Pomakonline - Magazin za društveni razvitak

Friday
Apr 25th
  • Prijava
  • Registracija
    Registracija
    Polja označena asteriskom (*) su obavezna.
    Ime: *
    Korisničko ime: *
    E-mail: *
    Šifra: *
    Potvrda Šifre: *
  • Traži
Veličina teksta
  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size
Naslovnica arrow Društvena odgovornost arrow Društvena odgovornost arrow POMAKOV SERIJAL I Kako društvena isključenost i društveni položaju utječu na naš život?(2.dio)
POMAKOV SERIJAL I Kako društvena isključenost i društveni položaju utječu na naš život?(2.dio)
Željka Mandić   
Srijeda, 21 Oľujak 2012

Obrazovanje ju je dovelo do premijerske pozicije i naslova barunice
Kći "običnog" trgovca postala je premijerka
Obrazovanje je uistinu vrijedno pozornosti.Trebalo bi svakodnevno upozoravati na to. Obrazovanje bi morala biti istinska vrijednost, duboko uvjerenje i vrijednosna orijentacija društva koje želi dobrobit svojim građanima. Korelacija između obrazovanosti i dugovječnosti je zapanjujuća. Obrazovaniji žive dulje. To je neumoljiva statistika koja zasigurno ima svoje zvučne iznimke...ali brojke "pretežu" na stranu obrazovanih. Obrazovanost je i način i put za veću društvenu pokretljivost.

Težak je "skok" iz jednog sloja društva u drugi. Ali ne i nemoguć! 

Naime, poznato je kako je jednoj generaciji teško "preskočiti" iz jednog društvenog sloja u drugi. Iako ove riječi zvuče grubo, ne treba biti licemjeran i zatvarati oči da je naše društvo itekako slojevito po različitim kriterijima. Obrazovnim, dohodovnim...naše su prilike, mogućnosti, uvidi uvjetovani društvenim slojem. I opet se obrazovanje nameće možda i kao jedino rješenje za veću društvenu uključenost. Veća društvena uključenost put je prema boljim prihodima i boljem materijalnom statusu. Čovjek koji zadovoljava svoje primarne potrebe, ima energetski potencijal za stvaranje i kreativnost. 

Obrazovanje je put u jednakost mogućnosti

Jednakost mogućnosti. Možda zvuči i utopijski, ali nikako ne bi trebalo zazvučati tako da se odustane od toga da je taj cilj visoko društveno pozicioniran. Također, osobe koje doživljavaju svoje mogućnosti nedostatnima, koje uspoređuju svoje mogućnosti s ljudima koji su krenuli s "viših startnih pozicija", ne bi nikako trebale biti obeshrabrene. A društvo bi im na tom putu trebalo, dakako, uvjetima pomoći.

Mogućnosti se, piše Sir Marmot u svojoj knjizi na koju se u ovom serijalu pozivamo, pretvaraju u društvenu pokretljivost. U izlazak iz klase podrijetla. Diljem bliskog nam zapadnog svijeta postoje uistinu dojmljivi primjeri društvene pokretljivosti. Čak i u jednom vrlo klasnom društvu, društvu Velike Britanije, postoje upravo takvi primjeri koje Marmot i navodi. Oni su inspririrajući.

Može li sin trgovca vrtnim patuljcima postati premijerom?

Da, može. I, da - to nije često. Društvo mora stvarati uvjete za društvenu pokretljivost i smanjenje društvene isključenosti. No neke su priče nadahnjujuće. Sin trgovca vrtnim patuljcima, John Major, čak je bez fakultetske naobrazbe postao premijer. Margaret Thatcher, za koju je općepoznato da je kći prodavača živežnih namirnica, studirala je prirodne znanosti na Oxfordskom sveučilištu. Dovelo ju je to do položaja premijerke. A položaj premijerke do titule barunice. Eto, kći prodavača postala je - barunica. Status roditelja, brojni su primjeri, ne predstavlja prepreku potencijalnom statusu djece. Uistinu, dobra vijest!

No, ima i ona manje dobra. Loša, zapravo. Društveni status i mogućnosti roditelja, njihova obrazovanost, ima golem utjecaj na životne mogućnost djece.  Sve ono što nam se događa, ima utjecaj na novi naraštaj, na novu generaciju, na našu djecu. 

Obrazovanje, prihodi, obiteljski život, prehrambene navike...sve to odredit će život djece. Nove generacije. A to zvuči kao poziv na društvenu uzbunu!

Povrati na ulaganje u obrazovanje su ogromni, društveno silno vrijedni

Povrati na ulaganje u obrazovanje veliki su, brojnim istraživanjima svjedoči i knjiga M. Marmota. Bolje obrazovanje dovodi do višeg prihoda u odrasloj dobi. A to dovodi do višeg društveno-ekonomskog poloćaja. A to rezultira boljim zdravljem. Kakva je onda budućnost Hrvatske?

Pružanje obrazovnih usluga još je uvijek u velikoj mjeri u ovlasti državnih i mjesnih vlasti. No, kao rezultat demokratskih promjena, privatne obrazovne ustanove, ustanove za stručno usavršavanje, kao i civilni sektor, postali su dio odgojno-obrazovnog sustava.

U pogledu podataka o uključenosti u odgojno-obrazovni sustav, isti pokazuju raspon od gotovo potpune uključenosti djece u osnovno obrazovanje, pa do, prema europskim standardima, ispodprosječne uključenosti u visoko školstvo. Prema službenim podatcima, 96,5% djece uključeno je u osnovno obrazovanje. Otprilike 79,2% djece po završetku osnovne škole upiše se u srednje škole, dok ih približno 69,5% srednju školu završi u roku.

Hrvatski stupanj obrazovanosti niži od međunarodnog prosjeka

U ustanove visokog obrazovanja u akademskoj godini 2000./2001., ukupno je bilo upisano 120.000 studenata/ica, odnosno 31% mladih između 20. i 24. godine. Prema službenim podatcima, svega 33% studenata/ica završi upisani studij, a svega 8% ih diplomira u propisanome roku.

Stupanj obrazovanosti u Hrvatskoj niži je po mnogočemu od međunarodnih prosjeka. Prema Popisu stanovništva iz 2001. godine (čekamo rezultate prošlogodišnjeg popisa, op.a.),  2,86% (105.332) stanovništva nije završilo niti jednu školu, 15,76% (580.379) stanovništva nije završilo osnovnu školu, 21,75% (801.168) stanovništva završilo je samo osnovnu školu, 47,06% (1.733.198) stanovništva ima završenu srednju školu, 4,08% (150.167) stanovništva ima više, a 7,82% (287.867) visoko obrazovanje, dok za 0,67% (24.715) stanovništva stupanj obrazovanja nije poznat.

Ovdje je bitno napomenuti da se ovi podatci odnose na ukupno stanovništvo starije od 15 godina. Sve ove brojke ukazuju kako bi obrazovanje trebalo biti visoki društveni prioritet. (nastavlja se.)

Hits: 1424
Komentari (1)Add Comment
...
napisao Kornelija Sušić, Danko Barčot i Niko Leko, Oľujak 23, 2012
jako zanimljivo; isprintali smo više puta...pozdrav od k, d i n.
report abuse
vote down
vote up
Votes: +1

Napišite komentar
quote
bold
italicize
underline
strike
url
image
quote
quote
smaller | bigger

security code
Upišite prikazane znakove


busy
 
« Prethodna   Sljedeća »

Forum socijalnog poduzetništva IPA Razvoj ljudskih potencijalaThis project is funded by the European Union