neku veću važnost civilnom društvu, pa je na svu sreću umjesto sebi podobne osobe, za Predstojnika Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske postavljen g. Igor Vidačak, stručan i moralan čovjek sa vizijom i znanjem kako to ugraditi u život.To je rezultiralo sistematskim, upornim i stručnim radom, sa velikim pomakom u shvaćanju važnosti civilnog društva u razvoju i demokratizacji našeg društva. Živim u nadi, da će nova Vlada i sve buduće Vlade, kada budu sagledavale stanje i razvoj civilnog društva u prethodnom periodu znati to prepoznati i uz punu podršku omogućiti g. I. Vidačeku da nastavi i dalje voditi Ured na jedan visokostručani i moralni način, a ne izabrati sebi podobnu osobu s kojom ćemo opet u "blistavu" prošlost.
report abuse
vote down
vote up
Votes: +0
...
napisao Pero Pedala, Studeni 01, 2011
Dopustite i malo drugačije mišljenje.Ne znamiz kojeg dijela civilno0og društva dolazite,ali mi iz Udruga osoba s invaliditetom nikako se ne bi mogli složiti sa takvim ocjenama rada gosp-Vidaćeka.Naime tijekom 2011 godine na njegovu incijativu ,apod pritiskom moralno podobnih predsjednika Naciomalnih saveza ,Udrugama osoba s invaliditetom protiv zakonito je ukinuto financiranje Osnovne djelatnosti.Ukidanje financiranja Osnovne djelatnosti suprotno je Zakonu o udrugama ,a pomenuti gospodin je podržao ifinanciranje Osnovne djelatnosti za 2011 godinu je ukinbuto Udrugama,dok su Savezi pokupili novac.Pomenuti gospodin je išao i korak dalje pa je predložio Ministru da donese Pravilnik o financiranju osnovne djelatnosti nacionalnim savezima ,dok je udruge ostavio lokalnoj upravi iako je propisano da se Osnovna djelatnost financira iz Državnog proračuna.Sva sreča pa imamo divnu osobu na mjestu Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom ,pa je ustala sa prijedlogom da se takav Pravilnik ne donosi jer je suprotan Zakonu,Zagrebačkoj deklaraciji,Nacionalnoj strategiji i Konvenciji Ujedinjenih naroda.
U sposobnosti gospodina Vidačeka ne sumnjamo ,ali zato sumnjamo u dobre namjere kad su osobe s invaliditetom i njihove Udruge u pitanju :Hvala
report abuse
vote down
vote up
Votes: +1

Napišite komentar
quote
bold
italicize
underline
strike
url
image
quote
quote
smaller | bigger

security code
Upišite prikazane znakove


busy
 
« Prethodna   Sljedeća »
Ured za udruge Vlade RH Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva Udruga Linux korisnika Osijek Hrvatski energetski web portal Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj Portal civilnoga društva Zajednica za društveno odgovorno poslovanje Socijalna uključenost Nacionalna mreža za DOP Vaš link ovdje Vaš link ovdje Vaš link ovdje Vaš link ovdje Vaš link ovdje Your ad here Your ad here Your ad here

Komentari

Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Tražite hitno hitno? Želite li podmiriti svoje račun...
Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Trebate li zajam za pokretanje poslovanja ili plaćanje...
Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Trebate hitan zajam za isplatu duga? Trebate li zajam z...
Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Moje ime je Valeria Marco, pre 6 meseci, moj poslovni k...
Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Moje ime je Valeria Marco, pre 6 meseci, moj poslovni k...
Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Ja sam Ryan Jeremy po imenu. Živim u Sjedinjenim Ameri...
Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Moje ime je Valeria Marco, pre 6 meseci, moj poslovni k...
Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Trebate li zajmove s niskom kamatnom stopom? Jeste li o...
Decentralizacija je ključ razvoja ruralnog po...
Ja sam Alexander Alexis, privatni zajmodavac i korporat...
Otvoren drugi natječaj razvojnog programa ''P...
Ponuda zajma !!! Mi smo zajam usluga Stephen Williams ...

Forum socijalnog poduzetništva IPA Razvoj ljudskih potencijalaThis project is funded by the European Union