Pomakonline - Magazin za društveni razvitak

Thursday
Jan 18th
  • Prijava
  • Registracija
    Registracija
    Polja označena asteriskom (*) su obavezna.
    Ime: *
    Korisničko ime: *
    E-mail: *
    Šifra: *
    Potvrda Šifre: *
  • Traži
Veličina teksta
  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size
Naslovnica arrow Projekt Pomak arrow Društvena odgovornost arrow Socijalno poduzetništvo ima dobre "temelje za sreću"
Socijalno poduzetništvo ima dobre "temelje za sreću"
Željka Mandić   
Nedjelja, 11 Prosinac 2011

Socijalno poduzetništvo koje ne stvara profit ima, zapravo, izvrsne temelje za stvaranje poslovne zajednice sretnih ljudi
Sreća ipak ne ovisi o novcu
Sreća se rađa iz slobode, a sloboda iz osjećaja smjelosti. Sreća je biti zdrav. Sreća je odsustnost straha. Sreća je imati dovoljno novca... Mogli bismo, zapravo, unedogled navoditi pokušaje definicije što je to sreća. Kakav je to osjećaj biti sretan?

U ovo ekonomski krizno vrijeme pojam i doživljaj sreće nerijetko se veže uz iznos novca kojim raspolažemo. I mogao bi se steći dojam da više novca znači i više sreće. Odnosno, u ekonomiji, da veći profit donosi više sreće i zadovoljstva.

No, istraživanja pokazuju da tomu ipak nije tako! Dakako, ne govorimo ovdje o onoj "prvoj liniji" potreba čije je zadovoljenje nužno za čovjekovo fizičko i psihičko zdravlje. Ne govorimo o siromaštvu, nego o tom da u težnji za što većim profitom nećemo dostići i bitno veći stupanj osobnog zadovoljstva, spleta pozitivnih emocija koje nazivamo srećom.

Tom "supstancom" za koju će svi složno reći da je i smisao življenja. Naprotiv; vrlo ozbiljna istraživanja pokazuju kako velikoj većini ljudi (mjereno kroz Nacionalni indeks sreće, a koji Hrvatskoj provodi Institut "Ivo Pilar") osjećaj zadovoljstva, ispunjenja ili-sreće, donose dobri odnosi s ljudima, u zajednici, s članovima obitelji, osjećaji davanja i primanja.

Ekonomija sreće važna za financije

A takva ekonomija sreće, pojam koji se sve češće pojavljuje u zapadnoeuropskim zemljama kao dio ekonomije i ekonomske znanosti, uvelike ide u prilog baš socijalnom poduzetništvu. Poduzetništvu koje ne ostvaruje profit, već reinvestira dalje u ljude, u posao, u dobrobit zajednice. Socijalni poduzetnici, čini se, mogli bi biti i postajati i kategorija sretnih ljudi! Zašto?

Doktorica psihologije dr. Ljiljana Kaliterna-Lipovčan, koja se na Institutu "Ivo Pilar" bavi i istraživanjem sreće i prati rezultate koji se dobivaju kroz Nacionalni indeks sreće, navodi kako su ljudi nezadovoljni životnim standardom, ali samo do određene granice. Kada, primjerice, imate 3.500 kuna po članu kućanstva, a to ste ostvarili stvarajući obitelj, prihod iznad toga ne čini vas bitno sretnijim.

U drugim zemljama, radi usporedbe, radi se o 13 tisuća američkih dolara bruto domaćeg proizvoda. Što i nije tako velik novac, odnosno ipak je dostupan većini, a ne neka nedostižna kategorija. I zato se, ponavlja dr. Kaliterna-Lipovčan, dobro kaže da se sreća ne može kupiti. Odnosno, ne morate imati više da bi bili sretniji.

Čini se da se sreća zbilja i uvećava kada se dijeli i da bi načela socijalnog poduzetništva uvelike mogla doprinjeti osjećaju osobnog zadovoljstva i smislenosti vlastitog djelovanja i postojanja. Sreća ima izravan utjecaj na ekonomiju. Svijet je toga sve svjesniji. Psihologinja Kaliterna-Lipovčan, među ostalim autorica članka "Kvaliteta življenja, životno zadovoljstvoi osjećaj sreće u Hrvatskoj i europskim zemljama", koji je objavio Institut za javne financije, ističe kako sretni i zadovoljni ljudi bolje rade i samim time svojim poslodavcima ostvaruju veći profit. Uz to, bolji su u ostvarivanju socijalnih kontakata, imaju uspješnije odnose, duže žive i mnogo više zarađuju. Kojem poslodavcu to ne bi trebalo biti važno?

Dodatni novac ne čini ljude sretnijima nego što su bili 

Zasigurno bi poslodavce trebalo veseliti i to što istraživanja upućuju na to da dodatni novac ne čini ljude sretnijima nego što su bili. Dakako, ako se radi o zaradi koja omogućava, kako to zovemo - pristojan život. Mogućnost plaćanja troškova stanovanja, prehrane, obrazovanja djece, zabave, odmora...

Psihologinja Kaliterna-Lipovčan u svojim tekstovima navodi kako je naišla na podatak da su u Australiji izračunali da bi osobni godišnji prihod trebao porasti za čak milijun i pol dolara kako bi se osjećaj sreće povećao za samo jedan stupanj. Iznos manji od toga ne bi imao utjecaj!

Također se pokazalo da se vrlo brzo naviknemo na to da imamo više i zaboravimo kako smo nekada imali manje. A kada se objave podaci o tome koliko su, primjerice, u prošloj godini dodatno zaradili vrhunski menadžeri, njih ta dodatna zarada ne čini nužno sretnijima, ali one koji ne spadaju u taj uski krug to čini manje sretnima. Izgleda da se zbilja treba srećom ozbiljno pozabaviti!

I ugledni časopis Newsweek ekonomiju sreće prozvao jednom od najzanimljivijih područja političke ekonomije. Zašto?  Zemlje širom svijeta s potpuno različitim ekonomskim i društvenim sustavima kao što su Butan, Australija, Kina, Tajland ili Velika Britanija, uz mjerenje BDP-a koriste i "indeks sreće" kao mjerilo društevnog napretka.

Budući da se predviđa kako će "politika sreće" odigrati značajnu ulogu na izborima iduće godine, britanski laburisti u savjetnički su odbor središnje banke imenovali Davida Blanchflowera, ekonomista koji se specijalizirao u pitanjima sreće. Bez obzira na činjenicu da su se vrhunski svjetski istraživači sreće nedavno okupili na konferenciji u Rimu kako bi raspravili je li sreća uopće mjerljiva, čini se, zaključuje Newsweek, da je stremljenje prema državi blagostanja nezaustavljivo.

Gdje u Hrvatskoj žive sretni ljudi? 

Vratimo se na domaći teren. Gdje u Hrvatskoj žive sretni ljudi? Odgovor znanstvenika jest: uz more. Zagrebački ured UN Development Programa UNDP-a uspoređivao je sreću i životno zadovoljstvo po županijama. Najsretnija je Splitsko-dalmatinska županija, najmanje sretna Bjelovarsko-bilogorska županija.

U Europi su to skandinavske zemlje, koje uz standard imaju i dobre socijalne programe, brigu za ljude, ali i more, Island i otočke zemlje obično prednjače. Zašto? Eh, to je pitanje za kojim će potraga zasigurno trajati koliko traje i ljudski rod. Koliko su za našu sreću zaslužni geni? Itekako, kažu znanstvena istraživanja. A neka druga, pak, kažu kako se može naučiti biti sretan. No, u vremenu u kojem se gotovo sve vrti oko novca, važno je posvijestiti da profit nije jamstvo sreće. A ulaganje i dijeljenje, stvaranje dobrobiti u zajednici, i kroz socijalno poduzetničke aktivnosti, moglo bi biti. 

Hits: 2511
Komentari (1)Add Comment
...
napisao Lina, Prosinac 11, 2011
Za mene je sreća slučajno poznanstvo...pisma prijatelja..za me su prostranstvo! ....
report abuse
vote down
vote up
Votes: +0

Napišite komentar
quote
bold
italicize
underline
strike
url
image
quote
quote
smaller | bigger

security code
Upišite prikazane znakove


busy
 
« Prethodna   Sljedeća »

Komentari

Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Moje ime je Valeria Marco, pre 6 meseci, moj poslovni k...
Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Moje ime je Valeria Marco, pre 6 meseci, moj poslovni k...
Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Ja sam Ryan Jeremy po imenu. Živim u Sjedinjenim Ameri...
Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Moje ime je Valeria Marco, pre 6 meseci, moj poslovni k...
Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Trebate li zajmove s niskom kamatnom stopom? Jeste li o...
Decentralizacija je ključ razvoja ruralnog po...
Ja sam Alexander Alexis, privatni zajmodavac i korporat...
Otvoren drugi natječaj razvojnog programa ''P...
Ponuda zajma !!! Mi smo zajam usluga Stephen Williams ...
Virtualni ženski poduzetnički centar s herceg...
Ponuda zajma !!! Mi smo zajam usluga Stephen Williams ...
Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Ponuda zajma !!! Mi smo zajam usluga Stephen Williams ...
Zakon u Hrvatskoj zakida i diskriminira domać...
kupila sam od Vas čaj i izuzetno mi se šećer srušio...

Forum socijalnog poduzetništva IPA Razvoj ljudskih potencijalaThis project is funded by the European Union