Pomakonline - Magazin za društveni razvitak

Thursday
Feb 23rd
  • Prijava
  • Registracija
    Registracija
    Polja označena asteriskom (*) su obavezna.
    Ime: *
    Korisničko ime: *
    E-mail: *
    Šifra: *
    Potvrda Šifre: *
  • Traži
Veličina teksta
  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size
Naslovnica arrow Insider arrow Marijana Ivanov: Monetarno-kreditni sustav maćeha je razvoju društvenog poduzetništva
Marijana Ivanov: Monetarno-kreditni sustav maćeha je razvoju društvenog poduzetništva
Željka Mandić   
Subota, 26 Studeni 2011
Image
Dr. sc. Marijana Ivanov

Kako se postojeći financijski sustav odnosi prema društvenom poduzetništvu? To je jedno od pitanja koje se ne može preskočiti. Napori civilnog sektora, pojedinaca poduzetnika, entuzijasta...vrijedni su i poželjni. Ali mora postojati sustav - i to na svakoj razini - koji će omogućiti njegov razvoj. Jedna i zasigurno „nepreskočiva“ razina je ona financijska.

Stoga je naša sugovornica dr. sc. Marijana Ivanov, profesorica na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu. Monetarna politika, monetarna analiza, monetarne teorije, bankarski sustav, novac u međunarodnim plaćanjima njezini su istraživački interesi. Kada daje intervjue za medije, dr. sc. Ivanov nerijetko iznese svoje mišljenje kako u Hrvatskoj ima previše pohlepnih ljudi.

"Na različite načine kroz ovo razdoblje tranzicije i raslojavanja društva stvaraju se motivi za brzom i lakom zaradom, koji kad se ta zarada pojavi, ne rezultiraju postavljanjem granice i sposobnošću ljudi da kažu dosta, nego potraga za zaradom traje i dalje." No dodaje kako u krizama treba tražiti i nove mogućnosti, a šansu vidi i u razvoju društveno orijentiranog poduzetništva koje će naglasiti etiku i moralnu odgovorost, savjest i brigu o socijalno zakinutim članovima društva.

Kako vi vidite situaciju u Hrvatskoj?

U Hrvatskoj još uvijek nije dovoljno razvijena svijest da su društveno odgovorno poslovanje, transparentno upravljanje, etičnost, moralnost te briga o ekološkoj održivosti i blagostanju svih članova društva inovacije na kojima se temelji razvoj gospodarstva 21. stoljeća. Inovacije su uvijek povezane uz rušenje postojećih struktura i stvaranje novih struktura, a upravo u tom pravcu Hrvatska može i treba provoditi promjene.

To znači transformaciju društva u cjelini i to kako transformaciju razmišljanja vlasnika kapitala i kreditora poslovnih poduhvata koji su sada primarno predvođeni motivom povećanja profita,tako i transformaciju svijesti onih koji upravljaju poduzećima i organiziraju poslovne proces, ali isto tako i transformaciju razmišljanja onih koji rade u poduzećima kao zaposlenici. Iako su vlasnici, kreditori, menadžeri i radnici subjekti čiji su interesi često konfliktni, oni jedni bez drugih ne mogu, što znači da su njihovi ciljevi u određenoj mjeri kompatibilni.

Je li postojeći sustav, zakonski i financijski, prilagođen razvoju društveno orijentiranog poduzetništva?

Kada se govori o zakonskom institucionalnom okviru, on je kompliciran te često omogućuje netransparentnost poslovanja i moralni hazard. To svakako nepovoljno djeluje na opći razvoj poduzetništva, kao i njegovu suvremenu orijentaciju prema dobrobiti društva. Financijski okvir za razvoj poduzetništva postoji, ali nije strukturiran na način da ga potiče, nego upravo suprotno često se javlja kao ograničenje razvoja poduzetništva. Zbog toga Hrvatska godinama propušta priliku za veći ekonomski rast i razvoj. Pri tome mislim na neadekvatnu ponudu kredita banaka koje posluju u Hrvatskoj, a koje su godinama favorizirale kreditiranje potrošnje stanovništva i države, umjesto da su kreditirale razvoj postojećih i novih poduzeća. Daljnje ograničenje su banko-centričnost sustava, nerazvijeno tržište kapitala te postojanje različitih barijera koje ograničavaju vlasnička ulaganja domaćih ili inozemnih financijera u ekonomski isplative i ekološki osviještene projekte.

Jesmo li tehnološki zaostala zemlja? 

Hrvatska je danas tehnološki zaostala zemlja. Industrijska proizvodnja je vrlo niska te je često cjenovno nekonkurentna na domaćem i inozemnom tržištu (povećanju jediničnog troška rada značajno pridonosi država kroz poreznu presiju, ali i aprecirana domaća valuta zbog koje su stranim investitorima troškovi rada u Hrvatskoj značajno veći nego u drugim zemljama Europske unije). Potencijal poljoprivrede i stočarstva u Hrvatskoj je premalo iskorišten. Turizam nije odgovarajuće organiziran ni usmjeren, a kao i za ostale aktivnosti ne postoji strategija njegovog dugoročnog razvoja. U takvom okruženju kao privremene dobre poslovne prilike javljali su se trgovina, građevinarstvo te razvoj neefikasnog javnog sektora. Sve navedeno, s izuzetkom građevinarstva, su aktivnosti koje dugoročno imaju neto negativni efekt na održivi ekonomski rast i razvoj zemlje.

Često ističete kako u krizama treba tražiti šansu. Je li i socijalno poduzetništvo šansa?

Jedna od najvećih društvenih vrijednosti poslovanja poduzeća je zapošljavanje, odnosno ponuda radnih mjesta za stanovništvo koje na taj način ostvaruje svoj temeljni dohodak, a to je dohodak od rada. Druga su stvaranje dodane vrijednosti i poboljšanja koja vode porastu životnog standarda građana. Pri tome mislim kako na dodanu vrijednost koju mjeri BDP-a kao kvantitativna i vrlo površna ekonomska varijabla, ali isto tako i na kvalitativnu društvenu dodanu vrijednost koja nije uključena u ekonomskim statistikama. Jedna takva posebna mjera društvene dodane vrijednosti su zadovoljstvo, osjećaj sreće i povećanje kvalitete života svih članova društva. Kada se govori o trenutnom stanju u Hrvatskoj situacija je sada loša, ali to nipošto ne znači da se trebamo prepustiti osjećaju pesimizma. Krize su prolazne i treba računati da će se i u daljnjoj povijesti one opet događati. Međutim, u krizama treba tražiti šansu, a jedna od njih je svakako razvoj društveno orijentiranog poduzetništva koje će naglasiti etiku i moralnu odgovornost, ekološku savjest i brigu o socijalno zakinutim članovima društva te naporan rad usmjeren na ostvarivanje optimalnog odnosa između: 1) zakonitog stvaranja vrijednosti u ekonomskom i osobnom interesu te 2) stvaranja vrijednosti u društvenom interesu. U tom smjeru svakako se trebaju orijentirati zakonski okviri, poslovanje privatnih i javnih poduzeća te financijski sustav.

Javno izražavate svoje  mišljenje kako u Hrvatskoj ima previše pohlepnih ljudi. Da su, u razdoblju tranzicije, stvoreni motivi za brzom i lakom zaradom. Je li takav "poduzetnički duh" još uvijek dominantan?

Posljednjih 20 godina Hrvatska je prolazila i još uvijek prolazi kroz razdoblje tranzicije. Naučili smo osnovni kategorijalni aparat funkcioniranja tržišne ekonomije, ali još uvijek nije dovoljno razvijen ispravan poduzetnički mentalitet. Poduzetnički duh (u smislu sklonosti inovacijama, vizionarstvu i kreativnosti korištenja raspoloživih resursa i prilika) prisutan je tek kod manjeg dijela stanovništva koji se nalazi u ulozi vlasnika ili menadžmenta malih, srednjih i velikih poduzećima. Međutim, i taj duh je predvođen isključivo motivom maksimalizacije osobnih interesa, a ne društvenih vrijednosti. Pohlepa te želja za brzom i lakom zaradom široko su rasprostranjene u društvu, a javljaju se kao rezultat primarne orijentacije na kratki rok, ali i kao posljedica rasta moralnog hazarda u raznim sferama gospodarske, političke i društvene aktivnosti. Iskrivljeni sustav vrijednosti stvorio je krivu predodžbu pojmova poduzetnik i poduzetništvo.

Vaš je znanstveni interes primarno usmjeren na monetarnu politiku, monetarne analize, bankarski sustav... Koliko su te politike "susretljive" prema razvoju socijalnog poduzetništva?

Monetarno-kreditni sustav Hrvatske je već godinama maćeha razvoju društveno orijentiranog poduzetništva. Kroz monetarno-kreditni sustav se ne potiču aktivnosti koje bi pridonijele dugoročnom i održivom ekonomskom rastu i razvoju, povećanju zaposlenosti te životnog standarda građana. Najbolji primjer su protekle, a vjerojatno i buduće godine ekonomske recesije u Hrvatskoj, kada je došlo do značajnog usporavanja kreditne aktivnosti banaka i nedovoljne opskrbe gospodarstva novcem. Jasno je da su godine krize razdoblje kada se smanjuje potražnja za kreditima jer se povećava neizvjesnost poslovanja poduzetnika, kao što je jasno da se u godinama krize povećava kreditni rizik kod banaka. Međutim, neovisno o tome tada se i središnja banka, poslovne banke i država trebaju afirmirati u poduzimanju novih aktivnosti i „guranju“ novca u realnu sferu privrede kako bi se dao poticaj gospodarskom rastu. Zapanjujuća je činjenica da se svi navedeni slažu da u Hrvatskoj treba povećati investicije, ali nitko svojim politikama ne radi ništa kako bi se to dogodilo. Banke su u razdoblju krize povećavale kamatne stope i pooštrile uvjete kreditiranja, a danas prijete da će kredita biti još manje (zbog očuvanja financijske stabilnosti). unatoč najavi novog vala recesije u Eurozoni i Hrvatskoj, središnja banka je nedavno povećala stopu obvezne rezerve te doprinijela opstojnosti visokih kamatnih stopa na kredite banaka (razlog restriktivnosti je, kao i više puta do sada, bio vezan uz očuvanje stabilnosti tečaja kune u odnosu na euro). Supervizor je bankama nametnuo povećanja stope adekvatnosti kapitala, što je smisleno s aspekta zaštite deponenata, ali je kočnica zbog koje se banke još više suzdržavaju u kreditiranju poduzetničke aktivnosti privatnog sektora jer se on uvijek tretira više rizičnim, dok su u isto vrijeme povećale kredite državi te time dodatno omogućile rast javnog duga i održivost budžetskog deficita. U isto vrijeme država razmišlja o mogućim poreznim teretima kojima će opteretiti dobit banaka, zaboravljajući pri tome da je volja banaka ta o kojoj ovisi ponuda kredita te da banke većinu poreznih i drugih tereta prebacuju na subjekte koji uredno izvršavaju svoje kreditne obveze. Svi zajedno očito su zaboravili da su novac, kredit i likvidnost neophodni za ubrzanje gospodarske aktivnosti, da su investicije inverzno povezane s kretanjem realne kamatne stope (razlika između nominalne kamatne stope i očekivane stope inflacije), da privremena inflacija ne znači hiperinflaciju, da privremena deprecijacija kune od najviše 10% ne znači zabrinjavajuću devalvaciju, da se Hrvatska neće nikada razviti ako će stalno uvoziti robu iz inozemstva te da je gospodarstvu potreban korak prema optimizmu, a koji može biti zabilježen tek kada poduzetnici ostvare veće nominalne prihode uz iste rashode. Ako do tog zamaha ne dođe gospodarstvo može dugotrajno stagnirati jer se stvari „same od sebe“ (nevidljiva ruka) mogu riješiti tek protekom vrlo dugog roka. Za mnoge taj rok znači „prekasno“.

Na sveučilišnom studiju poučavate i osobnim financijama. Kolika je ta individualna odgovornost u osobnim financijama i znanje iz upravljanja osobnim financijama?

Individualna odgovornost i znanje u upravljanju osobnim financijama su u Hrvatskoj na relativno niskoj razini. Brojni pojedinci u Hrvatskoj su prezaduženi, jer pri zaduživanju nisu vodili računa o vlastitoj kreditnoj sposobnosti i rizicima kojima mogu biti izloženi u godinama otplate kredita, kao što su kamatni rizik, tečajni rizik, rizik zaposlenosti, rizik dohotka, rizik pojave makroekonomskih poremećaja itd. Ljudi su skloni tzv. magičnom razmišljanju da će pozitivni trendovi trajati vječno te uvijek naprave iste pogreške u procesiranju informacija. Sve vrijednosti rastu sve do trenutka kada počinju padati pa tako postoji poslovni ciklus, financijski ciklus, životni ciklus itd. Manjak individualne odgovornosti u osobnim financijama posebno dolazi do izražaja kod brige o izvorima prihoda u godinama umirovljenja. Iako u Hrvatskoj postoji državno mirovinsko osiguranje bazirano na sustavu međugeneracijske solidarnosti, ono nikada ne može biti zamjena štednji kapitaliziranoj kroz oročenu štednju u bankama, rentnu štednju, mješovito životno osiguranje, mirovinsko dobrovoljno osiguranje, vlasništvo nad realnom ili financijskom imovinom koja služi kao izvor dodatnih prihoda itd. Prosječni građanin će radije sklopiti ugovor o posjedovanju kreditne kartice ili nenamjenskom gotovinskom kreditu, uključujući i dozvoljeni minus po tekućem računu, što mu omogućava život iznad njegovih mogućnosti, nego što će sklopiti ugovor o dugoročnoj kontinuiranoj štednji za starost.

Što bi se, u smislu ponude novca na tržištu, moglo napraviti za razvoj društvenog poduzetništva? Ima li dovoljno senzibiliteta za tu temu?

Senzibiliteta za tu temu ima vrlo malo, ali jasno da uvijek postoje prilike i mogućnosti. Bez obzira na ekonomske pokazatelje, Hrvatska je bogata i ekološki čista zemlja sa brojnim mogućnostima profitabilnog ulaganja banaka i drugih financijera, a postoj i potencijal razvoja poduzetništva orijentiranog prema stvaranju bolje socijalno-ekonomske strukture te efikasnije korištenje ljudskih i prirodnih resursa. Hrvatska raspolaže potencijalima za veće korištenje obnovljivih resursa,zelenih tehnologija, korištenje solarne energije, hidroenergije, korištenje blagodati klime pogodne za razvoj turizma s većom ponudom rekreacijskog sadržaja, razvoj poljoprivrede i prehrambene industrije te ima mogućnost povezivanja različitih djelatnosti u korištenju potencijala domaće proizvodnje, kao supstituta uvozu. Ovo posljednje konkretno znači veće povezivanje inputa domaće poljoprivrede, voćarstva, stočarstva  i drugih primarnih djelatnosti u stvaranju dodane vrijednosti u sekundarnim proizvodnim djelatnostima (prehrambena i druga prerađivačka industrija) te daljnji plasman tih proizvoda u tercijarnim uslužnim djelatnostima među kojima su za Hrvatsku posebno značajni turizam i trgovina. U taj lanac međusektorske povezanosti svakako treba dodati korištenje novih i zelenih tehnologija u proizvodnji energije te naglasiti važnost i ulogu financijskog sustava i države u boljem funkcioniranju takvog sustava.

Hits: 7827
Komentari (2)Add Comment
...
napisao Ilonka, Studeni 26, 2011
Prof. Ivanov zna što priča i šteta je što ju bolje ne čuju!
report abuse
vote down
vote up
Votes: +1
...
napisao Hanellore, Studeni 29, 2011
Jako jako konkretna stručnjakinja. Jako
report abuse
vote down
vote up
Votes: +0

Napišite komentar
quote
bold
italicize
underline
strike
url
image
quote
quote
smaller | bigger

security code
Upišite prikazane znakove


busy
 
« Prethodna   Sljedeća »
Ured za udruge Vlade RH Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva Udruga Linux korisnika Osijek Hrvatski energetski web portal Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj Portal civilnoga društva Zajednica za društveno odgovorno poslovanje Socijalna uključenost Nacionalna mreža za DOP Vaš link ovdje Vaš link ovdje Vaš link ovdje Vaš link ovdje Vaš link ovdje Your ad here Your ad here Your ad here

Forum socijalnog poduzetništva IPA Razvoj ljudskih potencijalaThis project is funded by the European Union