Pomakonline - Magazin za društveni razvitak

Wednesday
Jan 17th
  • Prijava
  • Registracija
    Registracija
    Polja označena asteriskom (*) su obavezna.
    Ime: *
    Korisničko ime: *
    E-mail: *
    Šifra: *
    Potvrda Šifre: *
  • Traži
Veličina teksta
  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size
Naslovnica arrow Projekt Pomak arrow Društvena odgovornost arrow Socijalna isključenost - "nova" društvena diskriminacija koja čini ljude nevidljivima
Socijalna isključenost - "nova" društvena diskriminacija koja čini ljude nevidljivima
Neda Wiesler   
Srijeda, 28 Prosinac 2011
Socijalno isključeni postaju i nevidljivi u zajednici
Isključenost vodi u - nevidljivost

Hoće li svaka društvena podjela „pasti“ i nestati pred kategorijom, odnosno podjelom na socijalno uključene i isključene? Odgovor će dati budućnost. Je li socijalna isključenost, koja se nastoji smanjiti i socijalno poduzetničkim aktivnostima, jedan novi oblik diskriminacije (ili je samo dobio svoje ime) jer znači inemogućnost ostvarivanja prava na rad? Što nadalje znači nemogućnost legalnog stjecanja dohotka, što nas najkraćim automatizmom „baca“ u društvenu izolaciju...Socijalna isključenost kao predmet istraživanja društvenih znanosti  javlja se tek u posljednjih desetak godina.

Iako je zanimanje sve veće, sam je pojam, u teorijsko istraživačkom smislu, još u procesu definiranja pa ga treba tretirati tek kao neku vrstu kišobran-koncepta. Razlozi za to se očituju, kao prvo u činjenici da se teze pojedinih sociologa uvelike razlikuju, jer se odnose na konkretnu problematiku određene zemlje pa su i formulirane jezikom aktualne politike, a drugo što proces transformacije društva u pojedinim segmentima teče relativno brzo pa se tako mora prilagođavati i usklađivati sama terminologija.

Nadilazi li koncept socijalne isključenosti i uključenosti i nacionalne okvire? 

Koncept socijalne isključenosti postao je prihvatljiv jer nudi mnogo širi pristup od prijašnjih i omogućava sagledavanje novih dimenzije problema istiskujući ustaljene ograničene termine kao što su siromaštva marginalnosti i podklase. Ipak, znanstvenici se pitaju radi li se uistinu  o konceptu čija supstanca nadilazi nacionalne i političke okvire koji odražava nova obilježja stvarnog svijeta ili su nove samo spoznaje starih koncepata. Pod pojmom socijalne isključenosti danas sociolozi uglavnom podrazumijevaju četiri osnovna područja: financijsko siromaštvo, (ne)zaposlenost, zdravlje i obrazovanje.

Isključenost nije uvijek izbor, nego pokazatelj nejednakosti 

Socijalna isključenost nije izbor, ona predstavlja pokazatelj nejednake raspodjele materijalnog i socijalnog blagostanja, ograničen pristup mogućnostima i neprikladno razvijen društveni stupanj solidarnosti. Isključenost određenih pripadnika i cijelih skupina društva iz glavnih društvenih struja predstavlja jedan od ozbiljnih izazova s kojima se svijet danas suočava. Socijalna isključenost nije samo problem ekonomskog nepovoljnog položaja kao što su nizak dohodak i nezaposlenost. Ona podrazumijeva problematiku regionalne nejednakosti, slabe stručne ili socijalne vještine, slabih stambenih uvjeta, pa stoga predstavlja međusobno djelovanje različitih čimbenika,a koji onda generiraju neželjene obrasce ponašanja kao što su visoka razina nasilja i kriminaliteta.

Dok s jedne strane nije teško prepoznati osobe koje su potpuno društveno uključene kao i one potpuno isključene, puno je teže definirati one koje se nalaze negdje u sredini u sivom području i predstavljaju stalni rizik. Socijalna isključenost obuhvaća, slično kao i neostvarena ljudska prava, nemogućnost pojedinca da pristupi javnim službama, da sudjeluje u životu zajednice i da djeluje u društvu s osjećajem osobnog dostojanstva. Socijalna isključenost se definira kao dinamički proces kretanja prema nižim razinama. Određene nepovoljne okolnosti dovede pojedinca ili grupu do socijalne isključenosti,koja zatim stvara još veći broj nepovoljnih okolnost i sve veću isključenost.

Osnova za isključenost nije samo materijalna

Mnogi teoretičari još uvijek u svojim tvrdnjama socijalnu isključenost baziraju na materijalnim osnovama, uspoređujući ili poistovjećujući ju sa siromaštvom, dok novija poimanja isključenost vide kao nešto mnogo više od nedostatka novca, pa tako sve veći broj znanstvenika socijalnu isključenost dovodi u vezu sa pristupom pravima građanskog statusa.

To je u teorijskom smislu logično, jer pojam suprotan siromaštvu je bogatstvo, dok je antipod isključenosti integracija ili uključivanje. Sukladno tomu mnoge teorije tvrde da se socijalna isključenost može smatrati neuspjehom u jednom ili više od niže navedenih sustava:

  • demokratsko-pravnom sustavu, koji osigurava građansku i civilnu integraciju
  • radno-tržišnom sustavu,koji promiče ekonomsku integraciju
  • sustavu socijalne dobiti, koji promiče socijalnu integraciju
  • obiteljskom sustavu i sustavu lokalne zajednice, koji osigurava interpersonalnu integraciju.

O čemu ovisi naš osjećaj pripadnosti? 

Osjećaj pripadnosti ovisi o sva četiri sustava, a situacija postaje alarmantnom  kada je pojedinac ili grupa isključen iz sva četiri sustava.Cilj borbe protiv siromaštva je preraspodjela resursa dok je cilj borbe za uključivanje, više od raspodjele dobara. To je borba za socijalnu integraciju i multidimenzionalnu participaciju u društvu kao i  solidarnost.

Tu je također latentno prisutan jedan osobito značajan problem, a na kojega se još nedovoljno obraća pozornost,a radi se o izolaciji, pa usudili bi se reći i stigmatizaciji isključenih što dovodi do njihove kolektivne nemoći da započnu socijalno uključivanje. U popularizaciji teme socijalne isključenosti, te u proklamiranju borbe za socijalno uključivanje odlučujuću ulogu na svjetskom planu imala je EU. Kontinuiranom promocijom prokrčila je put koncepta socijalne isključenosti u međunarodni prostor i na neki ga je način institucionalno uvela u politički i istraživački diskurs namećući ga zemljama sa različitim jezičnim i kulturnim tradicijama. 

Pojam socijalne isključenosti prvi je puta službeno upotrijebljen od Europske Komisije u dokumentu iz 1988. pred kraj Drugog programa za borbu protiv siromaštava(Zoran Šućur, znanstveni rad), da bi već 1989.taj termin postao sastavnim djelom preambule Europske socijalne povelje – temeljnog dokumenta Vijeća Europe o socijalnim pravima. Riječ je o važnom pozitivnom pokazatelju koji ukazuje da ima dobre volje, barem u deklarativnom smislu, dok je u praksi većina zemalja još daleko od uvođenja sustavnog rješavanja ovog rastućeg problema. Tu se suočavamo, kao što je već prije spomenuto s velikim razlikama među zemljama u pogledu sadržajnog određenja i pristupa socijalnoj isključenosti a s obzirom na uzročnike, imajući na umu specifičnu koncepciju društva i poželjne modele društvene integracije (solidarnosti).

Tko su "isključeni" u Hrvatskoj 

U kohezijskim fondovima EU postoje sredstva za programe usmjerene na riješavanje socijalne isključenosti. Hrvatska je svoju aktivnu ulogu na tom polju započela sredinom 2003.  definiranjem Milenijskih ciljeva razvoja na nacionalnoj razini. Na hrvatskom jeziku do sada je objavljeno tek nekoliko uglavnom konceptualnih radova, a sam pojam se pojavio tek sredinom devedesetih. Upotreba tog izraza kao i u svijetu, nije niti kod nas lišena nejasnoća, ali je bitno da se upozori na probleme socijalne participacije kad pojedinci ili skupine ne sudjeluju u ključnim procesima društva.

Za početak je dobro da postoji lista skupina u Hrvatskoj kod kojih postoji veći rizik od socijalne isključenosti, razvrstanih po uzorku izloženosti, a to su:

  • Isključeni s obzirom na ekonomski status ( siromašni, nezaposleni, beskućnici, kućanice,raseljene osobe, migranti)
  • Isključeni s obzirom na obiteljski strukturu (jednoroditeljske obitelji, djeca bez roditeljske skrbi
  • Isključeni s obzirom na identifikaciju (nacionalne, etničke i vjerske manjine, seksualne manjine i osobe sa alternativnim stilom života)
  • Isključeni s obzirom na dob (mladi, osobe iznad 65 godina, umirovljenici...) 

Nakon rata, naglo osiromašenje u Hrvatskoj

Hrvatskoj je rat donio i veliko osiromašenje. Mnoge bi socijalne skupine bez pomoći države u ratnom i poratnom vremenu završile u nezamislivoj bijedi. Radilo se o naglom materijalnom osiromašenju, koje je zahvatilo gotovo sve osim nekih izuzetaka, ali se za taj dio istine tada nije znalo. Tek kada su se u sljedećoj dekadi iznenada iz ničega stvorili tajkuni nastala je situacija dobro poznata i u ostalim tranzicijskim zemljama. Zbog enormnog nezasluženog bogaćenja manje skupine moćnika u kratkom je periodu došlo do vrtoglavog poniranja pojedinih socijalnih grupa, nespremnih na takvu situaciju.

Stvorivši ogroman nerazmjer, u kojem se malo tko snašao, između donedavno bliskih skupina, gotovo je preko noći došlo do rapidne erozije sistema zbog koje se poremetio cijeli moralno vrijednosni sustav. Ako se trend brzo ne zaustavi može imati dugoročne reperkusije na stabilnost cijelog društveno ekonomskog sistema. procjenjuje se da je danas u Hrvatskoj socijalno isključenih 10%, što znači oko 440.000,stanovnika uz dodatnih 5% rizičnih.

Treba napomenuti da se to onda odnosi i na njihove obitelji. Nezaposlenost kada bi se zadržala duže, pa makar bez dramatičnog pogoršavanja imovinskog stanja stvara neke obrasce koji kada se jednom ugnijezde teško ih je kasnije iskorijeniti, pa i u razdobljima ekonomskog rasta krug siromaštva, tj. socijalne isključenosti ostaje čvrsto zatvoren.

Nezaposlenost kida i socijalne veze 

To se na primjer dogodi kad osoba koja izgubi posao ujedno izgubi i cjelokupno prijateljsko i familijarno okruženje. Gubitkom emocionalne potpore i izvora informacija o mogućnostima novog zapošljavanja uz sve veću financijska ograničenja,smanjuje se vjerojatnost izlaska iz novonastalog stanja. Razlog je tome što isključeni gube samopouzdanje, pa s time i vještine koje bi mogli iskoristiti kada za to dođe vrijeme.

Oni, zapravo, nepovratno gube svoj ljudski kapital. Za Hrvatsku je, za razliku od zemalja razvijenije demokracije, karakteristično da su društvene mreže među nezaposlenima ili siromašnima uglavnom uvjetovane obrascima obiteljskog i kulturnog života te je slabija participacija u formalnim oblicima društvenog života kao što su članstvo u raznim organizacijama.

Seoski se stanovnici osjećaju zaštićenijima 

Također je zamjetljiva razlika u gustoći i prirodi društvenih mreža koje postoje u gradskim od onih u ruralnim područjima. Seoski se stanovnici još uvijek na neki način osjećaju zaštićenima jer su orijentirani na lokalnu zajednicu koja tradicionalno pomaže u oskudici, dok toga u gradu nema.

U vremenu kada nam svaki novi dan pokazuje kako socijalna isključenost buja i u našoj blizini i kako će prije ili kasnije, posredno ili neposredno pruženom  rukom, ma koliko ju se trudili izbjeći, doseći i naš život, treba razmisliti što učiniti na prevenciji. 

Hits: 4381
Komentari (1)Add Comment
...
napisao Jelica Baćani, Siječanj 10, 2012
Jako lijep pregled teme
report abuse
vote down
vote up
Votes: +0

Napišite komentar
quote
bold
italicize
underline
strike
url
image
quote
quote
smaller | bigger

security code
Upišite prikazane znakove


busy
 
« Prethodna   Sljedeća »

Komentari

Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Moje ime je Valeria Marco, pre 6 meseci, moj poslovni k...
Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Moje ime je Valeria Marco, pre 6 meseci, moj poslovni k...
Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Ja sam Ryan Jeremy po imenu. Živim u Sjedinjenim Ameri...
Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Moje ime je Valeria Marco, pre 6 meseci, moj poslovni k...
Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Trebate li zajmove s niskom kamatnom stopom? Jeste li o...
Decentralizacija je ključ razvoja ruralnog po...
Ja sam Alexander Alexis, privatni zajmodavac i korporat...
Otvoren drugi natječaj razvojnog programa ''P...
Ponuda zajma !!! Mi smo zajam usluga Stephen Williams ...
Virtualni ženski poduzetnički centar s herceg...
Ponuda zajma !!! Mi smo zajam usluga Stephen Williams ...
Imate ideju, a nemate novca? Slijedite ovih 1...
Ponuda zajma !!! Mi smo zajam usluga Stephen Williams ...
Zakon u Hrvatskoj zakida i diskriminira domać...
kupila sam od Vas čaj i izuzetno mi se šećer srušio...

Forum socijalnog poduzetništva IPA Razvoj ljudskih potencijalaThis project is funded by the European Union