Pomakonline - Magazin za društveni razvitak

Thursday
Jan 18th
  • Prijava
  • Registracija
    Registracija
    Polja označena asteriskom (*) su obavezna.
    Ime: *
    Korisničko ime: *
    E-mail: *
    Šifra: *
    Potvrda Šifre: *
  • Traži
Veličina teksta
  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size
Naslovnica arrow Projekt Pomak arrow Društvena odgovornost arrow Hrvoje Njirić: Arhitekti ne smiju odustati od svoje društvene uloge i odgovornosti
Hrvoje Njirić: Arhitekti ne smiju odustati od svoje društvene uloge i odgovornosti
Željka Mandić   
Ponedjeljak, 07 Studeni 2011

Ugledni arhitekt Njirić, gostujući predavač na brojnim inozemnim školama, naglašava kako arhitekti ne smiju odustati od svoje društvene odgovornosti
Hrvoje Njirić
Kada i na ovim stranicama pišemo o društvenoj odgovornosti – većinom su to teme vezane uz poduzetništvo, aktivnosti civilnog sektora, ekologiju. No, zapravo nema društvenog prostora i profesije koja isključuje društvenu odgovornost.

Zapravo, izmjestiti bilo koju profesiju izvan konteksta "društvenog projekta" – dakle takvog koji nužno uključuje odgovornost prema sredini i ljudima u kojoj djeluje i stvara – zasigurno ne može rezultirati dugoročnom dobrobiti za zajednicu. Nema profesije, struke, koja ne "igra" i svoju društvenu ulogu. I to je uloga od koje se ne smije odustajati. Posebice kada su u pitanju arhitekti, ljudi koji kroz svoje ideje oblikuju i definiraju, gotovo trajno, prostor življenja i stvaranja. Privukao nas je stoga jedan naslovom neobičan natječaj: Nesavršene dužnosti: Ostvarive utopije. Organizacija natječaja: Društvo arhitekata Zagreba (DAZ).  

Stvaranje mreže ljudi koji razmišljaju 'preko granica' 

Radi se o čitavom ciklusu konceptualnih arhitektonskih natječaja, koji će poslužiti kao platforma za prostorno eksperimentiranje i razmjenu ideja. Cilj je i stvaranje mreže kreativnih mislilaca koja seže preko kulturnih, zemljopisnih i institucijskih granica, ali koja ima i zadaću vratiti u središte promišljanja i društvenu odgovornost i ulogu arhitekata.

Natječajni zadatak "Moralne granice" pripremio je arhitekt Hrvoje Njirić, koji je i gostujući predavač na arhitektonskim školama diljem svijeta. Ovih se dana očekuje i objava rezultata jedinstvenog natječaja. I dok su radovi stizali iz cijeloga svijeta, stručnjaka i studenata koji su osjetili potrebu istražiti moralne granice, nadići stereotipe, radikalno istražiti i današnju situaciju, mi smo razgovarali s autorom natječaja, Hrvojem Njirićem. 

Natječaj ima pozitivno provokativan naziv – Ostvarive utopije. Je li to moguće?

- Da, imate pravo. Htjeli smo prenijeti poruku ovim nazivom. Treba nas navesti na to, da promatrajući vrijeme u kojem se nalazimo i krizu u koju smo zapali – i to ne samo ekonomsku, nego krizu u svakom pogledu - sagledamo opet povijesni slijed arhitekture. Često su baš vremena slična ovima, krizna vremena, bila povod posezanju za nekim novim obrascima, a koje su nam arhitekti prikazivali u formi utopijskih projekata. I ne samo arhitekti, već i mislioci općenito. Naprosto sam smatrao da temu moralnih granica treba definirati i kao nadu za budućnosti gdje bi svi akteri – kreatori, stvaraoci, donositelji odluka i sami korisnici preispitali svoj moralni status i stavili ga u službu nekog novog vremena. Dakle, otuda ta potreba da se posegne za obrascem utopija. No, željeli smo da prijedlozi onih koji sudjeluju u natječaju imaju i jednu dozu realnosti, kako bi cijeloj priči dali i karakter uporabljivosti. U tom smislu se od natjecatelja tražilo formuliranje okvira za jedno novo, bolje ustrojeno društvo s nadom koja je, čini se, davno izgubljena, a koju mi pokušavamo oživjeti i vratiti – da je arhitektura ta koja može mijenjati svijet.

Image
Arhitektura je ta koja može mijenjati svijet
 

 

Ističete kako su arhitekti, ipak, izgubili svoju poziciju kada je riječ o promicanju javnoga interesa i vlastite društvene uloge, koja mora, treba biti - i uloga odgovornosti?

- Promjene su, nedvojbeno, očigledne. Kada samo pogledate situaciju iz 30-ih pa i 50-ih godina prošloga stoljeća, onda možete jasno primjetiti da su arhitekti bili uključeni u procese odlučivanja kada su u pitanju bili uvjeti stanovanja, provođenja slobodnog vremena, prostora rada i svega ostalog naprosto. Taj neki optimizam, poslijeratni optimizam – a mislim pri tom na razdoblje poslije Drugog svjetskog rata, bio je pristutan i među arhitektima na prostoru bivše Jugoslavije. Čak i u bivšoj Jugoslaviji arhitekti su, 50-ih i 60-ih godina, ja bih rekao bili stjegonoše društvenog napretka. U današnjem, naglašeno konzumentskom okruženju, stvari su postale bitno drukčije. Čini se da su se i arhitekti sami u tome izgubili potpisavši tako takozvanu faustovsku nagodbu kojom pristaju da se, s jedne strane, njihov rad slavi kao dio medijske kulture i samim time odustajući od svoje društvene uloge u kojoj su minorizirani! I to je naprosto činjenica koja vrijedi na globalnoj razini, a tako ni mi u Hrvatskoj nismo daleko od toga. U raznim suplementima dnevnoga tiska često ćete susresti arhitekte predstavljene kao nekoga tko kreira novi zavodljivi proizvod, a ne nekoga tko se bavi suštinom boljitka društva. Baš zato ovaj natječaj ima ambiciju izazvati interes šire stručne javnosti. Jako smo zainteresirani vidjeti rezultate, tu lepezu radova iz brojnih zemalja. To je, na neki način, spektar mogućih odgovora na naša pitanja. Dobit ćemo, vjerujem, mnoge ostvarive utopije!

No ostaje činjenica da bez obzira radi li se i o najboljoj ideji, iznimno naglašene društvene odgovornosti, sve ostaje priča dok niste u poziciji odlučivanja. Kako doći do nje? 

- Mislim da je ovo pitanje apsolutno na mjestu to je i dio mojega pristupa obrazovanju. Profesor sam, primjerice, i na splitskom Arhitektonskom fakultetu. Uvijek nastojim pobuditi svijest kod studenata da živimo u uvjetima koji su takvi kakvi jesu, ali su naši. Za mnoge će biti i jedini u kojima će djelovati. I to je dio razloga zašto je neprimjereno posezati za nečijim tuđim obrascima – treba se okrenuti situaciji takva kakva jest. Misliti na implementaciju. Iz tih teškoća, ograničenja i nesavršenosti sistema u kojemu živimo treba izvući neke operativnosti za novi sustav vrijednosti koji se već predlaže. Trebamo uvidjeti resusre s kojima se raspolaže i instrumentalizirati ih na najbolji mogući način. Dakle, govoriti o arhitekturi koja se ne bavi primarno formom i prostorom kao takvim, iako se mnogima čini da se mi bavimo samo time, nego promišljati o jednoj organizacijskoj i društvenoj ulozi koju arhitekti danas moraju prihvatiti, trebaju prihvatiti kako bi njihovi radovi, manji ili veći, doživjeli i realizaciju.

Hits: 3039
Komentari (3)Add Comment
...
napisao Teo , Studeni 07, 2011
U ovom kriznom vremenu SVE što budi nadu, kreativnost, stvaranje, razmišljanje - jako je dobrodošlo. Jako.
report abuse
vote down
vote up
Votes: +1
...
napisao Lejla, Studeni 10, 2011
Zanimljivo razmišljanje
report abuse
vote down
vote up
Votes: +1
...
napisao Ninoslava, Studeni 18, 2011
faca je nema što
report abuse
vote down
vote up
Votes: +0

Napišite komentar
quote
bold
italicize
underline
strike
url
image
quote
quote
smaller | bigger

security code
Upišite prikazane znakove


busy
 
« Prethodna   Sljedeća »

Komentari

Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Moje ime je Valeria Marco, pre 6 meseci, moj poslovni k...
Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Moje ime je Valeria Marco, pre 6 meseci, moj poslovni k...
Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Ja sam Ryan Jeremy po imenu. Živim u Sjedinjenim Ameri...
Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Moje ime je Valeria Marco, pre 6 meseci, moj poslovni k...
Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Trebate li zajmove s niskom kamatnom stopom? Jeste li o...
Decentralizacija je ključ razvoja ruralnog po...
Ja sam Alexander Alexis, privatni zajmodavac i korporat...
Otvoren drugi natječaj razvojnog programa ''P...
Ponuda zajma !!! Mi smo zajam usluga Stephen Williams ...
Virtualni ženski poduzetnički centar s herceg...
Ponuda zajma !!! Mi smo zajam usluga Stephen Williams ...
Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Ponuda zajma !!! Mi smo zajam usluga Stephen Williams ...
Zakon u Hrvatskoj zakida i diskriminira domać...
kupila sam od Vas čaj i izuzetno mi se šećer srušio...

Forum socijalnog poduzetništva IPA Razvoj ljudskih potencijalaThis project is funded by the European Union