Pomakonline - Magazin za društveni razvitak

Tuesday
Jan 16th
  • Prijava
  • Registracija
    Registracija
    Polja označena asteriskom (*) su obavezna.
    Ime: *
    Korisničko ime: *
    E-mail: *
    Šifra: *
    Potvrda Šifre: *
  • Traži
Veličina teksta
  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size
Naslovnica arrow Projekt Pomak arrow Društvena odgovornost arrow Socijalno poduzetništvo ima "recept" za sreću
Socijalno poduzetništvo ima "recept" za sreću
Željka Mandić   
Nedjelja, 09 Prosinac 2012

Image
Sreća je raditi posao koji volimo
Socijalno poduzetništvo neraskidivo je vezano uz vrijednosti rada, čovjeka kao središta sustava, etike poslovanja i svijesti o važnosti društvene dobrobiti. Raditi posao koji nas ispunjava, u kojemu smo u stanju potpune predanosti, u kojemu uživamo, stručno nazivamo "flow" - eto, i u tom se području razvila specifična terminologija.

Potvrđuje to i "doktorica sreće", kako nerijetko mediji nazivaju dr. Ljiljanu Kaliternu-LipovčanInstituta dr. Ivo Pilar, a koja se bavi istraživanjem sreće. Pa, uputimo se onda takvoj doktorici po recept za sreću. Vrlo je, zapravo, blizak ideji i praksi socijalnih poduzetnika! "Sretni i zadovoljni ljudi bolje rade, ostvaruju bolje socijalne kontakte, ali i duže žive, u prosjeku 7 godina, te više zarađuju" - ističe Kaliterna-Lipovčan.

Društvena uključenost presudna 

Da bismo to ostvarili, moramo biti društveno uključeni, "flow', ali i imati kontrolu nad radnim zadacima te pronaći smisao jer najvažnija spoznaja jest da ono što radimo ima vrijednost - uvjerena je "doktorica sreće", a u prilog joj idu i istraživanja koja i sama provodi.

Inače, važnost ispitivanja i promišljanja o sreći prihvaća sve više zemalja, pa je tako u službenu statistiku Francuske i Velike Britanije odnedavno uvedeno ispitivanje sreće. Jedno britansko istraživanje među faktore sreće na poslu svrstava i prijateljstva na poslu, a koju i hrvatski građani podržavaju u velikom postotku. 

Što se tiče povezanosti sreće i visine mjesečnih primanja, istraživanje dr.sc. Kaliterna Lipovčan pokazuje da plaća nije osobito važna ako je dovoljna za pokriće osnovnih potreba.

Ne imati dugove i osjećati da je plaća pravedna u odnosu na plaće kolega ispada važnije od same visine plaće. Istraživanja koje provodi pokazuju da je granica iznad koje novac više neće utjecati na sreću 3.000 kuna po članu domaćinstva.

Sudjelovati u stvaranju općeg dobra - znači biti sretniji čovjek 

Važno je istaknuti da među najsretnijim zanimanjima prevladavaju ona koja uključuju pomaganje drugima, pa su tako u SAD-u svećenik, fizioterapeut i vatrogasac prva tri najsretnija zanimanja, a slično britansko istraživanje na vrh ljestvice sreće postavilo je zanimanje frizer, pa kozmetičar, te odgajatelj u vrtiću.

Temeljna karakteristika zaposlenika u Hrvatskoj je potreba za društvenim statusom - upućuje prof. psih. Tanja Pureta iz Ramiro savjetovanja u izlaganju o mentalitetu zaposlenika i poslodavaca. Nastavlja da je važno imati dobru poziciju ili zanimljiv naziv radnog mjesta, dobar networking, te statusne simbole, po mogućnosti dobivene od poslodavaca, poput automobila, mobitela, laptopa, a izrazito je traženo i parkirno mjesto. Također je primamljivo imati bolju plaću od ostalih u branši.

Najmanje važni stvarni rezultati rada?! 

Zanimljivo je spomenuti da kada zaposleni razmišljaju o nagrađivanju koje zaslužuju njihove kolege, najmanje pažnje će pokloniti stvarnim rezultatima rada, već povišice vežu uz stručnu spremu, godine staža ili starosnu dob. Zvuči...da, apsurdno!

Zašto je tome tako? Dr. sc. Drago Čengić s Instituta Ivo Pilar pozornost stavlja na praksu radnog postignuća te u svojim tekstovima iznosi tri teze o slabom radnom učinku Hrvata: je li riječ o socijalističkom naslijeđu, načinu rada poslovne elite ili jednostavnoj činjenici da (pre)malo ljudi u ovoj zemlji radi?

Zadnja teza je prilično uvjerljiva, budući da u Hrvatskoj radi svega 48 posto od ukupno radno aktivnog stanovništva. A mali broj radno aktivnih stanovnika dovodi do nove podjele društva: na one koji su uključeni u 'službeni sistem' profesija i na one koji su isključeni iz njega. A tu, opet - nema sreće.

Raditi malo, živjeti dobro...No, ne bi li rad trebao biti izvor sreće?

Prema tradicionalnom shvaćanju prevladavaju ideje da je država svojim građanima obvezna osigurati posao, a čuju se ideje poput 'da mi je raditi malo, a živjeti dobro'. Činjenica je da u Hrvatskoj radi mali broj ljudi, i uz kontinuirano povećanje nezaposlenosti u posljednje dvije godine.

Oni koji rade, nerijetko su svojim poslom nezadovoljni. Njihova svijest još je uvijek vezana uz misli da bi "netko drugi" trebao donijeti odluke o promjeni toga stanja, a ne oni sami. No, treba sve stavljati na teret leđa pojedinca. Nepremostiva je istina da je u dobro organiziranom društvu i pojedinac itekako u boljoj poziciji realizirati svoje poduzetničke aktivnosti. Društvo se izgrađuje. Valja sudjelovati u tom procesu. Cilj: raditi posao koji volimo. Vrijedno, zar ne? Biti sretno ljudsko biće. 

Hits: 4640
Komentari (0)Add Comment

Napišite komentar
quote
bold
italicize
underline
strike
url
image
quote
quote
smaller | bigger

security code
Upišite prikazane znakove


busy
 
« Prethodna   Sljedeća »

Forum socijalnog poduzetništva IPA Razvoj ljudskih potencijalaThis project is funded by the European Union