Pomakonline - Magazin za društveni razvitak

Thursday
Jan 18th
  • Prijava
  • Registracija
    Registracija
    Polja označena asteriskom (*) su obavezna.
    Ime: *
    Korisničko ime: *
    E-mail: *
    Šifra: *
    Potvrda Šifre: *
  • Traži
Veličina teksta
  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size
Naslovnica arrow Projekt Pomak arrow Društvena odgovornost arrow Mogu li male tvrtke biti odgovorne: dobra praksa iz EU
Mogu li male tvrtke biti odgovorne: dobra praksa iz EU
Narcisa Bošnjak   
Srijeda, 29 Travanj 2009

Mal a odgovoran? Moguće je.Na razini zemalja članica Europske unije pitanje DOP-a sve više dobiva na značaju u javnosti, ali i u politici tijekom posljednjih godina ili čak desetljeća. Međutim, vrijeme uvođenja ideje društvene odgovornosti značajno se razlikuje među državama članicama. Dok je, primjerice u Poljskoj to relativno nov koncept, uveden 2000. godine, počeci DOP-a u Španjolskoj sežu u 1990-e, kada su koncept društveno odgovornog investiranja uvele organizacije iz područja kolektivnog investiranja i umirovljeničkih fondova (npr. INVERCO).

U Rumunjskoj koncept društvene odgovornosti potječe iz 1990-ih, kada su mnoge NVO (posebno s ciljevima kao što je humanitarno poslovanje) osnovane uz pomoć međunarodnih javnih i privatnih institucija. Veći angažman i velikih i malih  tvrtki u aktivnostima društvene odgovornosti kompanije na restrukturiranju tehnologija za ekološki prihvatljivu proizvodnju ili usvajanje socijalnih mjera za zaposlene ili društvo počeo je nakon 2000. Angažiranost privatnog sektora oko DOP-a uglavnom je poticao angažman multinacionalnih kompanija aktivnih na polju DOP a. Kasnije je poticaj bio i mogućnost pristupa fondovima EU. U Finskoj, na primjer, prve publikacije o etičkim pitanjima u poslovnim aktivnostima datiraju čak iz 1959.

Pitanja vezana za zdravlje, sigurnost i zaštitu životne okoline na radnom mjestu u Norveškoj su predmet rasprava još od 1960-ih, a pitanja vezana za društvo bila su visoko na dnevnom redu tijekom 1970-ih i 1980-ih. Koncept DOP-a kao takav postao je predmet rasprave sredinom 1990-ih. Sličan se razvitak bilježi i u Njemačkoj. U Austriji, pak rasprava o održivom razvoju počela je 1970-ih ili 1980-ih, fokusirajući se, barem u početku, isključivo na zaštitu ekoloških osnova poslovnog sektora. Društvene i ekonomske dimenzije (npr. kvaliteta života, inovacije, umrežavanje) predmet su rasprava tek od uvođenja austrijske Strategije održivog razvoja 2002. godine.

Ovi različiti vremenski horizonti sukladno tomu dovode i do različitih razina svijesti i praktične primjene toga koncepta u poslovnu stvarnost. U Poljskoj se, na primjer, nacionalne kompanije zaostaju za stranima u pogledu sustavne primjene etičkih standarda (DOP aktivnosti su više slučajnost, nego  svjesna politika tvrtke), a u Norveškoj, Austriji, Finskoj, Njemačkoj i Rumunjskoj pojam DOP-a nije dovoljno poznat tvrtkama, iako se čini da se odgovarajuće prakse dobro primjenjuju). Zamjetno je sve veća angažiranost europskih tvrtki na društvenoj odgovornosti. To se u određenoj mjeri može pripisati činjenici da kompanije sve više shvaćaju nužnost poboljšanja poslovnog imidža pokazujući svoju posvećenost društvenim pitanjima i/ili uvodeći pravila poslovne etike pa tako i uključiti DOP aktivnosti u svakodnevnu poslovnu rutinu.
Isto tako, veća razina svijesti korisnika koji sve više drže do praksa DOP-a, važan je pokretač za daljnji razvitak odgovarajućih korporativnih aktivnosti koje potom mogu biti korisne za stjecanje natjecateljske prednosti u odnosu na druge igrače na tržištu.

Uvođenje DOP-a u malim i srednjim tvrtkama

"ODGOVORNOST JE ZA ONE DRUGE." 

MST često povezuju društvenu odgovornost s velikim tvrtkama, ne znajući kako i njihove aktivnosti također mogu biti DOP. U Velikoj Britaniji 2006. je 71% MST s nelagodom rabilo naziv DOP, smatrajući kako ga je teško razumjeti.

U pogledu razine angažiranja na DOP-u nekoliko je različitih tipova MST:

  • MST motivirane isključivo financijskom dobiti pa ne vide važnost društvenog angažiranja. Vjeruju da nemaju nikakvu društvenu odgovornost izvan uskih granica svoga poslovanja i nisu aktivni članovi poslovnih mreža.
  • MST koje imaju minimalno iskustvo u društvenoj odgovornosti, ali su sudjelovale u nekom dobrovoljnom projektu.
  • Poduzetnici koji rade neovisno i izolirano od drugih. Njihove su društveno odgovorne aktivnosti često fragmentarne. Manje su zainteresirani za zajedničke aktivnosti pa je teško do njih doprijeti i teško ih je podržati.
  • Pametni pragmatičari koji prepoznaju poslovne
    koristi odgovornog ponašanja.
  • Prosvijećeni pragmatičari motivirani dugoročnim društvenim ciljevima i razumijevanjem osnovnih poslovnih argumenata u prilog DOP-a.
  • Konačno, MST osnovane kao socijalne tvrtke u kojima su vlasnici/menadžeri visoko motivirani željom kreiranja pozitivne zajednicu ili društvenim učinkom. Oni bolje razumiju koncept i pojmove DOP-a i traže bolje mogućnosti za angažiranje.

Na razini zemalja članica EU postalo je razvidno kako su na uvođenje DOP-a u domaćim tvrtkama znatno utjecali okvirni uvjeti. S jedne strane, zakonodavstvo/zakonski okvir u različitim područjima (zaštita okoliša, zapošljavanje, zaštita potrošača itd.) postavlja obvezne minimalne zahtjeve u pogledu obveza koje tvrtke moraju izvršiti pa određuje i potencijalne dobrovoljne DOP inicijative. U skladu s tim, u zemljama poput primjerice Finske, Norveške ili Austrije, s visokom raziniom pravne regulative, tvrtke imaju ograničene mogućnosti ako žele „učiniti nešto više“ u usporedbi sa zemljama s nižom razinom pravne regulative (na primjer SAD ili zemlje u razvoju). U zemljama u kojima je zakonodavstvo reguliranije, administracijska opterećenja tvrtki (posebice malih i srednjih) ostavljaju malo ili nimalo prostora za dodatne poteze, barem u području DOP-a. To posebno važi u razdobljima makroekonomskog pada, kada se tvrtke trude osigurati kapital.

Vladin sektor može poticati poreznim olakšicama za etičko poslovanje i angažiranje u DOP-u. S druge strane, trajanje i intenzitet javnih i političkih rasprava o DOP-u utječu na svijest poslovnih lidera o DOP-u. Kada je riječ o angažiranju malih i srednjih tvrtki u društvenoj odgovornosti razvidno je da često nisu svjesni ili ne razumiju taj koncept. Raspon strateških mogućnosti koje DOP može pružiti vlasnici/menadžeri malih i srednjih tvrtki teško mogu zamisliti. Posebice među malim tvrtkama pojam „DOP“ je nedovoljno poznat. Bez obzira na to, praksa pokazuje da je većina europskih malih i srednjih tvrtki svjesna svoje odgovornosti prema društvu – posebno u odnosu na lokalne dionike (korisnike, zaposlene i lokalnu zajednicu) jer osjećaju viši stupanj (osobne) pripadnosti, dok društveno odgovorno poslovanje očekuju i od drugih lokalnih dionika.

Posljednjih godina svijest o značenju orijentacije na višestruke dionike (umjesto samo na dioničara/vlasnika) postala je prisutnija među europskim malim i srednjim tvrtkama jer se procjenjuje da je to važan preduvjet za održivi razvoj. Podaci iz Španjolske pokazali su da je 2006. gotovo 70% tvrtki na DOP gledalo kao na ključni čimbenik za povoljan poslovni rezultat, dok je odgovarajući udio 2004. bio oko 50%.

Tvrtke sve više shvaćaju nužnost popravljanja imidža pokazujući zanimanje za društvena pitanja i/ili uvodeći pravila poslovne etike uključujući aktivnosti DOP-a u svakodnevnu poslovnu rutinu. Na primjer, oko 60% velikih kompanija, više od polovice srednjih i oko 40% malih tvrtki u Poljskoj ističe kako vođenje tvrtke treba uskladiti s potrebama lokalne zajednice i voditi računa o okolišu. Isto tako, većini malih i srednjih tvrtki nije poznat koncept dobrog poslovnog ponašanja. Podaci iz Njemačke su impresivniji – oko 3/4 malih i srednjih tvrtki svjesno je svoje društvene odgovornosti, dok u Norveškoj 91% izvršnih direktora privatnih tvrtki s više od 19 zaposlenih izjavilo je 2000. da se posvećenost društvu isplati na duži rok, a 53% tvrtki objavilo je ili je razrađivalo smjernice za poslovnu etiku/vrijednosti (etička odgovornost).

Razina angažiranja malih i srednjih tvrtki

U javnim i političkim raspravama prevladava dojam kako se DOP-om uglavnom bave multinacionalne kompanija, dok se male i srednje tvrtke (dalje u tekstu MST) slabo angažiraju. Razlog tomu djelomično leži u činjenici da mnoge MST ne prepoznaju svoje aktivnosti društvene odgovornosti kao takve i stoga podnose izvještaje o njima u manjoj mjeri nego velike tvrtke, barem kada je riječ o formalnim vidovima komunikacije. To odgovara općim komunikacionim strategijama malih i srednjih tvrtki, posebice najmanjih (gotovo nikakav marketing/PR usmjeren tržištu, nema godišnjih izvještaja i td.), na što u određenoj mjeri utječu i njihovi ograničeni financijski resursi i nedovoljno stručno znanje po tom pitanju.

S obzirom da je mnogo malih i srednjih tvrtki relativno dobro povezano s lokalnim akterima, više se oslanjaju na neformalno širenje informacija o svojim aktivnostima DOP-a (npr. usmeno) i smatraju da „otvorenom komunikacijom“ gube kredibilitet zbog očitog inzistiranja na učincima pozitivnog imidža.

Razina angažiranja malih i srednjih tvrtki u DOP aktivnostima razlikuje se od zemlje do zemlje. Tako je primjerice u Finskoj angažirano 83%, a u Španjolskoj samo 46%. Općenito, sjeverne i srednjoeuropske zemlje imaju najveći postotak malih i srednjih tvrtki uključenih u društvene aktivnosti, za razliku od južnih zemalja i Francuske i Velike Britanije, gdje je društveno angažiranje manje uobičajeno. Razlozi mogu biti i različite kulturne tradicije u smislu uloge tvrtke u društvu, socijalnih davanja i očekivanja javnosti kada je riječ o društvenom angažiranju.

Anketa među malim i srednjim tvrtkama u Velikoj Britaniji pokazala je da je najpopularnija društvena odgovornost ona usmjerena na zaposlenike. U Austriji 86% do 95% tvrtki smatra da pružaju dobar primjer zaposlenicima. Jednak tretman zaposlenika, pravedna struktura plaća, transparentni kontakti važna su društveno odgovorna aktivnost njihovih tvrtki.

Pojmovi poslovnih vrijednosti i etike često su sinonimi za podržavanjem zaposlenika. DOP vezan za radno mjesto može se odnositi na jamstvo zapošljavanja, razvitak ljudskih resursa (što je primjerice spomenulo 75% danskih malih i srednjih tvrtki i više od 80% britanskih) te planiranje karijere (npr. interne promocijske aktivnosti), pri čemu je ponekad pozornost usmjerena na pojedinačne skupine (žene, strance, starije…), poboljšanje uvjeta rada (radno vrijeme, ergonomija, smanjenje rizika/sigurnost na radu i td., što je navelo 70% danskih malih i srednjih tvrtki), integracija ugroženih skupina (starijih, žena, osoba s invaliditetom, stranaca i td.) na tržište rada, sudjelovanje zaposlenika u odlukama tvrtke (71% danskih malih i srednjih tvrtki) ili osnaživanje za to i sl.

Inovativniji pristup je davanje dobrovoljnih doprinosa za mirovine zaposlenika ili osiguravanje jeftinih ili beskamatnih kratkoročnih malih kredita. Druge mogućnosti odnose se na društvena događanja (sportska) ili obroke koje financira tvrtka ili ranija isplata zarada. Za MST ovo je važan segment DOP-a jer ako je tvrtka poznata kao odgovoran poslodavac može privući ili zadržati kvalificiranu radnu snagu. Iako aktivnosti vezane uz radno mjesto dominiraju, društveno usmjerene inicijative (na
primjer javne socijalne službe, dobrovoljni rad ili pristup objektima za invalide) sve više dobivaju na značaju, što je potvrda boljeg razumijevanja DOP-a. Anketa ENSR Enterprise iz 2001. pokazuje da se društvene aktivnosti uglavnom odnose na: sport (47% europskih malih i srednjih tvrtki), kulturu i zdravstveno-socijalne aktivnosti korisne za čitavo društvo, bilo da je riječ o novčanim prilozima ili donacijama u naturi. U nekim slučajevima sam vlasnik tvrtke radi u dobrotvorne svrhe ili njegovi zaposlenici za vrijeme radnog vremena.

Po pitanju stupnja angažiranja u društvenim aktivnostima zamjetno je da se veće MST angažiraju u većem postotku. Druge aktivnosti DOP-a u korist društva mogu se odnositi na rad s lokalnim školama ili fakultetima ili na rad s volonterskim sektorom. DOP aktivnosti mogu se odnositi i na uključivanje lokalnog stanovništva na tržište rada ili stvaranjem radnih mjesta za ugrožene skupine na tržištu rada. Uz to, širenje koncepta DOP-a u lokalnoj zajednici, uključujući i privatni sektor, također se može smatrati važnim pristupom.

Iako su ove aktivnosti zapravo usmjerene na lokalnu zajednicu, neke MST ciljaju na širu regiju. Aktivnosti DOP-a mogu biti i uže vezane za poslovni cilj i shodno tomu ciljati na tržište, korisnike (i privatni i komercijalni akteri), poslovne partnere i dobavljače. Oslanjanje na korisnika raširenije je onog oslanjanja na dobavljača i/ili poslovnog partnera. U Austriji većina tvrtki tvrdi da je pravedna politika cijena jedna od važnih odgovornih aktivnosti kada je riječ o tržištu.

DOP aktivnosti na ovom polju s jedne se strane mogu odnositi na promociju ekološke i etičke potrošnje ili recikliranje, visokokvalitetne proizvode ili neke volonterske usluge (SOS telefoni i sl). DOP aktivnosti usmjerene na korisnika mogu obuhvatiti pitanja u interesu korisnika, ali koja nisu striktno povezana s osnovnim poslovanjem tvrtke.

Zbog mnogo propisa europske MST rijetko se angažiraju oko dobrovoljnih aktivnosti zaštite okoliša. U anketi ENSR Enterprise iz 2001. samo 12 % tvrtki bilo je uključeno u ekološke inicijative - 32% u Norveškoj, 9% u Španjolskoj itd. Odgovarajuće mjere odnose se na osmišljavanje ekološki prihvatljivih proizvoda ili proizvodnih procesa (uključujući ekološku i ekonomsku uporabu prirodnih resursa) ili aktivno angažiranje na aktivnostima reciklaže. Moguća je i ekološka procjena dobavljača u pogledu njihovih ekoloških standarda ili informiranje poslovnih partnera, korisnika ili društva o zaštiti okoliša.

Na koncu, iako ne i na posljednjem mjestu, širok je raspon pristupa koji se svode pod aktivnosti DOP-a, a koji se ne usredotočuju samo na jedno od spomenutih područja, nego kombiniraju dva ili više.  Analiza primjera dobre prakse pokazuje da većina analiziranih MST ne ograničava svoje DOP aktivnosti na jedno određeno polje, već se angažira u najmanje dva, što je u skladu s prevladavajućim stavom u MST o etičkoj obvezi „činiti nešto dobro“, rezultate čega su različiti pristupi DOP-u. Može se reći da kompleksni pristupi imaju prednost ako ne poduzimaju izdvojene mjere, nego su fokusirani na zajedničku temu.

Tvrtke usmjerene na radnu snagu

ImageMala austrijska consulting tvrtka “denkstatt GmbH” pokrenula je interni projekt podrške zdravlju zaposlenika nizom akcija. Besplatno je opskrbljivala zaposlenike biološkim voćem i mlijekom, a jedan ili dva zaposlenika tri puta tjedno kuhala je zdrav obrok za sve, tijekom radnog vremena. Uz to, nudi ekstenzivan sportski program (nogomet, plivanje, trčanje, vožnju biciklom itd). Nadalje, zaposlenici mogu povratiti snage u okviru „snažnog drijemanja“ – 20-minutnog okrjepljujućeg sna. Radne prostorije s mnogo kućnog bilja pridonose domaćoj, ugodnoj atmosferi.

Njemačka tvrtka za čišćenja LR Gebäudereinigung, između ostalog, osigurava besplatne sate njemačkog svojim stranim zaposlenicima ili organizira radionicu o zaštiti okoliša. Polaznici mogu kreirati svoj koncept zaštite u sklopu svog radnog mjesta. Na ovaj način mladi razvijaju kreativnost i motivirani su odgovorno se ponašati na poslu. Menadžment razmatra dobre ideje koje onda postaju politike zaštite okoliša tvrtke.

U “Protu AS“, mikro tvrtki za informacijske tehnologije u Norveškoj, vlasnici se trude da njihovi zaposlenici svoj rad doživljavaju zanimljiv i da postoji dobra ravnoteža između posla i privatnog života. Tvrtka daje mobilne telefone i osigurava broadband internet povezanost svih zaposlenika kod kuće pa svatko ima - kućni ured.
Tvrtka ne broji koliko su dana zaposlenici kod kuće zbog bolesti ili bolesti djece. Zaposlenici mogu uzeti koliko žele dana za potpuni oporavak od bolesti, provodeći vrijeme sa svojom obitelji.

“Eko-Expert” je mala tvrtka za preradu i recikliranje vune u Finskoj, koje je razvilo jedinstvenu tehnologiju za ponovnu uporabu građevinskog izolacijskog materijala koji bi inače završio na otpadu prigodom renoviranja ili rušenja zgrada. Primjer uštede koju nude je građevinski ugovor jedne građevinske tvrtke. Renoviranje zgrade sa šest stanova ostvarena je ušteda od oko 35.000 eura za tvrtku, što je rezultiralo nižom cijenom za stanare.

Rumunjska istraživačka kompanija “SC Icemenerg SA” veže 5% profita za poboljšanje radnih uvjeta - ulaganjem u medicinu rada, obuku, društvene događaje (rekreacijski centar ili sportska dvorana). Uz to, zapošljavaju mlade ljude, posebice na novim radnim mjestima koji su stvoreni proširivanjem djelatnosti.

Male i srednje tvrtke usmjerene na društvo na lokalnoj razini

Image“Stormberg AS”, mala norveška tvrtka za veleprodaju zapošljava osobe koje se teško probijaju na tržište rada i to najmanje 25% zaposlenika. Trenutačno su gotovo 30% zaposlenika bivši zatvorenici, oni koji nisu završili školu i ljudi s problemom zloupotrabe droga.Na ovom području surađuju s organizacijom koja pomaže zatvorenicima i bivšim zatvorenicima u rehabilitaciji. Tvrtka profitira jer ima vrlo lojalne zaposlenike, što rezultira niskim stupnjem fluktuacije zaposlenika i izostanaka s posla. Samo je četvero ljudi napustilo tvrtku od utemeljenja 1998.

Mala poljska PR consulting tvrtka Toolbox Creative Communications besplatno pruža PR usluge Forumu za dijalog među nacijama, nevladinoj organizaciji koja potiče poljsko-židovski dijalog, slaveći kulturnu različitost i učeći školarce toleranciji. Taj pro bono projekt dobio je jednaku pozornost i važnost kao i uobičajene kampanje koje se rade za profit kada je riječ o broju uključenih zaposlenika, monitoringu i evaluaciji. Preuzete aktivnosti podrazumijevaju odnose s medijima, tiskovne konferencije, izradu web stranice, suradnja s novinarima ili pomaganje Forumu u informiranju javnost o aktivnostima i sudjelovanju u različitim projektima.

Španjolska Gaursa Group, srednja tvrtka za automobile, aktivno je angažirana na promociji sportskih aktivnosti za lokalnu mladež, posebice biciklizma. Surađuju s nekoliko neprofesionalnih biciklističkih timova te osiguravaju automobile za profesionalne biciklističke timove. Iako su aktivnosti inicijalno pokrenute radi popravljanja imidža u regiji (u marketinške svrhe), Gaursa je u konačnici uključila ove aktivnosti u osnovne interne aktivnosti.

MST usmjerene na društvo na međunarodnoj razini

Srednja finska tvrtka za proizvodnju nakita Kalevala Koru Oy daje kao donaciju postotak od prodaje serije „Time of Africa” projektu koji pomaže u stjecanju osnovnog obrazovanja djevojkama iz siromašnih obitelji u Gani. Ideja je potekla od zlatara koji je sudjelovao u promociji međunarodne kulturne razmjene i obuci zlatara u Gani.

Mala njemačka tvrtka za proizvodnju kuhinja “Die Möbelmacher GmbH” organizira besplatne tečajeve kuhanja u izložbenom salonu. Time šalju poruku o kuhinjama koje razvija i patentira ta tvrtka. Polaznici tečaja dodatno uče o zdravim navikama u prehrani. Kako bi stigli do većeg broja korisnika (potencijalnih kupaca), kulinarski se programi prikazuju na lokalnim televizijama. Rezultat ovih inovativnih strategija prodaje i konstantnog ulaganja u novu tehnologiju i istraživanje novih proizvoda, Die Möbelmacher zabilježio je značajan porast profita tijekom narednih godina.

MST usmjerene zaštiti okoliša

ImageLUMAG Sp. z o.o.”, srednja tvrtka poljske industrije motora dosljedno provodi politiku zaštite okoliša s ciljem sigurnije proizvodnje u uvjetima koji ne štete okolišu ili remete prirodnu ravnotežu. Kompanija pokušava zbrinuti svoj otpad i osjeća odgovornost za svoje proizvode i nakon njihove dotrajalosti i uklanjanja iz vozila - kompanija je spremna pokupiti ih, skladištiti i obraditi. LUMAG neutralizira otpad reciklirajući ga. Na taj način dobiveni materijali mogu biti sirovina za proizvodnju novih elemenata sustava za kočenje. Uz to, u proizvodnji nikada nije upotrijebljen azbest, a formule razvijene u njihovim laboratorijima ne sadržavaju teške metale koji ugrožavaju okoliš ili korisnike vozila.

Mala španjolska građevinska tvrtka “JavierreS. L.” potpuno se posvetila poslovanju koje ne šteti okolišu. Ekološki sustav menadžmenta uključuje procese za prepoznavanje ekoloških učinaka, kao i za uspješno upravljanje učincima više od minimalnih zakonskih propisa. Osim toga, Javierre procjenjuje razinu poštivanja važećih socijalnih i ekoloških propisa svojih dobavljača. Godišnje zahtijeva dokumentirane dokaze kako bi se osiguralo poštivanje spomenutih aspekata. U ovom pogledu, savjetovali su dobavljače o odgovornom poslovanju menadžemnta (npr. o socijalnom angažiranju, upravljanju otpadom i sl.).

Sveobuhvatne DOP aktivnosti MST

“Farm-Fill Umweltinnovations - und Vertriebs GmbH”, mikro austrijska maloprodajna kompanija ima važan poslovni cilj – distribuirati igračke koje se mogu reciklirati jer su
načinjene od prirodnih i obnovljivih izvora. Biljke koje čine glavnu sirovinu za proizvod uzgojene su bez gnojiva i pesticida na posebnom poljoprivrednom zemljištu, čime utječu na lokalne dobavljače. Istodobno, djeca se upoznaju s prirodnim proizvodima i potiču na razvijanje kreativnost. Osim toga, Farm-Fill podržava nekoliko neprofitnih organizacija.

Norveška srednja manufakturna tvrtka “AS Marex” na godišnjoj razini daje donacije u različite svrhe, vodi računa o zaštiti okoliša (npr. sortiranjem i recikliranjem otpada), jamči  održivo zapošljavanje (čak i u recesiji), pruža zdravstvenu zaštitu (besplatne godišnje sistematske preglede) i obuku zaposlenima te radna mjesta ljudima na tržištu rada kojima je potrebna obuka.

Hits: 4919
Komentari (0)Add Comment

Napišite komentar
quote
bold
italicize
underline
strike
url
image
quote
quote
smaller | bigger

security code
Upišite prikazane znakove


busy
 
« Prethodna   Sljedeća »

Komentari

Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Moje ime je Valeria Marco, pre 6 meseci, moj poslovni k...
Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Moje ime je Valeria Marco, pre 6 meseci, moj poslovni k...
Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Ja sam Ryan Jeremy po imenu. Živim u Sjedinjenim Ameri...
Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Moje ime je Valeria Marco, pre 6 meseci, moj poslovni k...
Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Trebate li zajmove s niskom kamatnom stopom? Jeste li o...
Decentralizacija je ključ razvoja ruralnog po...
Ja sam Alexander Alexis, privatni zajmodavac i korporat...
Otvoren drugi natječaj razvojnog programa ''P...
Ponuda zajma !!! Mi smo zajam usluga Stephen Williams ...
Virtualni ženski poduzetnički centar s herceg...
Ponuda zajma !!! Mi smo zajam usluga Stephen Williams ...
Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Ponuda zajma !!! Mi smo zajam usluga Stephen Williams ...
Zakon u Hrvatskoj zakida i diskriminira domać...
kupila sam od Vas čaj i izuzetno mi se šećer srušio...

Forum socijalnog poduzetništva IPA Razvoj ljudskih potencijalaThis project is funded by the European Union