Projekt Pomak
Neprofitno poduzetništvo
HUB Zagreb inicijativa: inkubator socijalnih poduzetnika | HUB Zagreb inicijativa: inkubator socijalnih poduzetnika |
| Ivona Grubišić | |
| Utorak, 29 Studeni 2011 | |
![]() Do prostora za rad kroz HUB Kako se postaviti, kako iskoristiti taj svoj jedinstveni trenutak – pitaju se mnogi, svjesni da je uvijek mnogo lakše reći, a daleko teže ostvariti ideje kojima želimo sebe ostvariti jer nam uvijek nešto fali – prostor, informacija, novac… ali i okolina koja ima razumijevanja i čiji „aparati“ nisu pretromi i u stanju su uhvatiti ritam modernog društva u pravo vrijeme. Krilaticom Carpe diem! Duška Jelić započela je predstavljanje HUB Zagreb inicijative na 11. izdanju PechaKucha night u rujnu ove godine. Kao odgovor na taj nedostatak nastaju HUB-ovi diljem svijeta (trenutačno su u tridesetak gradova na pet kontinenata, a brojni su u nastanku), kako bi u jednom pružili fizički prostor za rad, resurse, kontakte, znanja, iskustva i mogućnosti za interakciju poduzetnika, promovirajući društvenu inovaciju i društveno poduzetništvo. Ova mreža, platforma omogućava lokalnu i globalnu suradnju pojedinaca/skupina različitih profesija i različitih ideja, profitnim i neprofitnim inicijativama i projektima usmjerenim na stvaranje boljeg (i kreativnijeg) svijeta. HUB Zagreb Inicijativa službeno je pokrenuta u Zagrebu u proljeće 2010. po uzoru na uspješan društveno-poduzetnički pothvat koji je krenuo iz Velike Britanije 2005., s ciljem podržavanja i promicanja društveno-poduzetničkih inicijativa i povećanja njihovog utjecaj na lokalnoj i globalnoj razini. Nedostatak prostora za poduzetne pro/kreaktivceU živote sedmero “začetnika” dokotrljao se na različite načine i svakom u različito vrijeme, no očito u pravi čas, složni su Zagrepčani. Ubrzo nakon spajanja u jesen 2010. izmijenili su informacije o projektima na kojima rade. Svima je zajednička tema bio nedostatak mjesta u Zagrebu koja zadovoljavaju, inspiriraju i podržavaju potrebe raznolike zajednice pro/kreaktivaca, kojima je zajedničko poduzetništvo za bolji svijet. Nakon samo nekoliko zajedničkih druženja sve ideje sveli su na jedno ime: HUB. Od teorije krenuli na praksu i započeli raditi na tom da i u Zagrebu zaživi HUB. A oni su: Miljenka Plazonić Bogdan, Jasmina Lukačević, Jasenka Gojšić, Vesna Vrga Perović, Hermes Arriaga, Ana Raguž i Duška Jelić. „Fizički prostor HUB-a je njegovo tijelo, njegovi korisnici su njegovo srce, a dušu čine programi. Temeljna značajka HUB prostora je multifunkcionalnost i mogućnost brzih 'metamorfoza' prema potrebama korisnika. Neki su prostori prave male enklave za individualni rad, za inspirativni rad u skupinama, za odmor ili druženje“, pojašnjava Duška Jelić. Kao bitnu ističu činjenicu da prostore unutar HUB-a nerijetko sukreiraju sami korisnici, sudjelujući u uređenju pa i izvedbi, građevinskim radovima. U HUB-u nastoje imati što više različitih ljudi i potencijala. Ovdje nije riječ, kaže Duška Jelić, o poduzetništvu u grubom, doslovnom smislu riječi, nego o freelancerima, umjetnicima, aktivistima, djelatnicima u medijima… Svatko od njih ima mogućnost realizirati svoju ideju, projekt, uz široku bazu korisnika. Bitno je prepoznati trenutak i snagu interakcije, nadogradnju vlastitih vještina u skupini. Dnevna prisutnost HUB domaćina Korištenje HUB-a bazira se na različitim korisničkim paketima temeljenim na količini vremena koju korisnici provode u radnom prostoru (na mjesečnoj bazi), te pristupu dodatnim uslugama HUB-a (koje su u potpunosti uključene u paket ili se mogu dobiti uz sniženu naknadu). Dodatne usluge, između ostalog, uključuju najam prostora za sastanke, radionice i predavanja kao i razne vrste edukacija i događanja koje HUB organizira za svoje korisnike. Posebna vrijednost HUB-a očituje se u dnevnoj prisutnosti HUB domaćina (tzv. hosta) koji prate rad korisnika, umrežavaju ih i kontinuirano prate njihove potrebe te odgovaraju na njih organizacijom potrebnih kontakata, informacija i edukacija. Osobe su to iznimnih komunikacijskih vještina, a ne nedostaje im ni entuzijazma i strasti za pružanje pomoći onima koji žele, a iz nekih od ranije navedenih razloga ne mogu, realizirati svoju ideju ili projekt. „Resi ih senzibilitet za puls skupine i pomoći će korisnicima povezati se, kvalitetno osmisliti program (nešto poput inovacijskog laboratorija), ali i anticipirati što će u budućnosti nekom korisniku ili HUB-u trebati. Na primjerice vrlo dinamičnim HUB caffe razgovorima zahvatili smo vrlo široku platformu budućih korisnika i došli do vrlo eksplicitnih odgovora: mi želimo HUB, trebamo ga čim prije“, ističe Duška Jelić, koja se nada da će do početka 2012. postati aktivni. Do tada imaju čitav niz programa koji bi trebali pomoći porinuti situaciju savjetima, radionicama i sl. Neke od dosadašnjih inicijativa HUB-a Zagreb su:
![]() Dodatne usluge, između ostalog, uključuju najam prostora za sastanke, radionice i predavanja kao i razne vrste edukacija i događanja koje HUB organizira za svoje korisnike
![]() Kao odgovor na nedostatak prostora nastaju HUB-ovi - trenutačno su u tridesetak gradova na pet kontinenata, a brojni su u nastanku
Komentari (2)
![]() Napišite komentar
|
| « Prethodna | Sljedeća » |
|---|
PROJEKT SEFOR SUFINANCIRAO JE URED ZA UDRUGE VLADE RH.
naime "HUB" u hrvatskom jeziku oznaka je za sljedeće: Hrvatska udruga banaka službena kratica je HUB ---- trebalo bi za ovo što je navedeno u članku koristiti drugu kraticu tj. mala slova u kurzivu, ovako se stječe dojam da je ovo "HUB Zagreb" podružnica Hrvatske udruge banaka, a "hub" (čit. na hr. hab) na engleskom ima drukčije značenje od riječi "HUB" na hrvatskom jeziku tj. H-Hrvatska u-udruga b-banaka;
eto mislila sam da se radi o bankama pa otvorila članak, a ono nešto sasvim deseto, čisto da imate u vidu