|
Dioničari i dionička društva u procjepu zahtjeva za socijalno odgovorno investiranje |
|
Ivona Grubišić
|
|
Četvrtak, 08 Prosinac 2011 |
 Javne ponude dionica u RH sve su češće Društveno odgovorno investiranje (Socially responsible investing - SRI) je strategija investiranja koja ima za cilj maksimizirati financijski povrat investicije, kao i postići određene društvene ciljeve, tvrdi prof. dr. sc. Edita Čulinović Herc s Pravnog fakulteta u Rijeci. Potražnju čine izdavatelji vrijednosnih papira, uglavnom dionička društva, a ponudu ulagatelji, kako individualni, tako i oni institucionalni.
Aktualni tržišni trenutak u Republici Hrvatskoj, prema prof. Herc, znači da se domaća dionička društva sve više financiraju putem javne ponude svojih vrijednosnih papira (IPO - Inicijalna javna ponuda). Tako je Magma u kolovozu 2007. godine uvrštena na Zagrebačku burzu (Zagreb Stock Exchange, ZSE), Atlantic Grupa je samoinicijativni listing učinila u listopadu 2007. Država svoj portfelj također plasira na tržište javnom ponudom (INA, T-HT). Sve to u konačnici dovodi do porasta ulaganja stanovništva u investicijske fondove.
Za izdavatelje javna ponuda vrijednosnih papira implicira uvrštenje. Javna dionička društva (JDD) moraju izvještavati o svojim financijskim rezultatima na kvartalnoj osnovi, a prilikom javne ponude svojih vrijednosnih papira moraju objaviti prospekt (odnosno prilikom uvrštenja). Objavljuju se i podaci o korporativnoj strukturi – stjecanje kvalificiranih udjela (10, 25, 50, 75%) . Tko stekne u JDD više od 25% - slijedi ponuda za preuzimanje. Društvo mora objavljivati cjenovno osjetljive informacije koje bi mogle utjecati na cijenu vrijednosnoga papira, kako bi se spriječio insider trading.
|
|
|
Kako to DOP smanjuje poslovne rizike? |
|
Željka Mandić
|
|
Srijeda, 30 Studeni 2011 |
|
 DOP mora biti cjeloviti i sustavni koncept Mnoge domaće tvrtke do kraja će mjeseca prosinca raditi i na ispunjavanju upitnika Indeksa društveno odgovornog poslovanja. Kako smo pisali, te kako je proteklog tjedna u Hrvatskoj gospodarskoj komori i predstavljeno, četvrtu godinu za redom Hrvatska gospodarska komora i Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj (HR PSOR) provode inicijativu ocjenjivanja dobrovoljnih društvenih praksi poduzeća.
Interes je, pohvalno, iz godine u godinu sve veći, kako je zadovoljno istaknula potpredsjednica za gospodarstvo, europske integracije i pitanja EU Vesna Trnokop Tanta. I dok se upitnici popunjavaju (rok za predaju je 31. prosinca), vrijedi podsjetiti zašto je to i važno. Istraživanja provođena u zapadnoeuropskim zemljama, posebice u Velikoj Britaniji, jednoznačno upućuju kako korporativna odgovornost kao sastavni element načina poslovanja tvrtke izgrađuje i povećava tržišni udio, privlači više potrošača, povećava konkuretnost i smanjuje poslovne rizike.
I to ne vrijedi samo za velike tvrtke, iste su koristi i za srednje i male tvrtke. No, nije sve i ne može sve ostati samo u poslovnom sektoru. Uloga države od iznimnog je značaja.
|
|
|
DOP je mrtav, živjelo socijalno poduzetništvo! |
|
Ivona Grubišić
|
|
Nedjelja, 27 Studeni 2011 |
|
 Iza maske DOP-a - želja za profitom DOP se pojavio 60-ih, no zadnjih desetak godina postao je vidljiviji otkako su velike multinacionalne počele usvajati ovaj termin kako bi demonstrirale da su ozbiljne kada je u pitanju pozitivan socijalni utjecaj u društvu u kojem djeluju.
Neki cinici smatraju da je DOP bio samo marketinški trik, pokušaj uvjeravanja zaposlenika, dodvoravanje potrošačima i izvršavanje vladinih odredbi. Oni još hrabriji ekonomisti, poput Miltona Friedmana, bili su nezadovoljni idejom da tvrtke imaju bilo kakvu moralnu obvezu prema društvu, a čuvena je i njihova izjava da je „društvena odgovornost tvrtki povećati svoju dobit“.
Kako bi izrazile svoja nastojanja, tvrtke poput PepsiCo, Shell and Barclays, počele su objavljivati DOP izvješća sa svim njihovim pozitivnim učincima, od dobrotvornih donacija i volontiranja zaposlenika do podrške obnovljivih izvora energije za proizvodnju i promoviranja različitosti. Izvješća o DOP-u postala su toliko popularna da su čak i 'zloćudnije' tvrtke poput British American Tobaccoa smatrala da i oni moraju iznositi u javnost dobrobiti njihova djelovanja u društvu.
Kada su klimatske promjene i okoliš došli u prvi plan, DOP izvješća brzo su prerasla u ona o održivosti, a njihov naglasak više na niskoj potrošnji energije i smanjenju utjecaja njihove tvrtke na okoliš.
|
|
|
Tvrtke pozvane na ispunjavanje upitnika Indeksa DOP-a |
|
Željka Mandić
|
|
Četvrtak, 24 Studeni 2011 |
|
 Indeks omogućuje usporedbu uspješnosti Četvrtu godinu za redom Hrvatska gospodarska komora (HGK) i Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj (HR PSOR) provodi inicijativu ocjenjivanja dobrovoljnih društvenih praksi poduzeća. Iz godine u godinu interes i pažnja prema temi društveno odgovornog poslovanja (DOP) sve je veća, a poslovni svijet prepoznaje važnost upravo takvog koncepta poslovanja.
Istaknula je tako na ovotjednoj konferenciji za novinare u HGK potpredsjednica za gospodarstvo, europske integracije i pitanja EU Vesna Trnokop Tanta na temu Indeks DOP-a. Podsjetila je kako DOP podrazumijeva djelovanje tvrtke koje nadilazi obveze definirane zakonskom regulativom i prvenstveno se temelji na dobrovoljnoj inicijativi. Dobri poslovni rezultati više nisu jedino mjerilo za vrjednovanje uspješnosti tvrtke, već se uspješnima smatraju one tvrtke koje istodobno podjednako brinu o svom ekonomskom, društvenom i okolišnom utjecaju.
|
|
|
Hrvoje Njirić: Arhitekti ne smiju odustati od svoje društvene uloge i odgovornosti |
|
Željka Mandić
|
|
Ponedjeljak, 07 Studeni 2011 |
|
 Hrvoje Njirić Kada i na ovim stranicama pišemo o društvenoj odgovornosti – većinom su to teme vezane uz poduzetništvo, aktivnosti civilnog sektora, ekologiju. No, zapravo nema društvenog prostora i profesije koja isključuje društvenu odgovornost.
Zapravo, izmjestiti bilo koju profesiju izvan konteksta "društvenog projekta" – dakle takvog koji nužno uključuje odgovornost prema sredini i ljudima u kojoj djeluje i stvara – zasigurno ne može rezultirati dugoročnom dobrobiti za zajednicu. Nema profesije, struke, koja ne "igra" i svoju društvenu ulogu. I to je uloga od koje se ne smije odustajati. Posebice kada su u pitanju arhitekti, ljudi koji kroz svoje ideje oblikuju i definiraju, gotovo trajno, prostor življenja i stvaranja. Privukao nas je stoga jedan naslovom neobičan natječaj: Nesavršene dužnosti: Ostvarive utopije. Organizacija natječaja: Društvo arhitekata Zagreba (DAZ).
|
|
|
«« Početak « Prethodna 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Sljedeća » Kraj »»
|
| Stranice 36 - 40 od 116 |