Pomakonline - Magazin za društveni razvitak

Wednesday
Jan 17th
  • Prijava
  • Registracija
    Registracija
    Polja označena asteriskom (*) su obavezna.
    Ime: *
    Korisničko ime: *
    E-mail: *
    Šifra: *
    Potvrda Šifre: *
  • Traži
Veličina teksta
  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size
Naslovnica arrow Projekt Pomak arrow Društvena odgovornost arrow Dioničari i dionička društva u procjepu zahtjeva za socijalno odgovorno investiranje
Dioničari i dionička društva u procjepu zahtjeva za socijalno odgovorno investiranje
Ivona Grubišić   
Četvrtak, 08 Prosinac 2011
Image
Javne ponude dionica u RH sve su češće
Društveno odgovorno investiranje (Socially responsible investing - SRI) je strategija investiranja koja ima za cilj maksimizirati financijski povrat investicije, kao i postići određene društvene ciljeve, tvrdi prof. dr. sc. Edita Čulinović Herc Pravnog fakulteta u Rijeci. Potražnju čine izdavatelji vrijednosnih papira, uglavnom dionička društva, a ponudu ulagatelji, kako individualni, tako i oni institucionalni.

Aktualni tržišni trenutak u Republici Hrvatskoj, prema prof. Herc, znači da se domaća dionička društva sve više financiraju putem javne ponude svojih vrijednosnih papira (IPO - Inicijalna javna ponuda). Tako je Magma u kolovozu 2007. godine uvrštena na Zagrebačku burzu (Zagreb Stock Exchange, ZSE), Atlantic Grupa je samoinicijativni listing učinila u listopadu 2007. Država svoj portfelj također plasira na tržište javnom ponudom (INAT-HT). Sve to u konačnici dovodi do porasta ulaganja stanovništva u investicijske fondove.

Za izdavatelje javna ponuda vrijednosnih papira implicira uvrštenje. Javna dionička društva (JDD) moraju izvještavati o svojim financijskim rezultatima na kvartalnoj osnovi, a prilikom javne ponude svojih vrijednosnih papira moraju objaviti prospekt (odnosno prilikom uvrštenja). Objavljuju se i podaci o korporativnoj strukturi – stjecanje kvalificiranih udjela (10, 25, 50, 75%) . Tko stekne u JDD više od 25% - slijedi ponuda za preuzimanje. Društvo mora objavljivati cjenovno osjetljive informacije koje bi mogle utjecati na cijenu vrijednosnoga papira, kako bi se spriječio insider trading.

Povlaštene informacije i kanali dobave

Društvo može biti u dvojbi podliježe li neka informacija dužnosti objave ili ne. Nesporno je da društvo mora objavljivati informacije o činjenicama koje za sobom povlače određene financijske konzekvence za društvo. Npr. istječu licence ili koncesijski ugovori, povlače se iz prodaje proizvodi koji ne udovoljavaju zdravstvenim/sigurnosnim standardima (Mattel – igračke iz Kine), napominje dr. sc. Herc.

Kada su u pitanju kanali dobave, riječka profesorica kaže da društvo mora objavljivati i informacije koje su socijalnog značaja. To su informacije o činjenicama čije postojanje ne utječe na financijske prilike d.d.-a. Uočava se trend objave takvih informacija jer postoje grupe investitora koje ulažu samo u ona društva koja su “socijalno odgovorna”. Broj tih investitora neprekidno je u porastu, kaže prof. dr. sc. Edita Čulinović Herc.

Moderno osvještavanje sredinom 20. stoljeća

Početci društveno odgovornog investiranja su u Philadelphiji, i sežu u sredinu 18. stoljeća, točnije 1758. godinu i vrijeme zabrane sudjelovanja u poslovima prodaje ljudi. Moderno se osvještavanje dogodilo sredinom 20. stoljeća, u vrijeme Vijetnamskoga rat (1945.-1954.), kada je slika gole djevojčice opržene napalm bombom obišla svijet, kao i protesta protiv Dow Chemical-a, proizvođača koji je od toga generirao profit.

 

Nekoliko desetaka godina kasnije, 1970-ih, okreću se prema nuklearnoj i automobilskoj industriji. Od 70-ih do 90-ih godina prošloga stoljeća, institucionalni investitori izbjegavali su ulaganja u kompanije povezane s aparthejdom u Južnoafričkoj Republici. Negativni trend ulaganja u tvrtke koje posluju s ovom državom nagnao je skupinu kompanija koje su činile 75% poslodavaca u JAR-u da okončaju aparthejd, tvrdi prof. Herc.

Razvitak odgovornog ulaganja u Europskoj Uniji

Društveno odgovorno ulaganje danas je u stalnom porastu. Samo Sjedinjene Američke države do 2011. bilježe tri trilijuna dolara, a u Europskoj Uniji s jedan trilijun eura u 2005. godini skočilo je na 1.6 trilijuna eura u 2007. godini. 

Pravni propisi u Europi tijekom 90-ih i početkom 2000. bili su „razotkrivajući zakoni“. Primjer samokontrole je Izjava o načelima ulaganja (Statement of Investment Principles u Ujedinjenom Kraljevstvu i Njemačkoj. Ujedinjeno Kraljevstvo i Nizozemska primjeri su sektoralnog načela ulaganja (npr. sektor osiguratelja), dok je u Švicarskoj na snazi zakon o izvještavanju o korištenju glasačkih prava. 

Društveno odgovorno ulaganje ima svoju inačicu – društveno odgovorno poslovanje (DOP; Corporate social responsability, CSR), a označava stupanj društvene odgovornosti pojedinog dioničkog društva čije su dionice u javnoj ponudi.

Društvena odgovornost korporacije

Čimbenici mjerodavni za ocjenu stupnja društvene odgovornosti korporacije su:

  • okoliš, 
  • zdravlje i sigurnost, 
  • politika upravljanja ljudskim resursima, 
  • načelo jednake mogućnosti zapošljavanja,
  • zaštita ljudskih prava,
  • kanali nabave i distribucije (supply-chain management),
  • postojanje ugovora s oružanim snagama i
  • dobrobit životinja.

Metode procjene stupnja društvene odgovornosti su:

  1. positive screening – imenuje se prvi u branši
  2. negative screening (screen out) – izuzimaju se neki vrijednosni papiri od investiranja na bazi socijalnih kriterija ili okoliša – npr. duhanska industija
  3. divesting – izlazak iz investicije nakon proučavanja određenih pokazatelja (mirovinski fondovi liječnika eliminiraju ulaganje u vrijednosne papire duhanske industrije)
  4. Podupiranje akcija dioničara – obično zajedničkim akcijama manjinskih dioničara (shareholder advocacy)

Unutar korporacije aktualna su pitanja: Postoji li kodeks korporacijskog upravljanja? Neutralnost članova nadzornog odbora? Podatci o visini nagrade članovima uprave? Mogućnost da članovi uprave nagradu dobiju u dionicama/opcijama? Pravo glasovanja putem punomoćnik? Obrambene mjere predviđene prilikom preuzimanja? Npr. zabrana tzv. otrovnih pilula – dioničari si po statutu pridržavaju pravo svoje dionice prodati po cijeni dvostruko većoj od one po kojoj ih je preuzimatelj stekao na tržištu.  

Iskustva zemalja Europske Unije 

U Austriji su propisi o društveno odgovornom investiranju mirovinskih fondova doneseni 2002. Četiri od devet mirovinskih fondova već je investiralo „društveno odgovorno“ na dobrovoljnoj bazi. Austrijsko društvo za okoliš i tehnologiju je davalo je fondovima certifikat o "održivosti investiranja", pojašnjava dr. Herc. Čak 77 posto kapitala za društveno odgovorno ulaganje prati se po kriterijima etičnosti. Na 60 posto SRI kapitala provodi se best-in-class pristup. Glavni investitori su religijske institucije.

U Njemačkoj, inicijative 70-ih došle su kroz ekološki i pacifistički pokret. Godine 2002. donesen je zakon o objavi podataka o ulaganju mirovinskih fondova, a najvažnija investicijska strategija za one koji ulažu odgovorno su etička isključenja. I kod njih se provode best in class analize, a glavni su investitori, kao i u Austriji, religijske organizacije.

Inicijative u Republici Hrvatskoj

Kodeks etike u poslovanju Hrvatske gospodarske komore je donesen u svibnju 2005. godine, a imao je 562 potpisnice. Bio je to početni korak za edukaciju, internalizaciju i samoregulaciju. Zajednica za društveno odgovorno poslovanje pri HGK, ustrojena je u svibnju 2006. godine.

Istraživanje Zagrebačke škole ekonomije i managementa pod nazivom „Socijalna odgovornost korporacije u vodećim hrvatskim tvrtkama“ provedeno je 2006. godine. Predmet istraživanja bila su 43 društva. Korporacijska struktura pokazala je da manje od pola društava (47 posto) pruža informacije o svojoj korporacijskoj strukturi putem interneta. Mali postotak društava daje informacije o pravima dioničara (njih tek 18 posto) ili etičkom kodeksu (samo 7 posto). 

Općenito niska je razina izvještavanja o politici okoliša na Internetskim stranicama. Nešto veći postotak društava izvještavao je o tim pitanjima u godišnjim izvješćima (trećina), a vrlo visok postotak društava izvještava o sponzorskim aktivnostima (63 posto). O pogodnostima za djelatnike izvještava nešto manje od polovice (40 posto) društava.

Istraživanje je izdvojilo šest društava uspoređujući izvještavanje u godišnjim izvješćima i na internet stranicama: best overall score imaju tvrtke: Ericsson Nikola Tesla d.d. HrvatskaPlivaHEPINA d.d.Hrvatski TelekomPodravka. Društva koja imaju najbolji pomak: Dalekovod d.d., Podravka, Zagrebačka banka, HT, Končar.

Istraživanje je pokazalo da postoje vodeće tvrtke s relativno zadovoljavajućim stupnjem društveno odgovornog ulaganja. Kod jedne četvrtine CSR je bio 0 posto, a 30 posto promatranih društava ima CSR pet posto ili manje, zaključuje prof. dr. sc. Edita Čulinović Herc.

Hits: 3353
Komentari (0)Add Comment

Napišite komentar
quote
bold
italicize
underline
strike
url
image
quote
quote
smaller | bigger

security code
Upišite prikazane znakove


busy
 
« Prethodna   Sljedeća »

Komentari

Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Moje ime je Valeria Marco, pre 6 meseci, moj poslovni k...
Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Moje ime je Valeria Marco, pre 6 meseci, moj poslovni k...
Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Ja sam Ryan Jeremy po imenu. Živim u Sjedinjenim Ameri...
Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Moje ime je Valeria Marco, pre 6 meseci, moj poslovni k...
Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Trebate li zajmove s niskom kamatnom stopom? Jeste li o...
Decentralizacija je ključ razvoja ruralnog po...
Ja sam Alexander Alexis, privatni zajmodavac i korporat...
Otvoren drugi natječaj razvojnog programa ''P...
Ponuda zajma !!! Mi smo zajam usluga Stephen Williams ...
Virtualni ženski poduzetnički centar s herceg...
Ponuda zajma !!! Mi smo zajam usluga Stephen Williams ...
Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Ponuda zajma !!! Mi smo zajam usluga Stephen Williams ...
Zakon u Hrvatskoj zakida i diskriminira domać...
kupila sam od Vas čaj i izuzetno mi se šećer srušio...

Forum socijalnog poduzetništva IPA Razvoj ljudskih potencijalaThis project is funded by the European Union