Pomakonline - Magazin za društveni razvitak

Tuesday
Jan 16th
  • Prijava
  • Registracija
    Registracija
    Polja označena asteriskom (*) su obavezna.
    Ime: *
    Korisničko ime: *
    E-mail: *
    Šifra: *
    Potvrda Šifre: *
  • Traži
Veličina teksta
  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size
Naslovnica arrow Projekt Pomak arrow Društvena odgovornost arrow Zeleni i zemljani domovi za održivu arhitekturu iranskog vizionara Nadera Khalilija
Zeleni i zemljani domovi za održivu arhitekturu iranskog vizionara Nadera Khalilija
Ivona Grubišić   
Subota, 14 Siječanj 2012
Image
Iranski ekoarhitekt Nader Khalili

Nader Khalili (1936.-2008.) svjetski je poznat iransko-američki arhitekt, humanitarac, učitelj i tvorac Geltaftanskog sustava od pečene zemlje, poznatog kao 'keramičke kuće', te sustava izgradnje od nepečene cigle. Khalili je naobrazbu iz filozofije i arhitekture stekao u Iranu, Turskoj i Sjedinjenim Američkim Državama.

Mjesečeve i svemirske nastambe od 1984. su neizostavni dio njegova rada. Predstavio je svoj dizajn 'magma građevina', koji se temelji na Geltaftanskom sustavu, i Velcro-Adobe sustav (kasnije nazvan Superadobe) na NASA-inom simpoziju „Mjesečevi temelji i svemirske aktivnosti 21. stoljeća“ (Lunar Bases and Space Activities of the 21st Century). Nakon toga pozvan je u Los Alamos nacionalni laboratorij kao gostujući znanstvenik.

Khalili je utemeljitelj i bio je direktor Geltaftan fondacije (1986.), te Kalifornijskog instituta umjetnosti i arhitekture od zemlje u Santa Feu (1991.; Institute of American Indian Arts Museum). Njegova održiva rješenja za ljudske nastambe objavila je NASA, nagradili Ujedinjeni narodi, a primio je i Aga Khanovu nagradu za arhitekturu, među ostalim.

Dok je razvijao ove tehnike, kao i svoju filozofiju i arhitekturu, napisao je šest knjiga. Rumi, iranski mistični pjesnik nadahnuo je Khalilija za njegovu mudrost o humanosti i četirima elementimaZemlji, Vodi, Zraku i Vatri.

Pomoći siromašnima i izbjeglicama izgraditi kuće  

Khalilijev „Rad i riječi“ bio je široko predstavljen i objavljen u SAD-u i na međunarodnim institucijama, uključujući Centar Georges Pompidou u Parizu i Institutu muzeja umjetnosti američkih Indijanaca u Santa Feu (Novi Meksiko), te emitiran na TV kanalima poput BBC World Service i Glas Amerike (Voice of America). Više od 100 radionica vodio je diljem SAD-a i šire, od Sveučilišta Princeton i MIT do zatvorenika u kaznionicama, od NASA-e i Los Alamos nacionalnog laboratorija do brojnih rezervata američkih Indijanaca i djece u bolnicama Los Angelesa...

Image
Iranski pjesnik Rumi nadahnuo je Khalilija za mudrost o humanosti i elementima – Zemlji, Vodi, Zraku i Vatri

Rođen u Iranu kao jedno od devetero djece, njegov je zadatak bio pomoći siromašnima i izbjeglicama izgraditi kuće koristeći zemlju po kojoj hodaju. Khalilijev sin Dastan i kći Sheefteh prenose njegovu viziju i zadatke širom svijeta. Khalili je bio ugledan američki predvodnik u vrijednosti arhitekture s etičkim temeljima, gdje je potreba beskućnika na prvom mjestu.

Nadahnut Rumijevom poezijom, njegova je arhitektura bila destilat bezvremenih načela svemira i njegovih bezvremenih materijala – elemenata zemlje, vatre, zraka i vode, opisane kao „Poezija iskristalizirana u građevinu”.

Laura Huxley, udovica Aldousa Huxleya, nazvala je Khalilija „praktičnim vizionarom”. Bio je tihi junak i nježni humanitarac, koji je zapisao: “Nitko ne može dokazati da postoji smisao života. Ja sam moram svoj život učiniti smislenim. I to je sve.”

Ogromni troškovi obnove nastambi nakon katastrofa 

Image
Alternativni načini gradnje

Čitav je svijet usredotočen na globalno zatopljenje i nepredvidivu budućnost, dok se jedan njegov dio pokušava oporaviti od katastrofalnog potresa u središnjoj Aziji ili cunamija, koji se dogodio na godišnjicu velikog potresa u Iranu. 

Poginuli su desetci tisuća ljudi - čitave su zajednica nestale u samo nekoliko minuta ili sati. Uragani na južnoj obali SAD-a prouzrčili su katastrofu, što znači i ogromne troškove i napor kako bi se sve dovelo u normalno stanje. Tu su i uragani u središnjoj Americi, izbjeglice u Darfuru, kao i stalne žrtve AIDS-a, koji ostavljaju iza sebe veliki broj beskućnika i siročadi.

Hitna pomoć stiže sa svih strana i po cijelom svijetu kako bi pronašli i spasili preživjele - pružajući im liječničku pomoć, dostavljajući hranu, prenapučujući privremena skloništa i preseljavajući ih. Nema dovoljno šatora u svijetu koji bi pružili sklonište žrtvama potresa u središnjoj Aziji, kojima prijete još veća nesreća od zime i hladnih vjetrova.

Najveći su troškovi obnove infrastrukture i ljudskih nastambi koji slijede nakon katastrofe. Potrebno je što hitnije izgraditi skloništa koja mogu postati održiva, trajne građevine i koja su otpornija na prirodne katastrofe.

Učestalost nesreća u svijetu i porast gubitka ljudskih života i imovine, moraju izazvati osjećaj hitnosti UN-u i drugim agencijama kako bi ozbiljno posvetili pozornost alternativnim načinima gradnje.

Bezvremenski materijali i načela izgradnje 

Postoji održivo rješenje za ljudska skloništa, na temelju bezvremenih materijala (zemlje, vode, zraka i vatre) i bezvremenski načela (lukovi, svodovi i kupole). Svaki muškarac i žena trebali bi moći izgraditi sklonište za svoju obitelj od tih univerzalnih elemenata, bilo gdje na Zemlji i drugim planetima. Ova načela, interpretirana u najjednostavnijim oblicima izgradnje, stvorila su skloništa za hitne slučajeve, koja mogu postati trajne kuće, i koja su prošla strogu ispitivanja i građevinske propise.

Od 1975. istražuje se razvoj ove jeftine, ekološke tehnologije oslonjene na vlastite snage, koja može odoljeti katastrofama i biti na usluzi čovječanstvu. Karika koja nedostaje je educiranje ljude za korištenje ove bezvremenske tehnike, koja odgovara njegovoj kulturi i okolišu.

Image
Potrebno je što hitnije izgraditi skloništa koja mogu postati trajne građevine i otpornija su na katastrofe
 

Image
Njegova je arhitektura bila destilat bezvremenih načela svemira i njegovih bezvremenih materijala
 

Hits: 3274
Komentari (1)Add Comment
...
napisao miroslav, Listopad 16, 2012
Od odlaska u penziju zivim u drvenoj kuci na obodu grada/zlatiborska brvnara preneta/ Ako bih promenio kucu sledeca bi svakako bila od zemlje/skeptici bi rekli pocinjes da se navikavah na materijal/,jer zaista vise ne mogu da zivim u betonu.Ovo sto sam video je zaista fascinantno od lepote doostalihsegmenata.Moje iskrene cestitke i moralna podrska.Samo napred do pune afirmacije.Pozdraf
report abuse
vote down
vote up
Votes: +0

Napišite komentar
quote
bold
italicize
underline
strike
url
image
quote
quote
smaller | bigger

security code
Upišite prikazane znakove


busy
 
« Prethodna   Sljedeća »

Forum socijalnog poduzetništva IPA Razvoj ljudskih potencijalaThis project is funded by the European Union