Pomakonline - Magazin za društveni razvitak

Monday
May 20th
  • Prijava
  • Registracija
    Registracija
    Polja označena asteriskom (*) su obavezna.
    Ime: *
    Korisničko ime: *
    E-mail: *
    Šifra: *
    Potvrda Šifre: *
  • Traži
Veličina teksta
  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size
Naslovnica arrow Društvena odgovornost arrow Društvena odgovornost
Društvena odgovornost
POMAKOV SERIJAL I Doktrina šoka: Od nevjerice do šoka! Jesmo li izmanipulirani? (1. dio)
Neda Wiesler   
Ponedjeljak, 11 Lipanj 2012

Image
Strpljivo čekati...a onda šokirati
Kada je objavljena knjiga Naomi Klein, „ Doktrina šoka“, ekonomka se kriza u Hrvatskoj još nije spominjala. Bilo je to 2007. godine. Tek  je manji broj ljudi, uglavnom onih kojima je to struka¸ imao saznanja o karakteru krize u svijetu i kakvim je svjesnim manipulacijama ona izazvana, kao i to da će njezina razarajuća snaga zahvatiti i ovaj prostor. Bilo je samo pitanje vremena!

Knjiga N. Klein, koja je te godine već bila prevedena na trideset jezika, prodavana u milijunskim nakladama, u Hrvatskoj, zapravo, nije naišla na poseban interes.

Ekonomisti su bili rezervirani, ne komentiravši pretjerano, moguće i pod  izgovorom da se ne radi o stručnom štivu, a ostalima je osim inertnosti vjerojatno nedostajalo širih spoznaja i kritičkog duha.  

Napeti roman koji daje uvide u "drukčiju" stvarnost, štivo koje je od fikcije postalo naša stvarnost? 

Doktrina šoka, valja istaći, svakako se svrstava u  uzbudljivo publicističko djelo, pisano poput napetog romana, namijenjeno široj publici, ali koja, prije samo pet godina još za to nije bila spremna. Tome je doprinio i bombastičan naslov pa je primljena i sa svojevrsnom nevjericom kakvom se reagira, primjerice, na teorije zavjere.

 
POMAKOV SERIJAL I Kako društvena isključenost i društveni položaju utječu na naš život?(2.dio)
Željka Mandić   
Srijeda, 21 Oľujak 2012

Obrazovanje ju je dovelo do premijerske pozicije i naslova barunice
Kći "običnog" trgovca postala je premijerka
Obrazovanje je uistinu vrijedno pozornosti.Trebalo bi svakodnevno upozoravati na to. Obrazovanje bi morala biti istinska vrijednost, duboko uvjerenje i vrijednosna orijentacija društva koje želi dobrobit svojim građanima. Korelacija između obrazovanosti i dugovječnosti je zapanjujuća. Obrazovaniji žive dulje. To je neumoljiva statistika koja zasigurno ima svoje zvučne iznimke...ali brojke "pretežu" na stranu obrazovanih. Obrazovanost je i način i put za veću društvenu pokretljivost.

Težak je "skok" iz jednog sloja društva u drugi. Ali ne i nemoguć! 

Naime, poznato je kako je jednoj generaciji teško "preskočiti" iz jednog društvenog sloja u drugi. Iako ove riječi zvuče grubo, ne treba biti licemjeran i zatvarati oči da je naše društvo itekako slojevito po različitim kriterijima. Obrazovnim, dohodovnim...naše su prilike, mogućnosti, uvidi uvjetovani društvenim slojem. I opet se obrazovanje nameće možda i kao jedino rješenje za veću društvenu uključenost. Veća društvena uključenost put je prema boljim prihodima i boljem materijalnom statusu. Čovjek koji zadovoljava svoje primarne potrebe, ima energetski potencijal za stvaranje i kreativnost. 

 
POMAKOV SERIJAL: Kako društvena isključenost i društveni položaju utječu na naš život?(1.dio)
Željka Mandić   
Srijeda, 29 Veljača 2012
Sindrom statusa, kako ga naziv Sir Marmot, itekako utječe na naše živote, zdravlje i dugovječnost
Sreća se i gradi i nasljeđuje
Knjiga koju smo nedavno preporučili u rubrici "Čitaonica", Sir Michaela Marmonta: "Sindrom statusa:Kako društveni položaj utječe na naše zdravlje i dugovječnost" ponukala je na pisanje o toj temi, uvelike inspirirane i potkrijepljene Marmontovim istraživanjem. Na prvim stranicama knjige, u uvodnom dijelu, iznosi se dojmljivo otkriće koje može razveseliti, ali pred kojim se može i itekako ustuknuti. Ustuknuti u smislu i osobne i društvene odgovornosti za posljedice takvog navoda, a koje je, ponavljamo, rezultat vrlo opsežnog i po svim znanstvenim kriterijima visokovrijedno istraživanje. Što je viši položaj ljudi u društvenoj hijerarhiji, vjerojatnije je da će biti zdraviji. Zvuči li ovo vama, našem čitatelju, optimistično ili zastrašujuće? Ili istodobno i jedno i drugo? 
 
Mali zeleni grade eko zaklone na Biševu
Željka Mandić   
Ponedjeljak, 23 Siječanj 2012

Biševo - otok gdje je moguće sresti Male zelene, ljude koji poštuju prirodu i odgovorno se brinu za njezino očuvanje
Da, ovdje žive Mali zeleni..
Biste li se iznenadili kada bi vam rekli da je „male zelene“ moguće pronaći u Hrvatskoj? Da su tu, blizu vas!  „Skriveni“ u morskom plavetnilu, zaljuljani na nevidljivim valovima maestrala, juga, bure; omamljeni čistoćom zraka u kojoj se kupa jadranski otok Biševo.  Da, uputite se, ako imate priliku ili nešto avanturističkog, robinzonskog duha, na prekrasan otok Biševo. Dugo hodajte i opajajte se čudesnom ljepotom netaknute prirode. Zasigurno ćete putem sresti i pokojeg „malog zelenog“. Jer, članovi su to udruge Mali zeleni&Biševo koji su, naprosto, zaljubljeni u ovaj otok i odlučni čuvati ljepotu njegove izvornosti i netaknutosti.  

Mali zeleni vjeruju, rekli su nam u povjerenju, kako je život puno više od onoga što nam nudi uobičajena svakodnevica i „činjenice“ kojima nas uvjeravaju da je „baš to“ jedina stvarnost. Možda i nije.  Ima li, uostalom, što stvarnije od prirode i njezine ljepote? Strah je čovjeku najveća kočnica, strah sputava – uvjereni su Mali zeleni. Krenite u potragu za njima i probajte, makar kao osobni izazov, priuštiti si iskustvo živjeti potpuno u skladu s prirodom.   

Što bi vam rekli Mali zeleni da ih putem sretnete na Biševu?  

Kada ih i ako ih sretnete na Biševu, ovako bi vam, možda, rekli o svom doživljaju svijeta: Sitni interesi iz potrebitosti i straha od neimanja, krupni interesi iz pohlepe i neutažive praznine u duši, odraz su nepoznavanja svijeta u kojem živimo. Mi ga želimo upoznati, i to je sve. Ne želimo drhtati kao pas kad grmi i zavlačiti se u rupu, bar ne više od tri puta. 

 
Ne kupujte dok ne pročitate etiketu - to je prvi korak do etičke kupnje
Željka Mandić   
Utorak, 17 Siječanj 2012

Je li proizvod kojeg ste izabrali izradio dječak poput ovog?
Djeca su i dalje radna snaga
Prije nego što, možda i omamljeni marketinškim alatima i dobrom atmosferom u dućanu stavite odabrani proizvod u košaricu, zapitajte se – odakle je, zapravo, stigao? Tko je to izradio? I gdje je „to“ uopće nastalo? Ova obična pitanja dobar su uvod da možda počnete otkrivati više o etici kupnje. I o etičkim brandovima. Budimo realni, rijetko tko razmišlja odakle je došao proizvod u trgovinu. I jesu li ga možda izrađivale dječje ruke u potpuno nehumanim uvjetima. Etika kupnje nije baš faktor koji odlučuje o kupnji kada su hrvatski potrošači u pitanju.

Ne želimo reći da je našim potrošačima manje stalo, istina je, vjerojatno, da su manje educirani. Već smo na stranicama pomakonline.com pisali o Fair tradeu, organiziranom socijalnom pokretu koji brandira samo one proizvode za koje do kraja može utvrditi odakle potječu, odnosno imaju uvid u cijeli proces, od nastajanja do police u trgovini u kojoj se nalazi. Etički šoping bliska je tema FT-u, odnosno, srž poruke je jako sličan. A taj je da se, prije svega, spriječi iskorištavanje djece u proizvodnim procesima, da se zaštite mali proizvođači (uglavnom farmeri), da se jamči primjerena cijena i da cjelokupni proces bude postavljen tako da novac ne ubire niz posrednika, nego proizvođač. U Hrvatskoj nema dućana s isključivo FT proizvodima i etičkim brandovima. 

 
«« Početak « Prethodna 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Sljedeća » Kraj »»

Stranice 11 - 15 od 115

Forum socijalnog poduzetništva IPA Razvoj ljudskih potencijalaThis project is funded by the European Union

 

 

 

 

Baza socijalnog poduzetništva u Hrvatskoj

Tko smo

Udruga za kreativn razvoj Slap Osijek

WEB PREPORUKA

 

dupinovsan.org

Pomakova je ovotjedna preporuka - kliknite na www.dupinovsan.org; radi se o web stranici udruge Dupinov San, a koja nudi zanimljiv sadržajni uvid u projekte koje rade. Zasigurno će se ova priča svidjeti ljubiteljima prirode, osobito mora i našeg plavog Jadrana. Udruga je osnovana kako bi zainteresiranim pojedincima, udrugama i institucijama u Hrvatskoj i u inozemstvu promicala i ostvarivala suradnju vezanu uz teme ekološke svijesti, zaštite okoliša i održivog razvoja Jadranskog mora, obala i otoka.  Na ovim stranicama otkrijte i dublje značenje bijele, plave i zelene boje - nazivi su to, naime, i projekata koje ova Udruga provodi.  Osnivanje Zaklade za Jadran  Dupinov je san i u procesu osnivanja Zaklade za Jadran i to kao samostalne neprofitne organizacije usmjerene zaštiti i očuvanju prirodne i kulturne baštine jadranske regije. Ciljevi su zaštita bioraznolikosti i krajobrazne raznolikosti Jadranske regije, promicanje održivog turizma te zaštita i promicanje kulturne baštine Jadranske regije, povijesnih parkova i perivoja, etnografske, arheološke, sakralne, folklorne i likovne baštine.  

Pokrovitelj

Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva
grb-hrvatska.jpg PROJEKT SEFOR SUFINANCIRAO JE URED ZA UDRUGE VLADE RH.
Stajališta izražena na ovoj web stranici ne odražavaju nužno stajalište Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.