Pomakonline - Magazin za društveni razvitak

Tuesday
Jan 16th
  • Prijava
  • Registracija
    Registracija
    Polja označena asteriskom (*) su obavezna.
    Ime: *
    Korisničko ime: *
    E-mail: *
    Šifra: *
    Potvrda Šifre: *
  • Traži
Veličina teksta
  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size
Naslovnica arrow Projekt Pomak arrow Društvena odgovornost arrow POMAKOV SERIJAL: Kako društvena isključenost i društveni položaju utječu na naš život?(1.dio)
POMAKOV SERIJAL: Kako društvena isključenost i društveni položaju utječu na naš život?(1.dio)
Željka Mandić   
Srijeda, 29 Veljača 2012
Sindrom statusa, kako ga naziv Sir Marmot, itekako utječe na naše živote, zdravlje i dugovječnost
Sreća se i gradi i nasljeđuje
Knjiga koju smo nedavno preporučili u rubrici "Čitaonica", Sir Michaela Marmonta: "Sindrom statusa:Kako društveni položaj utječe na naše zdravlje i dugovječnost" ponukala je na pisanje o toj temi, uvelike inspirirane i potkrijepljene Marmontovim istraživanjem. Na prvim stranicama knjige, u uvodnom dijelu, iznosi se dojmljivo otkriće koje može razveseliti, ali pred kojim se može i itekako ustuknuti. Ustuknuti u smislu i osobne i društvene odgovornosti za posljedice takvog navoda, a koje je, ponavljamo, rezultat vrlo opsežnog i po svim znanstvenim kriterijima visokovrijedno istraživanje. Što je viši položaj ljudi u društvenoj hijerarhiji, vjerojatnije je da će biti zdraviji. Zvuči li ovo vama, našem čitatelju, optimistično ili zastrašujuće? Ili istodobno i jedno i drugo? 

Nema zabune - odgovorno društvo je sretnije, zdravije, dugovječnije

Jedan od brojnih nedostataka siromaštva jest taj da siromaštvo skraćuje život. Ukazuju na to brojke koje su dobivene raznim istraživanjima i gotovo je nemoguće demantirati ih.  Što je društveni položaj čovjeka niži, viši mu je rizik za oboljenje. Ne bi li to trebao biti dovoljan razlog i motiv, na individualnoj i općedruštvenoj razini, da se pobrinemo (borimo) protiv društvene isključenosti koja je gotovo siguran put prema siromaštvu? Trebao bi biti. Promjena svijesti važan je korak prema dubokoj promjeni pojedinca i društva, naglašava u Sir M. Marmont. S problemima društva Marmont se susreo kao liječnik.

Početna fascinacija biološkim granama medicine dovela je i do susreta s pacijentima. Stvarnim ljudima, stvarnim životima. Liječio je njihove bolesti, odnosno simptome tih bolesti. Primjerice, bolesti srca, dišnih organa...No, brzo je uočio sljedeće: vraćajući se kući, ljudi se vraćaju cijelom nizu društvenih problema i obično se ponovno u kratkom roku vraćaju na liječenje.

Jedna stvar vodi drugoj... 

Propitivanje o uzrocima bolesti dovelo je do pitanja o naravi društva koje dovodi do bolesti. Isključenost, siromaštvo, mala ili nikakva kontrola nad životima...skraćuju život. Sindrom statusa utječe na naše živote. Mnogi će, pak, na ovo spremno ustvrditi kako neki siromašni ljudi žive dulje od onih koji žive u boljim materijalnim uvjetima. Da, ukazuju brojke, ako govorimo o boemskom životu, primjerice nekog umjetnika, čiji je izbor živjeti na takav način. Ukoliko netko živi u uvjetima koje drži neprimjerenima, živi na način kojim ne želi živjeti, radi posao koji ne želi raditi i u vrlo malo životnih segmenata ne živi po svom izboru i nema osjećaj kontrole nad svojim životom, to je velika razlika, odnosno razlika koja čini razliku između života "boema" i čovjeka koji svojevrsnom društvenom prisilom na taj način i živi. Kontrola nad vlastitim životom od iznimnog je značaja. Nedvojbeno.

Efekt "Winstona Churchilla" 

A što je s nezdravim načinom života? Pušenje, loša prehrana...? Dakako da takvi faktori ne produljuju život. I dakako da su bogati ljudi umirali i mladi. A neki siromašni dugo. No, ipak su to iznimke. Mogli bismo ovu priču ispričati kroz "efekt Winstona Churchilla" - kako ga Marmont naziva. Churchill je pretjerano pušio i pretjerano je pio. I dugo je živio. Ne opovrgava to nikako istinu da nepušači žive duže od pušača. No, W. Churchill je proživio dug život zahvaljujući svojem visokom društvenom položaju i činjenici da je imao veliku kontrolu nad svojim životom i bogat život u svakom smislu. 

Načeli smo sada brojne teme i "upitnike" koji traže odgovore. Kroz ovaj Pomakov serijal pokušat ćemo ih i ponuditi, oslanjajući se na Marmotovo istraživanje. Prvi dio završit ćemo optimistično: zdravlje ljudi odgovornijim društvom može se poboljšati. Granice nisu dosegnute. I ne radi se u ovoj priči isključivo o novcu. Radi se o raspodjeli. Istražit ćemo i temu relativne nejednakosti, odnosno važnosti položaja pojedinca u odnosu prema drugima u hijerarhiji. Je li to važnije za zdravlje od apsolutne razine resursa?

Sjeme sindroma statusa 

Društvene sile koje utječu na zdravlje odraslih utječu, navodi se u štivu, i na sljedeću generaciju. I ponovno dolazimo do odgovornosti kao ključa problema odnosno poboljšanja. Sjeme sindroma statusa, kako ga Maromot naziva, sije se do određene mjere u ranom djetinjustvu, a urod se žanje u zreloj dobi. Ljudi će živjeti, vjerojatnije, duže ako je njihovo obrazovanje više. Ako su društveno uključeni. Ako imaju dobre prihode. A sve to gradi sretnije društvo ispunjenijih pojedinaca. (Nastavlja se). 

Hits: 2927
Komentari (0)Add Comment

Napišite komentar
quote
bold
italicize
underline
strike
url
image
quote
quote
smaller | bigger

security code
Upišite prikazane znakove


busy
 
« Prethodna   Sljedeća »

Forum socijalnog poduzetništva IPA Razvoj ljudskih potencijalaThis project is funded by the European Union