Pomakonline - Magazin za društveni razvitak

Tuesday
Jan 16th
  • Prijava
  • Registracija
    Registracija
    Polja označena asteriskom (*) su obavezna.
    Ime: *
    Korisničko ime: *
    E-mail: *
    Šifra: *
    Potvrda Šifre: *
  • Traži
Veličina teksta
  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size
Naslovnica arrow Projekt Pomak arrow Društvena odgovornost arrow Vrijedi razmisliti o ekološkoj gradnji - prednosti su višestruke
Vrijedi razmisliti o ekološkoj gradnji - prednosti su višestruke
Željka Mandić   
Ponedjeljak, 16 Siječanj 2012
Image
Prirodni materijali pogoduju zdravlju
Uz brojne teme o društvenoj odgovornosti, u ovoj ćemo se, barem dijelom, vratiti individualnoj odgovornosti. Ona je, uostalom, i temelj i polazište svake druge odgovornosti. Ovo je priča o stanovanju, a kako ništa ne bi trebalo udaljavati od odgovornosti, tako i stanovanje spada u tu temu. Možda su vam mogućnosti ograničene, vjerojatno se radi i o „prevelikom zalogaju“ s obzirom na recesijski trenutak, pa ipak: vrijedi promisliti o ekološkoj gradnji ako u izgradnju krećete ili o njoj planski razmišljate. Zašto? Zato što se u razmišljanjima ne treba udaljavati od funkcije na način da na nju zaboravimo. Boje, dekori, uređivanje interijera...da, to je zanimljivo i lijepo. No, gradnja je nastala kao odgovor na brigu za zdravlje korisnika. To je početak početaka. Vratimo se stoga daleko u prošlost kada su se pojavili prvi graditelji. 

Tradicionalna gradnja nudi niz odgovora i za suvremeno stanovanje, vratimo se nakratko u - pećinu

Ne možemo reći da su sagradili pećinu, nego da su ju, recimo to tako, modelirali. U nju su se sklanjali od vremenskih neprilika i noću. Da, to je primarna funkcija prostora. Nakon prirodne pećine, čovjek je odlučio izgraditi prostor za sklanjanje i boravak vlastitim snagama. Tako je stvorena koliba. Onda se pojavio stup, pa stup s krovom...i možemo govoriti o kući. Čak i da je htio, drevni graditelj nije mogao nego koristiti prirode, rekli bismo danas ekološke komponente za gradnju. Stoga pogled na tradicionalnu gradnju zasigurno nudi niz odgovora i rješenja kako graditi i ekološki. Postoji u Hrvatskoj jedan otok, na otoku grad koji je jako zanimljiv primjer upravo takve gradnje. To je Korčula.

Korčula: grad u kojemu se razmišljalo i o obliku ulica 

Korčula je grad koji se urbanistički razvio već u 10. stoljeću. Teško je procijeniti jesu li ti korčulanski graditelji svjesno odabrali detalje po kojima je grad Korčula danas poznat ili je to, zapravo, bio splet slučajnih poteza koji je slijedio prirodni brežuljkasti teren poluotoka. Evo primjera prirodne arhitekture: ulice u obliku riblje kosti s pomalo zavrnutim krajevima vrlo uspješno sprečavaju da jaki vjetrovi poput bure ili juga duboko prodru u gradske ulice, a istodobno dopuštaju maestralu da osvježava ljetno-popodnevnu žegu dalmatinskog grada. Razmišlja li se danas o takvoj arhitekturi koja se uklapa u klimatsko okruženje?

Ujednačena širina ulica (cca 2 m) i visina kuća daju mogućnost gotovo svakom stanovniku da imaju dovoljno dobru ventilaciju i istodobno zaštitu od vremenskih prilika. Da, teško je danas govoriti o visini od dva metra kada niču neboderi, ali ipak je vrijedno „zaviriti“ i tragati i za ovakvim urbanizmom. Korčula je tako sretno rješenje koje je opstalo i danas kao primjer toga da je potpuno moguće izgraditi grad koji je u službi svojih građana.

Rijetki pitaju je li drvo tretirano opasnom kemijom

Koliko je tradicije u današnjici? Postoje ozbiljni pokušaji pojedinaca da, ugledajući se na tradicionalnu gradnju i poštujući ekološke zakonitosti, izgrade svoj dom. I to dom koji poštuje tradiciju podnelja. Prirodni materijali dokazali su svoju kvalitetu. Kamen, drvo, glina, slama...ili u kombinaciji, pokazuju iznimnu kvalitetu. Primjerice, slamnati krovovi održavaju jako povoljnu mikroklimu.

U nekim se dijelovima Europe najskuplji obiteljski ljetnikovci ponovno grade sa slamnatim krovovima koji mogu trajati i desetak godina bez značajnijih preinaka. Kamen i svojom ljepotom i termičkom akumulacijom jest idealan materijal u vrućim i suhim predjelima. Drvo se ne tretira kemijski i u područjima relativno veće vlažnosti može brzo i jeftino biti osnovni materijal za izgradnju cijele kuće. A blato je, prisjetimo se, nekoć bilo osnovni gradivni element. Ne treba poricati nedostatke. Slaba nosivost, dodatna izolacija..no, prednosti su također brojne.

Često ostaju zanemarene u utrci za što bržom izgradnjom i potrebama tržišta koje, eto, ipak oslabljuju. Sve to dovelo je do toga da se zaboravlja na to da je briga za zdravlje korisnika prvi i nikad ne može biti zanemareni uvjet. Ozračje da se sve mora dogoditi jučer, na brzinu, dovelo je do toga da i ljudi kuću žele sagraditi u što bržem roku i da je to često prvi uvjet. Kako doznajemo kod proizvođača, gotovo da nema upita je li drvo koje kupuju kemijski tretirano, kako je proizvedena boja s kojom će se ličiti zidovi, koja vrsta kamena je najbolja za kuću...

Europa više brine o zdravom domu 

Čak se i u obrazovnom procesu građevinara ne polaže dovoljno pažnje na to koji su materijali u tom smislu najpogodniji. No, činjenica je da danas ipak u Europi postoje institucije koje se bave time što je to zdravi dom i kako ga sagraditi. Hrvatska poprilično zaostaje u tome. Vrijedno je stoga okrenuti se nasljeđu i potražiti odgovore. Jer ekološka gradnja nije baš tako jednostavna priča, odnosno korištenje određenih materijala i točka. Radi se o tome da treba stvoriti zdravi dom za zadovoljnog čovjeka i njegovu ugodu i korist zdravlju. Stoga, na principu osobne odgovornosti, promotrite prostor u kojemu živite i razmislite  može li biti zdraviji, ekološkiji.

Hits: 2603
Komentari (0)Add Comment

Napišite komentar
quote
bold
italicize
underline
strike
url
image
quote
quote
smaller | bigger

security code
Upišite prikazane znakove


busy
 
« Prethodna   Sljedeća »

Forum socijalnog poduzetništva IPA Razvoj ljudskih potencijalaThis project is funded by the European Union