Pomakonline - Magazin za društveni razvitak

Tuesday
Jan 16th
  • Prijava
  • Registracija
    Registracija
    Polja označena asteriskom (*) su obavezna.
    Ime: *
    Korisničko ime: *
    E-mail: *
    Šifra: *
    Potvrda Šifre: *
  • Traži
Veličina teksta
  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size
Naslovnica arrow Projekt Pomak arrow Društvena odgovornost arrow Održivi grad: bajka ili realnost?
Održivi grad: bajka ili realnost?
Karolina Krpeljević   
Petak, 19 Kolovoz 2011

Image
Växjö nije bajkovit samo izgledom
Kontinuirano se pod pojmom društvene odgovornosti automatski podrazumjevaju tvrtke ili pojedinci, ali u kolikoj mjeri može lokalna samouprava utjecati da pojedinci i tvrtke postanu odgovorniji, te na koji način može sve aktere u svojoj samoupravi povesti na put prema društvenoj odgovornosti i sve to uz jak ekonomski rast i napredak?

Ovakva ideja za mnoge je tek bajka, poglavice zbog primjera iz naše zemlje, ali Švedska je oduvijek bila pravo mjesto za osmišljavanje bajkovitih priča, a njezin gradić Växjö pravi je primjer jednog takvog grada.

Växjö je grad sa nešto više od 83.000 stanovnika (po broju stanovnika može se usporediti sa Osijekom i Zadrom) smješten na jugu Švedske. S pravom se može reći da je pionir održivosti, jer je još 1980-tih izgradio centralu s obnovljivim izvorima energije za grijanje centra grada. Grad je svoju avanturu izgradnje održivosti ozbiljno započeo 1996., kada su gradski vijećnici jednoglasnom odlukom odlučili osloboditi svoj grad od ovisnosti o fosilnim gorivima. Do 2007., 54% potrošnje energije u gradu temeljilo se na obnovljivim izvorima energije. Do 2010., potrošnja po stanovniku emisije ugljika smanjena je na svega 34% od razine iz 1993. To znači da građanin Växjö -a pridonosi sa samo 3 tone CO2 u atmosferu godišnje – daleko ispod globalnog prosjeka. Primjerice u SAD-u to je 18 tona, u Njemačkoj 9 tona, Sloveniji 9 tona, a u Hrvatskoj 5 tona. Växjö vjeruje da može dodatno smanjiti emisiju za 55% do 2015., a cilj je da postane potpuno slobodan od fosilnih goriva do 2030. 

Kako osigurati smanjenje uporabu fosilnih goriva u gradu?

Grad ciljeve ostvaruje kroz niz strategija. To uključuje javne projekte, privatna / javna partnerstva, te poticanje promjena ponašanja stanovnika, od kojih su svi usredotočeni na tri područja: jačanje korištenje obnovljivih izvora energije u stambenim objektima i prijevozu, poboljšanje energetske učinkovitosti zgrada i rezidencija, te kreiranje transportnog sustava bez upotrebe fosilnih goriva.

Obnovljivi izvori energije najvažniji su izvor smanjenje emisije štetnih plinova. 91% grijanja zgrada potječe od centrale koja stvara grijanje iz biomase najčešće od otpadnog drva iz šumarskih operacija. Ovakvo centralno grijanje je jeftino i s time je postalo jako popularno, a kako bi poboljšali korištenje, grad je dao subvencije za pretvaranje sustava grijanja u domovima na gradsko centralno grijanje, kao i za instalaciju solarnih ploča. Projekt je započeo u centru grada, a kasnije su u sustav uključena i predgrađa.

Učinkovitost: do veće energetske učinkovitosti krenulo se 1994. kada su općinske vlasti instalirale učinkovitiju javnu rasvjetu, nakon čega su uslijedile lokalne javne bolnice i klinike koji su bili najveći potrošači električne energije. Kada je gradnja novih zgrada i kuća ponovno krenula krajem 90-tih grad je 2003. izdao smjernice za energetski učinkovitu gradnju koja je bila obavezna na svim novim građevinama koje su građene na javnim površinama. Ovakve nove javne zgrade poslužile su kao primjer građanima koji su pratili njihovu učinkovitost i manju potrošnju te su mogli koristiti prijedloge kako smanjiti vlastitu potrošnju. Samo 5 godina kasnije, u 2008., grad se udružio s lokalnim građevinarima koji su  počeli razvijati i graditi pasivne kuće bez grijanja, koje se griju samo energijom materijala, tijela i aparata.

Prijevoz: Biodizel i bioplin glavna su pogonska goriva u gradskim autobusima - a u 2007., grad je otvorio svoju prvu benzinsku postaju (otvorenu za javnost) koristeći bioplin na bazi općinskoj otpadnih voda. Grad osim toga obiluje biciklističkim stazama, imaju besplatan parking za ekološke automobile - i gradske subvencije za njihovu kupovinu. Grad se nada da će povećati korištenje javnog prijevoza za 20% do 2015., te smanjiti emisiju CO2 i za 100% do 2030.

Image
Dok u Växjöu emisija CO2 pada gospodarstvo mjesta kontinuirano raste
  

Gradska uprava aktivno djeluje na svoje stanovnike

Suprotno ustaljenom običaju da lokalna samouprava reagira tek kad stanovnici izvrše pritisak na njih ili kad nešto postane trend i treba osvojiti izbore, Växjö je odlučio sam uvesti trend i educirati svoje stanovnike. Ovo je bio preduvjet da se sva ulaganja isplate, odnosno da stanovnici počnu koristiti nove izvore i na taj način isplate novac uložen u izgradnju pogona koji proizvode energetski učinkovitu energiju.

Kampanja promjene ponašanja koje promovira grad uključuje natjecanja za učenike, izdavanje "malih zelenih knjiga"  kao Vodič za održivi potrošnju, te niz godišnjih događanja za isticanje održivosti. Osim toga savjetovanje kako postići energetsku učinkovitost u svom domu besplatno je i dostupno za sve stanovnike.

Energetska učinkovitost samo je dio priče o održivosti

sim energetske učinkovitosti, stabilnost i održivost uključuju još niz strategija koje ovdje nismo dotaknuli. Njihovo ulaganje u ekonomiju grada uključuje poticanje kupnje lokalnih proizvoda za koje imaju niz projekata koje promoviraju među građanima, organiziraju niz edukacija za odrasle osobe (npr. kako raditi u upravnim i izvršnim odborima tvrtke) i na taj način utječu na cjeloživotno učenje svojih stanovnika, financiraju istraživačke projekte tvrtki i obrazovnih institucija, pomažu pri osnivanju kompanije te dodjeljuju „Ekološke diplome“ tvrtkama koje rade na standardima društvene odgovornosti i prolaze kroz reviziju. Ovakav interes za razvoj lokalnih tvrtki i njihovih zaposlenika, te promocija na svjetskoj razini rezultirali su rastom ekonomije od 9,5% 2005. – 2010.; jednom od največih stopa rasta u Švedskoj. Upravo je ulaganje u napore da se što više kupuje lokalno i organsko donijelo dobrobit lokalnoj ekonomiji. Svi smo svjedoci nedavnih napisa kako hrvatski seljaci svoje proizvode bacaju i uništavaju zbog nemogućnosti plasmana i za njih bi ovakvi projekti bili od izuzetne važnosti.

Bajci još nije kraj

Image
Centrala za energetski efikasno grijanje
Planovi za budućnost uključuju ciljevi da 45% hrane kupljene u gradu bude organskog podrijetla i / ili lokalno proizvedeno do 2015., ugradnja malih vjetroelektrana na velike objekte, povećanje isporuke bioplina iz otpada hrane, širenje zelenih površina u gradu; stvaranje poslovnih pothvata za izvoz ekološke tehnologije, te izvoz svojih ekoloških modela u druge gradove. Växjö također koordinira EU SESAC projekt, osnovan u 2005. za izgradnju održivih energetskih sustava u nekoliko europskih gradova.

Rezultati govore sami po sebi i dokazuju da je put ka održivosti itekako moguć, ali za mnoge druge gradove ovaj primjer u sebi nosi bitna dva elementa bajkovitosti. Cilj i strategija, kao i odlučnost u provedbi istih doneseni su u gradskoj vijećnici jednoglasnom odlukom. Osim toga od 1996. pa do danas bez obzira na brojne izbore, promjene u stolicama u gradskoj vijećnici i upravi dugoročni cilj je ostao isti, a svaka nova uprava imala je jednaku odlučnost da ga ostvari. Jedno je sigurno, ovaj grad pravi je model za izreku: „Gdje ima volje, ima i rezultata“.

Hits: 3527
Komentari (1)Add Comment
...
napisao Selena K., Kolovoz 28, 2011
Jako zanimljivo. Švedska iskustva su jako korisna. sjajna zemlja
report abuse
vote down
vote up
Votes: +0

Napišite komentar
quote
bold
italicize
underline
strike
url
image
quote
quote
smaller | bigger

security code
Upišite prikazane znakove


busy
 
« Prethodna   Sljedeća »

Forum socijalnog poduzetništva IPA Razvoj ljudskih potencijalaThis project is funded by the European Union