Pomakonline - Magazin za društveni razvitak

Wednesday
Jan 17th
  • Prijava
  • Registracija
    Registracija
    Polja označena asteriskom (*) su obavezna.
    Ime: *
    Korisničko ime: *
    E-mail: *
    Šifra: *
    Potvrda Šifre: *
  • Traži
Veličina teksta
  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size
Naslovnica arrow Radionica arrow Čitaonica arrow Postoji li "Društvena odgovornost kapitala"?
Postoji li "Društvena odgovornost kapitala"?
Narcisa Bošnjak   
Nedjelja, 28 Rujan 2008
Intrigantno i motivirajuće štivo iz kuhinje Srećka HorvataMože li kapital biti društveno odgovoran i koja je njegova prava misija pokušali su dokučiti sudionici posljednjeg, petog po redu, Festivala prvih. "Kritičko propitkivanje onih o kojima sam Festival prvih ovisi nije tek svojevrsni salto mortale, nego nužni korak koji je na dosadađnjoj tzv. "nezavisnoj kulturnoj sceni", civilnom društvu i sektoru nevladinih udruga bio prisutan tek u maloj mjeri, ako uopće.", kaže u pogovoru zbornika Društvena odgovornost kapitala njegov urednik Srećko Horvat. U tom je djelu sabrao djela ljudi koji su teorijskim ili praktičnim radom često bili u doticaju s društvenom odgovornošću, te kroz njih i zajedno s njima, pokušao doći do što obuhvatnijeg i primjerenijeg zahvaćanja u tu kompleksnu problematiku uključivanjem raznorodnih pristupa koji sežu od filozofskih i politoloških, preko ekonomskih i socioloških, pa sve do aktivizma i arhitekture.

Red Friedmana, red Žižeka

Kao prvi tekst stoji klasik među tekstovima o društvenoj odgovornosti, a to je tekst Miltona Friedmana Društvena odgovornost biznisa sastoji se u povećanju vlastitog profita, koji dosad nije bio dostupan u hrvatskom prijevodu. Premda, dakako, ne zahvaća konkretne hrvatske primjere, on otvara zbornik ne samo iz kronoloških razloga, već i stoga jer je svako današnje promišljanje koncepta društvene dgovornosti gotovo nemoguće i nezamislivo bez referiranja na taj Friedmanov tekst. Iza njega dolazi tekst Slavoja Žižeka pod nazivom Nitko ne mora biti zao, budući da se drugi autori u knjizi na nekim mjestima, uz neizbježnog Friedmana, dotiču i Žižekove radikalne kritike društvene odgovornosti.

U sljedećem tekstu pod nazivom Mogućnosti i granice društveno odgovornog poslovanja Domagoj Račić pokazuje kad i kako se pojavila društvena odgovornost poslovanja, a zatim što ona zapravo je, a što nije. Jovica Lončar u tekstu Društvena odgovornost: slučaj Hrvatska samu teoriju društvene odgovornosti, uzimajući u obzir ideje Miltona Friedmana i Joela Bakana, prokazuje kao ideologiju koja se u praksi ruši. Krećući od OECD-ove deklaracije sa smjernicama za ponašanje multinacionalnih kompanija, Lončar dolazi do hrvatske pretvorbe i privatizacije, a zatim logičnim slijedom, preko hrvatskih banki, do slučaja TDZ i Karlovačke pivovare.

Kritika kontradikcija koncepta društvene odgovornosti 

U tekstu Društvena odgovornost i uloga građana u kreiranju grada Krešimir Galović koncept društvene odgovornosti promišlja u kontekstu recentnog slučaja Cvjetni trg, ustvrđujući ne samo da bi građani trebali imati pravo sudjelovati u kreiranju grada i to stoga jer smo prostor koji nastanjujemo naslijedili i imamo odgovornost skrbiti o njemu za buduće generacije, nego da bi i gradske vlasti trebale brinuti za društvenu odgovornost.

Žarko Paić u tekstu Suvremena umjetnost i njezina teorija: kapital i granice društvene odgovornosti problematizira status suvremne umjetnosti u postmodernom stanju, na koji se način isprepliću umjetnost i povijest, te koje su uopće granice umjetnosti. Paić pritom propituje i odnos globalizacije i umjetnosti, kao i činjenicu da umjetnost unatoč tendenciji stvaranja alternativnog svijeta nerijetko tek postaje komunikacijski proizvod. U tekstu pod nazivom Naš uspjeh – uspjeh naše zajednice, što je ujedno i jedna sintagma poslovne politike grupe PBZ, autor ovog uvodnika analizira kontradikcije koncepta društvene odgovornosti i na kraju ga prokazuje kao jednu novu ideologiju koja, unatoč diskurzivnim proklamacijama, služi obrtanju kapitala.

NGO vs. društvena odgovrnost 

Toni Gabrić se, slično tome, u tekstu tzv. “korporativna odgovornost” i tzv. “civilno društvo” pita se jesu li nevladine organizacije doista tako “slobodne” kako se vole zamišljati, te iznosi vlastita iskustva sa korporacijama, ali ne štedi ni nevladin sektor, pokazajući da i u tzv. civilnom društvu nerijetko postoji ideologija koja je samo druga strana kovanice korporativne ideologije. Ironijski primjeri odbijanja koje susreću nevladine organizacije prilikom apliciranja na fondove i natječaje predstavljaju humorističan, ali realan pristup temi i ocrtavaju kako je to kad se NGO-sektor u zbilji susretne s tzv. “društvenom odgovornošću”. Leonardo Kovačević u tekstu Od etičke odgovornosti do političke neodgovornosti promišlja etički režim politike u kontekstu filozofa “angažirane” teorije, propitujući mogućnosti otpora kapitalizmu, kao i moguće alternative, a Slavko Kulić i Marija Pavkov promiču Filozofiju kulture umjesto filozofije politike zalažući se za kulturni mem morala umjesto kulturnog mema profita kasino ekonomije, odnosno onoga što oni nazivaju “ekonomijom nasilja”. Na kraju se nalazi ekskluzivni intervju s Joelom Bakanom, kanadskim pravnikom i autorom knjige Korporacija.

Hits: 3438
Komentari (0)Add Comment

Napišite komentar
quote
bold
italicize
underline
strike
url
image
quote
quote
smaller | bigger

security code
Upišite prikazane znakove


busy
 
« Prethodna   Sljedeća »

Komentari

Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Moje ime je Valeria Marco, pre 6 meseci, moj poslovni k...
Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Moje ime je Valeria Marco, pre 6 meseci, moj poslovni k...
Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Ja sam Ryan Jeremy po imenu. Živim u Sjedinjenim Ameri...
Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Moje ime je Valeria Marco, pre 6 meseci, moj poslovni k...
Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Trebate li zajmove s niskom kamatnom stopom? Jeste li o...
Decentralizacija je ključ razvoja ruralnog po...
Ja sam Alexander Alexis, privatni zajmodavac i korporat...
Otvoren drugi natječaj razvojnog programa ''P...
Ponuda zajma !!! Mi smo zajam usluga Stephen Williams ...
Virtualni ženski poduzetnički centar s herceg...
Ponuda zajma !!! Mi smo zajam usluga Stephen Williams ...
Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Ponuda zajma !!! Mi smo zajam usluga Stephen Williams ...
Zakon u Hrvatskoj zakida i diskriminira domać...
kupila sam od Vas čaj i izuzetno mi se šećer srušio...

Forum socijalnog poduzetništva IPA Razvoj ljudskih potencijalaThis project is funded by the European Union